Bitcoin groznica ne stišava se, a snovi o bogatstvu preko noći prelili su se u dnevne medije i sad svatko i njegov brat briju na kupnju kriptovalute koja će im osigurati bezbrižnu (skoru) budućnost.
Tržište kriptovaluta nije samo Bitcoin: u trenutku pisanja ovog teksta u ponudi je preko tisuću (slovima: 1371) “legalnih” kriptovaluta (u smislu da ih privhaćaju “etablirane” kriptoburze), te još barem toliko malih, čudnih projekata koji izviru poput gljiva nakon kiše, nudeći virtualne novčiće za uistinu sve i svašta.
Marketinški efektno nazvani “ICO” (Initial Coin Offering) kako bi neuke zavarali da pomisle kako je to slično ako ne i jednako “IPO” (Initial Public Offering), odnosno inicijalnoj javnoj ponudi dionica, ti posve raznorodni projekti nemaju ništa zajedničkog osim ideje da se financiraju nudeći investitorima svoju virtualnu valutu u zamjenu za najčešće – ništa.
Zagovornici svjetske kriptorevolucije koja će izmjeniti svijet kakvog znamo vjerojatno će se naći uvrijeđeni što tu revolucionarnu monetarnu novost nazivam žetonima, no to je možda najbolji opis onoga što ICO nudi: nikakav novac, nikakve vrijednosnice, već žetone. I to virtualne.
Žetoni, za razliku od pravih novčanica i kovanica, nisu klasično univerzalno sredstvo plaćanja: riječ je o emisiji “kovanica” koju izdaje netko, bilo to neko društvo, neka tvrtka, pa čak i pojedinac. Te “kovanice” nisu valuta i mogu se koristiti za vrlo specifična plaćanja: Wikipedia pamti dva zanimljiva primjera: posve obični žeton za piće u kantini policijske postaje u kolonijalnoj Africi, dok je drugi žeton vrlo specifične namjene: služio je kao sredstvo plaćanja za kopulaciju u jednoj javnoj kući američkog zapada.
Starijima su vjerojatno poznati žetoni za arkadne automate u nekad popularnim luna parkovima, a neki će se sjetiti i telefonskih žetona (da, djeco, nekad su telefoni bili postavljeni na ulici, u svojim plavim kućicama koje su mnogog namjernika zaštitile od iznenadnog pljuska, prije nego su postale scencski rekvizit). Rijetki automati su radili na kovanice, a većina je radila na žetone – univerzalno sredstvo razmjene konkretnog novca za relativno kratku zabavu.
Žetoni imaju svoju ograničenu korisnost i izvan opsega dobara za koja se izdaju zapravo nemaju vrijednost, osim u iznimnim slučajevima katastrofalne nestašice ili nedostupnosti novca, kad žetoni, zlato ili čak konzervirana hrana postaju Ersatz valute.
Zašto ICO zovem inicijalnom javnom ponudom žetona, a ne digitalnog novca ili kriptovalute?
Ponajprije zato što je naziv ICO zavaravajuć: ono što se potencijalnim kupcima nudi nije nikakav novac, već jedna od nekoliko različitih vrsta obaveza izdavača prema kupcu, od kojih niti jedna ne predstavlja pravi novac.
ICO-manija je preko noći poharala tehno-svijet, pa ono što se nekad zvalo kampanjom za prikupljanje kapitala (crowdfunding) postalo je ICO, iako je zapravo riječ o identičnom fenomenu: pozivanju mnoštva nepoznatih ljudi da ulože u vaš projekt ne bi li on skupio dovoljno novca da se ostvari i, bude li sreće, zaživi. Ulagači mogu unaprijed kupiti proizvod ili budući servis ponuditelja uz odgovarajući popust, ili pak mogu kupiti sićušne udjele u tvrtci, u nadi u profit negdje u budućnosti.
ICO na genijalan način zaobilazi (odnosno, omogućuje zaobilaženje ako izdavač tako želi) obaveze izdavača žetona prema kupcima, odnosno ulagačima. Iako ICO može biti identičan klasičnoj formi kampanje za prikupljanje kapitala, pa izdavač može nuditi konkretnu pretplatu na konkretan servis koji se onda plaća žetonima kupljenim za vrijeme ICO (i kasnije), ili pak može nuditi neku vrstu obveznice ili udjela u tvrtci, pri čemu je žeton virtualni certifikat udjela ili obaveze, u kojem slučaju se tretira kao i svaka druga vrijednosnica, te zahtjeva pripremu i papirologiju kao i klasični IPO.
ICO nudi i treći način: mogućnost da ponuditelj potencijalnim investitorima ponudi žetone bez ikakve obaveze sa svoje strane, obećavajući investitorima zaradu kroz mešetarenje izdanim žetonima na kripto-burzi. Na taj način izdavač faktički sa sebe sklanja bilo kakve obaveze prema investitorima (koje su ionako minimalne i u konzervativnijim oblicima poput pretplate – ako tvrtka propadne, propala je i pretplata – ili vrijednosnica (dovoljno je pogledati Agrokor) i od njih uzima stvarnu vrijednost (stvarni novac kojim je kupljen digitalni žeton) koju može iskoristiti, dajući zauzvrat proizvod čija proizvodnja košta praktički ništa (jer se u tom trenutku i sastoji samo od obećanja); kupci, pak, zaluđeni idejom bogaćenja preko noći i bez imalo rada, dezinformirani pričama o tome kako kriptovalute mogu samo rasti i predstavljaju siguran ulog, zadovoljno pristaju na pusta obećanja izdavača žetona.
To je pobjednički scenario za izdavače žetona: bez preuzimanja obaveza preuzeli su tuđi novac, a u slučaju poslovnog neuspjeha ne odgovaraju nikome. Takva situacija širom otvara vrata prevarantima koji u novom trendu vide priliku za lako skupljanje vune, i to od globalnog stada.
I to je ta ljepota ove revolucionarne financijske novosti koja će uzdrmati svijet i promjeniti način na koji se financiraju startup tvrtke: one će izdati virtualni “novac” koji ih na ništa ne obavezuje, a ljudi će kupiti taj “novac” kako bi rastom njegove vrijednosti u budućnosti zaradili; pitanje tvrtke i njenog proizvoda tako postaje bespredmetno, jer od jednom izdanog “novca” očekuje se samo rast, bez obzira na performase tvrtke koja ga je izdala. U digitalnom svijetu bajki tako nešto ne samo da je moguće, već je i očito poželjno: jednom emitirana kriptovaluta zaživi svojim životom i svi su pobjednici: tvrtka je dobila početno ulaganje (a nema nikakve obaveze), a investitori su dobili žetone kojima vrijednost raste i koji više nemaju nikakve veze sa tvrtkom, pa ako ona i propadne nikom ništa.
Nije svaki ICO nepošten. Postoje tu ljudi iskrenih namjera, koji računaju da će pomodarstvo tog načina investiranja i njihovom ozbiljno osmišljenom projektu donijeti bolje početno ulaganje. No, kako je poput fame Bitcoina (u kojoj većina ljudi ne razumije razliku između Bitcoina i blockchaina, a još manje ih razumije matematički model na kojem ta tehnologija počiva) i u priču oko ICO-a počeo hrpimice ulaziti špekulantski kapital ljudi koji razumiju samo da je to nešto super što puno brže dobiva na vrijednosti od dionica, obveznica i drugih stvari iz kamenog doba, ljudi koji su spremni uložiti ozbiljne novce u nešto što uopće ne razumiju (ali drugi ulažu, pa valjda oni znaju, ne bi oni ulagali da ne znaju), tako se širom otvaraju vrata ljudima spremnim iskoristiti tuđu naivnost.
A ICO može biti zbilja svakakav, za svašta. Jedan popularan, nazvan DateCoin, koji je u trenutku pisanja ovog teksta uspio prikupiti preko četrnaest milijuna DateCoina, u vrijednosti jednog i pol milijuna Ethereuma (što bi, u slučaju uspješne konverzije u pravi novac, vrijedilo više od 1.1 MILIJARDE dolara), nudi žetone za susret sa atraktivnim i voljnim mladim damama. Drugim riječima, gomila djevičanskih geekova i starih pervertita kupila je uz popust tokene koji im, u teoriji, omogućuju da ih zamjene za vrlo konkretne tjelesne usluge. Riječima samih autora (inače ruske ekipe koja je napravila on-line bord… ovaj, dating servis Denim):
“DateCoin Tokens (DTC) is the key to the best girls all over the world under special conditions.”
I to je, otprilike, sve na što su se oni obavezali: pod određenim (a nedefiniranim) uvjetima DTC u vašem džepu bit će ključ za najbolje djevojke. Da to ne bi ispala čista reklama za prostituciju, investitorima se nudi i mogućnost prodaje DTC-a u zamjenu za Ethereum (ali ne i za novac), uz obaveznu priču kako vrijednost njihovog žetona može samo rasti zahvaljujući genijalnoj investicijskoj tehnici koje se nitko nikad prije njih nije sjetio.
Nije svaki ICO sumnjiv: StopTheFakes ICO želi skupiti novac za izradu decentraliziranog rješenja za otkrivanje krivotvorina. U suštini, servis na kojem vlasnici brandova mogu platiti doušnicima za informaciju o povredi intelektualnog vlasništva, ili pak platiti trećim osobama da za njih traže slučajeve povrede istog.
Sve lijepo i krasno, ali ne odgovara na ključno pitanje: “ZAŠTO?”
Zašto je taj servis bolji od već postojećih servisa na tržištu?
Dozvolite mi da izrazim skepsu, jer u tom sustavu doušnici i “detektivi” plaćeni su STFCoinom. Ne pravim novcem, već kriptovalutom. To onda može rasti, pa vrijediti više, pa se možda može i isplatiti ili pretvoriti u neku drugu kriptovalutu, mogućnosti su beskonačne!
I, da – sudeći prema dokumentaciji, StopTheFakes planira blockchain držati u MS SQL bazi podataka.
Cilj ove inicijative može se nazrijeti iz dvije njihove rečenice sa početka whitepapera:
“Our short-term plan is to build a system that will destroy the multi-billion counterfeit market. The Blockchain technology was initially developed to exclude the possibility of counterfeiting, changing or altering transactional information.”
Plemenito, ali prva rečenica nema nikakve veze s drugom. Ne mislim da ekipa ima loše namjere. Mislim da su jako zbunjeni.
Blockchain tehnologija svakako ima potencijal i vjerojatno će naći veću ili manju nišu u kojoj će biti optimalo rješenje, no svakako nije panacea i ne rješava sve probleme. Dapače, najčešće izgleda kao rješenje koje čeka na otkriće problema, ali unatoč tome entuzijasti pokušavaju redefinirati cjelokupnu virtualnost kroz blockchain, hvatajući se za najminornije potencijalne prednosti kao na nedvojbeni dokaz superiornosti nove tehnologije. ICO nije manje zaluđen, pa tako možete kupiti žetone tvrtke koja će dizajnirati novčanik u kojem možete držati više kriptovaluta na vašem mobilnom uređaju (već viđeno), cijeli novi blockchain usmjeren na stvaranje nove ekonomije obnovljivih izvora energije (rudarenje kriptovaluta već uzima neugodno velik postotak energije – globalno), kriptovalutu koja povezuje zvijezde sa obožavateljima i reklamnim agencijama… ili nešto dosad neviđeno: platforma za globalnu komunikaciju ljudi širom svijeta! Ona, naravno, radi kao nadogradnja na dosadnu ali za funkcioniranje ove tehnologije neophodnu stariju platformu za globalnu komunikaciju ljudi širom svijeta: Internet. Na toj novoj platformi moći ćete sve što ste mogli i na staroj: pričati, trgovati, svašta nešto. E, ali sad ćete to moći uz pomoć blockchain tehnologije!!
Posjetite li stranicu IcoBench moći ćete se i sami uvjeriti kako izgleda ICO scena: kao gomiletina nasumično nabacanih i marketinški žestoko napumpanih ideja o digitalnom perpetuum mobile-u, poziva na sudjelovanje u ilegalnim radnjama, posve otvorenih prevaranata, neshvaćenih genijalaca i ljudi sa upravo fantastičnim idejama koje pokušavaju realizirati kroz ICO jer im nitko nije htio dati pare. Budale jedne obićne. Vidjeće oni svi.
Uočit ćete kako i veliki broj njih u svojim propagandnim materijalima uopće ne odgovara na to jednostavno pitanje: “Zašto?”
Kripto-investiranje je, kako smo već rekli, Divlji Zapad. Nereguliran, često na rubu zakona. Neki bi rekli da je zapravo slobodan i nesputan bespotrebnim regulama države i financijskih institucija.
Oba ta argumenta možemo upotrijebiti, ovisno o osobnim stavovima: jedni će reći kako upravo IcoBench pokazuje koliko je stvar izmakla kontroli jer je riječ o stranici koja informira posjetitelje o “kvaliteti” ICO-a (ozbiljnost ponuditelja, realnost obećanja, opasnost od gubitka investicije) iako iza nje ne stoji nikakva institucija niti priznati stručnjaci, dok će drugi reći kako je upravo to prednost stranice, jer je ne vode konzervativni članovi financijskog establishementa koji ionako ne razumiju narav ove nove tehnološke revolucije, već posve novi stručnjaci, kojima financijska industrija nije isprala mozgove.
Kako god razmišljali, budite na velikom oprezu. Činjenica je da se upuštanjem u ICO upuštate u alternativne investicije u kojima nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti što će se dogoditi, niti kao investitor imate ikakvu zaštitu. Posebice na oprez pozivaju sve one sheme koje ne nude nikakvu stvarnu nagradu niti udjel u poslovanju, već potencijalne investitore mame jednostavnim obećanjem da će njihovi žetoni na burzi kriptožetona vrijediti puno, jako puno: “… a onda ćete moći u pravom trenutku i za veliki profit naše coine prodati većoj bud… ovaj, novom investitoru”.
Autor je jedan od vodećih domaćih informatičara i ekspert za slobodni softver, informatički novinar, bivši stručni savjetnik za informatiku u poglavarstvu Grada Zagreba i vlasnik tvrtke Operacijski sustavi. Jedan je od 25 najboljih IT konzultanata u Hrvatskoj, prema izboru korisnika tih usluga. Autor je i SF knjige ‘Umišljena inteligencija’, koju u obliku e-booka možete besplatno skinuti na svoj Android uređaj s Google Play.
