Igor Rudan - feljton Ljudski organizam, 9 dosadašnjih nastavaka - Monitor.hr
06.07. (15:30)

Igor Rudan – feljton Ljudski organizam, 9 dosadašnjih nastavaka

Ovdje je devet nastavaka feljtona Igora Rudana koje je napisao za Večernji prvi – Kako znatno produljiti ljudski vijek, zadnji deveti. Trebalo bi biti ukupno 28 nastavka.



Slične vijesti

13.11. (22:30)

Novac = život

Igor Rudan: Današnji milijunaši živjet će 5.000 puta dulje od najsiromašnijih

Rudan danas piše vrlo svjesno i suosjećajno: “Osobe s pokretnom imovinom od milijun dolara ili više, kada se izuzmu od svih drugih, mogu očekivati prosječno trajanje života od 100 godina. Na sasvim drugoj strani spektra najveći problem krajnje siromašnih ljudi danas su smrti djece unutar prvih tjedan dana nakon poroda”. Matematički bi to bilo ovako – 100/0.02=5.000; tu negdje je i odnos u bogatstvu tih ljudi.

11.11. (09:00)

Igor Rudan: Sve dulji život je skup

S porastom starosti stanovništva količina zdravstvenih potreba i zahtjeva ljudske vrste neće rasti proporcionalno starenju, već znatno brže. To je stoga što liječenje bolesti koje zahvaćaju vrlo stare ljude – npr. one stare 85 ili više godina – prosječno košta znatno više nego liječenje bolesti koje zahvaćaju ljude u dobi od npr. 65. do 74. godine. Troškovi liječenja i skrbi za oboljele od gubitka pamćenja koje se pojavljuje u vrlo starih osoba počeli su nadmašivati troškove liječenja dva najvažnija uzroka smrti – zloćudnih tumora i kardiovaskularnih bolesti. Igor Rudan za Index

07.11. (23:30)

SuperIgor

Igor Rudan: Moći ćemo krasti rješenja koja je evolucija dala drugim vrstama

Preuzimanjem i prisvajanjem nadljudskih osobina nekih živih bića ljudi bi se mogli modificirati u praktički neuništiva živa bića koja ne stare niti obolijevaju, imaju dodatna osjetila, a prilagođena su i životu u svemiru. Vrijeme kada će sve to postati moguće približava se velikom brzinom – piše Igor Rudan u najnovijem nastavku svog feljtona o duljini i kvaliteti života.

03.11. (23:30)

Naša zgrada se urušava

(Ne)održivost svijeta: Što se uopće događa i je li stanje alarmantno?

Index donosi prvi tekst iz serijala o (ne)održivosti svijeta, koji piše Igor Rudan, član Kraljevskog društva u Edinburghu i pokretač Škole za 21. stoljeće. “Je li takva situacija alarmantna? I jest, i nije. Nije zato što smo je postali svjesni. Sigurno postoje načini na koje bismo sada mogli popraviti stvari, a budući razvoj znanosti donijet će i neka sasvim nova rješenja. Ali i jest alarmantna zato što postaje jasno da će se nastavkom svega što se zbiva te tzv. negativne eksternalije samo pogoršavati”, piše Rudan.

31.10. (19:30)

Tko želi živjeti vječno?

Igor Rudan o životnom vijeku – neka bića vraćaju se u mladost, nemaju 
osjet boli…

Večernjakov znanstveni feljtonist, u potrazi za zdravijim životom i dugotrajnijim vijekom čovjeka, navodi primjere životinja koje bi mogle dati odgovore u toj potrazi: tardigrad može preživjeti u vakuumu vanjskog svemira, može biti bez hrane i vode dulje od 30 godina, isušiti se do razine kada im tijelo sadrži manje od 3% vode, a zatim se ponovo rehidrirati i razmnožavati; pustinjsko štene nema osjet bola, a ima vrlo efikasan, minimalistički metabolizam koji mu omogućava vrlo sporo disanje, otporan je na pojavu zloćudnih tumora i manjak kisika; besmrtna meduza ne stari i ne umire, već se počne vraćati natrag u stadij mladih jedinki meduza, koje još nisu spolno sazrele, potoni na dno mora ili oceana, odakle krene u novi životni ciklus.

17.10. (23:30)

Dr. Rudanstein

Igor Rudan: Ako smo programirani za starenje, možemo li se reprogramirati?

Što je, zapravo, starenje i zašto se događa? Ako su čitav rast i razvoj bili pažljivo programirani sve do srednjih dvadesetih godina, je li nakon tog trenutka i starenje također programirano? Ako je naš organizam programiran i za fazu starenja, kao što je bio i za fazu razvoja, tada treba otkriti možemo li nekako reprogramirati cijeli taj proces. Međutim, ako je organizam programiran samo za razvoj, a starenje je zatim sasvim neuralan proces koji dovodi do polaganog propadanja tog organizma u vremenu, tada se trebamo usredotočiti na usporavanje prirodnog propadanja – ide u samu dubinu znanosti Igor Rudan u novom dijelu feljtona u Večernjem o produljenju života.

09.10. (23:30)

Republika senilna

Igor Rudan: Ne smislimo li lijek, mogli bismo postati prva generacija koja je zaboravila sve što je znala

Nastavi li se trend produljenja ljudskog vijeka, a pritom ne pronađe efikasno liječenje za gubitak pamćenja, za dva do tri desetljeća mogli bismo se naći u situaciji da će nam gubitak pamćenja gotovo svima neizbježno prijetiti. Bit će zanimljivo pratiti i napore pojedinih privatnih kompanija koje taj problem namjeravaju riješiti razvojem elektroničkih uređaja koji će se moći spojiti s mozgom te pohraniti memoriju u digitalizirani oblik. Tri kompanije predvodnice u ovom području, iza kojih stoje njihovi mladi, genijalni i vrlo bogati osnivači, su Kernel Bryana Johnsona, Neuralink Elona Muska i Facebook Marka Zuckerberga – Igor Rudan u Večernjem završava svoj feljton o produljenju života

03.10. (14:30)

Štos je u malim stvarima

Igor Rudan: Za produljenje života moramo shvatiti kako se bakterija rješava virusa

Rudan u novom nastavku svog znanstvenog feljtona u Večernjem piše o drugoj od tri velike prepreke na putu prema vrlo značajnom produljenju ljudskog života. Ključ je u sustavu CRISPR-Cas9 kojeg bakterije koriste da bi izbacile umetke virusne DNK ili RNK. “Ali tko bi razuman želio mijenjati svoj vlastiti kôd, koji je na nevjerojatno precizan način odredio cjelokupan rast i razvoj cijelog bića, prije no što u cijelosti shvati što taj kôd točno znači i kako funkcionira?”, pita on, i odgovara – “Jednom kada to polako shvatimo, mogućnosti popravljanja i unapređenja postojećih genoma, kao i dizajna sasvim novih oblika života postat će doista nepregledne”. Tada će biti moguće i produljenje života.

25.09. (23:30)

Sam svoj majstor

Igor Rudan: Organe ćemo nadomještati manipulirajući matičnim stanicama

Večernjakov znanstveni kolumnist iznosi fascinantnu mogućnost, nadohvat ruke: “Iz specijaliziranih stanica vlastitog organizma moguće je danas dobiti inducirane matične stanice. Svaka se takva stanica zatim može potaknuti na izrastanje u nov, klonirani ljudski organizam, ili pak bilo koji njegov dio – organ ili tkivo. Uz to, danas već možemo genetskim inženjeringom namjerno izmijeniti vlastitu genetsku uputu, stvarajući zalihe poboljšanih rezervnih organa. Tehnološki, gotovo ništa više ne stoji na putu toj mogućnosti”.