Izmjene Zakona o zaštiti potrošača: više prava na papiru, stari problemi u praksi - Monitor.hr
Utorak (11:00)

Papir trpi, hladnjak ne

Izmjene Zakona o zaštiti potrošača: više prava na papiru, stari problemi u praksi

Završeno je e-Savjetovanje o izmjenama Zakona o zaštiti potrošača, koje donose nova pravila o predugovornom informiranju, popravljivosti robe, rezervnim dijelovima i pravima potrošača u digitalnoj komunikaciji. Udruge potrošača načelno podržavaju izmjene, ali upozoravaju da su pisane bez stvarnog dijaloga i da se problemi iz prakse ignoriraju. Posebno se ističu dugotrajni popravci, manjak servisa, nejasni rokovi i prebacivanje tereta s trgovaca na potrošače. Skepsa ostaje oko provedbe, unatoč dobrim namjerama i EU usklađivanju. N1


Slične vijesti

19.01. (12:00)

Nekad i njih treba malo pritisnuti

Kako ostvariti povrat i zamjenu robe u vrijeme blagdanskih kupnji

Blagdanska kupnja i zimska sniženja povećavaju rizik da potrošači dobiju neispravan ili pogrešan proizvod, ali i otežavaju ostvarivanje prava na povrat, zamjenu ili novac. Trgovci sve češće forsiraju popravak umjesto povrata, iako zakon potrošačima daje pravo izbora bez dodatnih troškova. Problemi su osobito česti kod online kupnje, gdje se povrati znaju otegnuti mjesecima. Stručnjaci savjetuju pozivanje na EU direktive, pisane prigovore, inspekciju i, po potrebi, chargeback preko banke. tportal

20.10.2025. (15:00)

Bez odvjetnika ni u shopping

Povrat robe, kašnjenje leta i izgubljena garancija – najčešće potrošačke zablude u Hrvatskoj

Mnogi potrošači i dalje ne znaju osnovna prava: povrat robe u roku od 14 dana vrijedi samo za online i vantrgovinske kupnje, a ne za kupnju u fizičkoj trgovini. Putnici često ne traže odštetu za kašnjenje leta, iako imaju pravo na 250–600 eura uz plaćene karte i smještaj, osim u slučaju vremenskih nepogoda. Također, garancija nije jedini dokaz prava na popravak – svi proizvodi imaju dvogodišnju materijalnu odgovornost. Čak i bez računa moguće je dokazati kupnju, primjerice putem kartičnog izvatka. Ukratko: prava postoje, samo ih treba znati tražiti. Velika škrtica za Jutarnji

23.05.2025. (14:00)

Kad ti shrinkflacija pojede povjerenje, ostaneš s pola keksa i punom cijenom

Signal za uzbunu: Potrošačima brendovi sve manje znače

Vrijednost top brendova raste, ali potrošači sve manje mare za njih. Konzultantske kuće EY i Kantar ukazuju da cijena, kvaliteta i povjerenje zamjenjuju brend-lojalnost, dok privatne marke i e-trgovine preuzimaju primat. Shrinkflacija dodatno narušava vjeru u brendove, a sve više ljudi bira povoljnije alternative. Ipak, kvaliteta, inovacija i dobra cijena mogu vratiti povjerenje. Brendovi moraju brzo reagirati – diferencijacijom, AI-jem i stvarnim vrijednostima, a ne samo etiketama. Lider

09.01.2025. (13:00)

Gdje nam odlazi plaća – mala matematika hrvatskog budžeta

Potrošač kaže da je hrana skupa, dok više daje za mobitel, kavu i/ili cigarete

Trenutno u Hrvatskoj možete kupiti 1 kg mesa za 5-6 eura, 1 kg povrća 2-3 eura, kruh 1,5 eura, jaja (4 kom) 1,2 eura, mlijeko 1,5 eura, dakle ukupno 15 eura dnevno ili 450 eura mjesečno, cijene su dakako zaokružene i uprosječene. Ako je prosječna plaća u Hrvatskoj 1.000 eura, ispada da nam jedna četvrtina plaće odlazi na osnovnu hranu. Treba razmotriti i na što odlazi ostatak plaće ljudi u gradovima. Proizvođači hrane nisu odgovorni za poskupljenje kvadrata u gradovima od 1.000 na 4.000 eura, što je rezultiralo da je rata stana sada trostruko veća, niti za poskupljenje automobila. Dvoje ukućana koji puše troše gotovo 300 eura mjesečno na cigarete. Samo dvije kave dnevno u gradu ili dva pića s prijateljima koštaju 5 – 10 eura, što iznosi gotovo 300 eura mjesečno. Malo tko ima mobitel jeftiniji od 1.000 eura, ali se često smatra da je to trošak koji ne treba plaćati. Čak i mlade obitelji imaju izdatke za mobitele, internet i televiziju veće od računa za struju. Agroklub

14.11.2024. (14:00)

Kad cijena nije jedini problem: tko se znoji, trgovci ili potrošači?

Što kada je akcija prošla, cijena pogrešno istaknuta, a sniženje neuračunato

Od neinformiranih do onih kojima se ne da „natezati“ ili istjerivati pravdu, koristi imaju samo trgovci. Jesu li greške namjerne ili slučajne, smišljene podvale kako neki vole reći ili obični propusti, možemo se zapitati, no rijetko te greške ipak idu na ruku potrošačima. Hrvatska udruga potrošača kaže sljedeće: Trgovac mora jasno objaviti svoje uvjete prodaje. Događa se da se sami toga ne drže pa nastaju problemi, no postoji određeni zakonski postupak putem kojeg se takvi problemi i nesporazumi rješavaju. Potrošač može pisanim prigovorom zatražiti Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, a trgovac ima rok od 15 dana da odgovori na njega. Ako to ne učini, tad u akciju može krenuti Državni inspektorat. Savjeti 

21.07.2024. (15:00)

Gaseri, odzvonilo vam je

Na bogatom tržištu poznate brendove pogađa novi problem. Razmetati se luksuzom postaje sramota

Bogati Kinezi postaju sve oprezniji u pokazivanju svog bogatstva dok se ekonomija suočava s preprekama, što stavlja tržište luksuzne robe pod pritisak. Pojavljuju se znakovi tzv. “luksuzne sramote” u Kini uslijed izazovnog makroekonomskog okruženja, slabog rasta BDP-a i niske potrošačke sigurnosti, što je negativno utjecalo na potrošnju srednje klase, prema izvješću konzultantske tvrtke Bain & Company iz lipnja. To ne znači da se luksuzna roba više ne kupuje, samo su potrošači oprezniji. Bogatiji kupci se boje da ih se ne vidi kao previše raskošne ili previše upadljive. Poslovni

02.02.2024. (12:00)

Sasvim mali krug, nama dovoljno velik

Potrošački trendovi: Mijenjamo vezu s luksuzom i statusom, ugađamo si drukčije i odgovornije trošimo

Ovu će godinu obilježiti pet potrošačkih trendova: novi hedonizam (neo-hedonism), brendovi za bolji svijet (betterment brands), svjesna briga o sebi (conscious wellbeing), kolektivno prihvaćanje (collective belonging) te širenje stvarnosti (expanding reality). Novi hedonizam se odnosi na užitak u svakodnevnom životu, bilo da je riječ o kušanju fine hrane, uživanju u prirodi, novim ritualima, posjećivanju novih mjesta i slično. Čak šezdeset posto milenijaca i predstavnika generacije Z radije bira trošiti na iskustva koja će pamtiti (putovanja, koncerte…) nego štedjeti ili ulagati u budućnost (mirovinske fondove). No, zato se pametnije troši te kupuje priuštive brendove s kojima neće imati grižnju savjesti. Tu je i proširivanje stvarnosti koje se odnosi na mjesta gdje će tražiti istomišljenike, nove ‘obitelji‘ u kojima će se osjećati prihvaćeno i viđeno. Lider

29.12.2023. (00:00)

Samo pozitivno

Krizna vremena mijenjaju navike potrošača: dominiraju svjetlije boje, ekološka osvještenost…

U teškim vremenima ljudi traže lijepe pozitivne stvari koje će im bar na kratko odvratiti pažnju od ratova, klimatskih promjena, inflacije, krize. Zato brendovi u oglašavanju naglašavaju snažne, svijetle boje koje nam potiču stvaranje dopamina. 55 posto potrošača zato voli kupovati u trgovinama koje su stvorile privlačna iskustva, a 29 posto potrošača želi da robne marke prate njihove emocije i personaliziraju iskustva. Tu su motivacijske poruke, pokloni iznenađenja, čestitke rođendana, sve što potrošačima izmamljuje osmijeh. Isto tako, ljudima je dosta greenwashinga. Ako ste zaista ekološki osvještena firma, dokažite to. Isto tako, narasla je svijest o stvarnoj vrijednosti proizvoda za novac. Zato su tu programi lojalnosti poput skupljanja bodova za popuste ili pak besplatne usluge poput čišćenja, popravaka ili jamstva. Lider

04.02.2017. (13:51)

Let it burn

Potrošače ne bi bilo briga da nestane 74% brendova

Potrošači uopće ne bi primijetili, a ni marili, kada bi 74 posto svjetskih brendova – jednostavno nestalo, pokazuje najnovije istraživanje Smisleni brendovi provedeno na 300.000 ispitanika u 33 države, a obuhvatilo je 1500 brendova iz 15 različitih industrija. Nadalje, 75 posto ispitanika očekuje od brendova da više doprinesu kvaliteti života potrošača, no samo 40 posto vjeruje da brendovi to i čine. a 60 posto smatra kako je sadržaj koji brendovi donose loš, irelevantan ili ga uopće nema. CNBC