Hrvatsku ne muči CO2, ali mora izdvajati u zajednički EU fond - Monitor.hr
13.10.2016. (07:08)

To nije fer

Hrvatsku ne muči CO2, ali mora izdvajati u zajednički EU fond

Iako Hrvatska nije bogata zemlja, industrija joj je propala i po stanovniku godišnje ima samo 6,3 tone emisija CO2, naspram prosjeka EU-a od 9,3 tona, mora financijski sudjelovati u borbi protiv zagađenja. Već iduće godine moramo za to izdvojiti milijun eura, no iznos bi se, kao i drugim EU državama, s godinama povećavao. Do kraja 2020. trebalo bi se kupiti sto milijardi američkih dolara. Novi list


Slične vijesti

20.03. (08:00)

Zajedno do pozitivne nule

Klimatska neutralnost u zgradama – još smo daleko od ostvarenja ciljeva

Uoči konferencije CO2 DO 55 – Zeleni plan za Hrvatsku, Hélène Sibileau, viša savjetnica za politiku iz Buildings Performance Institute Europe (BPIE), ističe zabrinjavajuće rezultate. Naime, prema analizi BPIE, očekivani ciljevi nisu ostvareni, posebno u srednjoj i istočnoj Europi. Razlike su posebno izražene u CEE regiji, gdje je jaz učinkovitosti energetskog sustava dvostruko veći nego u EU. Potrebne su snažne političke odluke i financijski okviri za ubrzanje dekarbonizacije zgrada. Hrvatska se suočava s izazovom, ali i prilikom za implementaciju održivih politika i tehnologija kako bi ubrzala proces dekarbonizacije zgrada. (Zgradonačelnik)

17.12.2023. (09:00)

Bez chemtrailsa

U Velikoj Britaniji započinje izdvajanje ugljika iz zraka za proizvodnju avionskog goriva

Ovoga tjedna u Velikoj Britaniji svečano je pušten u rad prvi sustav za hvatanje CO2 izravno iz zraka. Preciznije rečeno, u pogon je pušten prvi modul takvog sustava, koji je osmišljen kao modularan i proširiv sve do komercijalno isplativih razina. Energiju za rad dobivaju isključivo iz vlastitih solarnih panela, postavljenih na krov kontejnera. Tako se na “čisti” pogon dobiva ugljik izdvojen iz zraka, bez dodatnih štetnih emisija nastalih tijekom proizvodnje energije. Tvorci kažu da jedan modul može tijekom godinu dana rada izdvojiti do 50 tona CO2 visoke čistoće. Nakon toga, on se koristi kao sirovina u proizvodnji održivog avionskog goriva (SAF), što je u skladu s planovima za dekarbonizaciju avioindustrije. Bug

11.12.2023. (11:00)

Pazi, snima se

Sateliti znaju i kad krava podrigne i kad natočite dizel

Nedavno je u orbitu lansiran prvi satelit ponajprije namijenjen detekciji plinova koje ispušta industrija. Satelit, nazvan Vanguard, moći će detektirati emisije iz pojedinačnih elektrana na ugljen i plin, velikih rafinerija nafte, čeličana i drugih industrijskih postrojenja koja zagađuju okoliš. U svakom kutku Zemlje moći će otkriti svaku emisiju ugljikova dioksida i te podatke prodavati. Kompanija koja ga je razvila već se proslavila satelitskim otkrivanjem ispuštanja metana. Iako već postoji niz misija nacionalnih svemirskih agencija koje prate CO₂, Vanguard je prvi komercijalni satelit koji će obavljati tu svetu dužnost. Lider

24.11.2023. (23:00)

Još da proizvodi naftu kad vozi, gdje bi im bio kraj

Uskoro će na ceste prvi kamion čiji ispušni sustav prikuplja CO2

Istraživači sa Švicarskog saveznog instituta za tehnologiju u Lausannei (EPFL) razvili su sustav koji hvata i pohranjuje emisije CO2 vozila izravno na ispuhu. Kako bi konkretizirali ovo istraživanje, skupina programera osnovala je spin-off Quaptis za daljnji razvoj i plasiranje sustava. Uređaj iz start-upa Quaptis spojen je na ispuh kamiona i skuplja ispušne plinove. Uz pomoć posebnog praha pretvara se u tekuće stanje. To omogućuje učinkovito skladištenje u spremniku iza vozačeve kabine. Do sada je Quaptis napravio samo stacionarni prototip sustava. Qaptis planira pustiti u rad prvi testni kamion s ovim uređajem do kraja 2024. Revija HAK

20.10.2023. (10:35)

Coca Cola će od iskorištenog CO2 raditi čepove za boce

16.10.2023. (14:00)

Pusti da bude na nuli i ne diraj više

Ekološka udruga se buni: Sintetička goriva mogla bi zagađivati pet puta više od električnih vozila

Sintetička goriva označena su kao zelena alternativa običnom benzinu i dizelu, koja će omogućiti vozilima s motorima s unutarnjim sagorijevanjem da ostanu na cestama i iza 2035. godine. Kako bi bila čišća, sintetička goriva se s proizvode hvatajući u zraku ugljični dioksid – CO2. Potom se u procesu izgaranja CO2 vraća u atmosferu pa su ukupne emisije – nula. Međutim, naftna industrija želi ublažiti to pravilo, a Transport & Environment, europska ekološka udruga i lobistička organizacija, tvrdi da će, ako industrija postigne svoje ciljeve, e-goriva emitirati pet puta više CO2 nego električna vozila. Revija HAK

25.09.2023. (10:00)

Dok ne smislimo nešto bolje

Raos: Aluminij za gnojenje oceana?

Gnojenje oceana željezom, točnije njegovim solima, jedno je od mnogih rješenja koja bi trebala spasiti naš planet od pregrijavanja. Rast alga u moru ograničen je raspoloživim željezom, pa kad bi se u more ispustile soli željeza, one bi potakle rast algi, a s njima i vezivanje ugljika. Mrtve alge bi doduše padale na dno mora, no tamo bi ostajale stotinama godina – dovoljno dugo da dok se njihov ugljik ne vrati u atmosferu smislimo nešto bolje. Zato kao iznenađenje dolazi ideja da bi se umjesto željeza – i to mnogo bolje – u tu svrhu mogao upotrijebiti aluminij. Tim znanstvenika nedavno je potvrdio kako se njime vezivanje dušika i CO2 pospješuje, no ostaje upitno može li prouzročiti i neku štetu. Nenad Raos za Bug.

25.06.2023. (12:00)

Misli globalno, djeluj lokalno

Za uklanjanje CO2 iz zraka postoje rješenja, ali i brojni problemi

Tehnologija uklanjanja ugljikova dioksida iz atmosfere velika je svjetska tema, koju neki zagovaraju, a drugi na nju ne gledaju blagonaklono. Projekti koji uključuju pošumljavanje nisu se pokazali kao održivo i trajno rješenje jer je sposobnost šuma da dugoročno zadrže apsorbirani CO2 upitna. S ddruge strane tu su pročistači koji kemijski uklanjaju ugljikov dioksid iz zraka, biougljenom nastalim grijanjem biomase ili hvatanjem i skladištenjem ugljika u tekućem stanju pod zemlju. Znanstvenici američkog Pacific Northwest National Laba su pak razvili tehniku koja može izvući ugljikov dioksid pri ispuštanju iz elektrana ili tvornica za samo 39 dolara po toni. Međutim,inovacije koje nudi tehnologija uklanjanja ugljikova dioksida ili CDR tehnologija mnogima zvuče zastrašujuće, ako ne i pogubno. Mnogima je ipak draže saditi stabla i voziti električne automobile. Lider

03.05.2023. (00:00)

Dobre bakterije

Znanstvenici otkrili mikrobe koji ‘jedu’ CO2

Mikrob otkriven na obroncima talijanskog vulkana može pohraniti CO2 brže od ičega na svijetu. Znanstvenici se nadaju da će ga moći iskoristiti za stvaranje jezera za hvatanje ugljika. Naime, u blizini sicilijanskog grada Palerma, na otoku Vulcano nalazi se mikrob koji je nevjerojatno brzo “pojeo“ CO2 koji potom tone. Riječ je o jedinstvenoj pojavi, budući da bi to omogućilo strojevima da prikupe CO2 koji su mikrobi apsorbirali, što znači da bazeni za hvatanje ugljika ne bi trebali djelovati poput odlagališta otpada. Drugim riječima, mogli bi se iznova puniti. Green

10.01.2023. (00:00)

Drži se svoje struke ili šuti

Da, udio CO2 u atmosferi je 0,03 posto, ali to ne dokazuje da čovjek nema utjecaj na klimu

“CO2 plina ima u atmosferi 0.039% od čega čovjek ima utjecaj na CO2 u atmosferi čak 4% od tih 0.038%- NE MJERLJIVO!!!!!!!!!!” Tvrdnja je to iz objave koja se širi s Facebook profila naziva “Kako dalje”. Faktograf autoru (a i svima neupućenima) odgovara: Atmosferu čini smjesa plinova koja okružuje Zemlju i sudjeluje u njezinoj vrtnji. Osnovni su sastojci zraka: dušik (78,08%), kisik (20,95%), argon (0,93%) te u promjenjivim količinama vodena para (0 do 4%) i ugljični dioksid (0,03%), a u neznatnim količinama vodik, helij, ozon, metan… Zemlja apsorbira energiju Sunčeve svjetlosti, no zbog zagrijavanja površine, ona također emitira energiju u obliku infracrvenog zračenja u svemir. Staklenički plinovi su oni plinovi koji zadržavaju toplinu na Zemlji te utječu na zagrijavanje planete, a njihovo je povećanje u atmosferi u korelaciji s recentnim porastom globalne temperature. Točno je da bi Zemlja uistinu bila prehladna za život bez stakleničkih plinova. Međutim, treba razlikovati prirodni efekt staklenika od pojačanog učinka staklenika koji je rezultat povećanih koncentracija stakleničkih plinova izazvanih ljudskih aktivnostima.