Juanova hipoteza: Španjolac mi je rekao da ne trebamo brinuti zbog iseljavanja i možda je (donekle) u pravu - Monitor.hr
14.07.2019. (13:30)

Juanova hipoteza: Španjolac mi je rekao da ne trebamo brinuti zbog iseljavanja i možda je (donekle) u pravu

Velimir Šonje u novoj kolumni za Ekonomski lab prepričava iskustva svog španjolskog prijatelja Juana, koji smatra da u Hrvatskoj ne bismo trebali brinuti zbog masovnog iseljavanja mladih u potrazi za boljim životom. To traje oko pet do šest godina, a onda se stvari uravnoteže, kaže on poučen primjerom svoje zemlje i Portugala, koji su to prošli. Do neke nove krize.


Slične vijesti

Jučer (18:00)

Tko čuva radnike, čuva i produktivnost

Šonje: Tri ključna nedostajuća faktora za rast produktivnosti EU

Europski jaz u produktivnosti spram SAD-a akumuliran je uglavnom u recesijama i u uslužnim sektorima, a ne u ICT ili industriji. Tri „nedostajuće veze“ su: fleksibilnost tržišta rada i kontraciklička politika, produktivnost u državnom sektoru te porezna rasterećenja za poticanje investicija. Za smanjenje jaza potrebni su učinkovita državna uprava, aktivne mjere za nezaposlene u recesijama i niži izravni porezi koji stimuliraju rast i investicije. Velimir Šonje za Ekonomski lab

Prekjučer (08:00)

Kriv za sve, osim za ono što je stvarno napisao

Adam Smith 250 godina kasnije: protiv zaborava i krivih optužbi

Povodom 250. obljetnice Bogatstva naroda tekst na Arhiv analitici podsjeća na širinu škotskog prosvjetiteljstva i stvarne ideje Adama Smitha, danas često svedene na karikaturu „nevidljive ruke“. Autor pokazuje da je Smith bio dosljedan kritičar ropstva, merkantilizma i imperijalizma te da se njegovo ekonomsko djelo ne može odvojiti od Teorije moralnih osjećaja. U vremenu novog neo-merkantilizma i imperijalnih politika, Smith ostaje relevantan kao prvi ekonomist moderne ere i trajni izazov površnim tumačenjima liberalizma. Velimir Šonje za Ekonomski lab.

Nedjelja (00:00)

Ako AI uzme posao, dionice dajemo svima. Valjda

Bakićeva najava AI-revolucije: veza koja (još) nedostaje

Nakon gostovanja u emisiji Romana Bolkovića 1 na 1 prošli tjedan (HRT), poduzetnik i filantrop Nenad Bakić proširio je svoje teze o dubokom transformacijskom utjecaju AI na tržište rada u eseju Tehnološke revolucije i AI. Velimir Šonje za Ekonomski lab raspravlja o Bakićevim tezama o dubokom utjecaju umjetne inteligencije na tržište rada, posebno u vezi istiskivanja bijelih ovratnika (pametniji ljudski rad), i prijedloga masovnog dioničarstva kao alternative univerzalnom osnovnom dohotku. Šonje uspoređuje Bakića s Hararijem zbog spekulacija, ali suprotstavlja i optimističnije nalaze Acemoglua te kontradiktorne prognoze MMF-a. Zaključak je skeptičan: empirijskih dokaza još je premalo, vremenski okviri su nejasni, a mogućih društvenih odgovora mnogo. Jedino sigurno – prerano je za konačne sudove, a prerano i za paniku.

31.01. (21:00)

Može ignorirati politiku, tržišta baš i ne

Trump ne popušta zbog političkih pritisaka, već kad se uzdrmaju obveznice i dolar

Teza TACO („Trump always chickens out“) ne objašnjava Trumpova povlačenja odjednom zbog političkih pritisaka, nego zbog reakcija financijskih tržišta. Ključni okidač nisu protivnici ni mediji, već rast prinosa na američke državne obveznice i slabljenje dolara, što izravno pogađa najveću ranjivost SAD-a: golemi javni dug financiran privatnim i savezničkim kapitalom. Trump može ignorirati političku galamu, ali ne i obvezničko i devizno tržište. Unatoč retorici moći, američku politiku ograničavaju financijska međuovisnost, tržišta i demokratske institucije, a ne volja jednog čovjeka, podsjeća Velimir Šonje za Ekonomski lab.

26.01. (14:00)

Bankarski Superman

Vujčić u Frankfurtu? Procjena stvarnog značaja „našeg čovjeka“ u vrhu ECB-a

Iako politika i lobiranje ima utjecaja na izbor Borisa Vujčića kao potpredsjednika Europske središnje banke, on tamo neće predstavljati Hrvatsku. Njegova uloga nadrasta nacionalne okvire. Za vrijeme Vujčićeve karijere u vrhu HNB-a od 2000. Hrvatska je jedina država, pazite, jedina od današnjih članica europodručja u kojoj vlada nije morala intervenirati radi spašavanja neke značajne banke. Hrvatske banke već četvrt stoljeća imaju jednu od najviših kapitalizacija i likvidnosti u Europi. To je ozbiljan rezultat koji se itekako broji. Tu je i uvođenje eura koje je kod nas urađeno bez greške. Hrvatska danas ima kamatne stope na neke vrste kredita (npr. stambene) niže nego u Austriji i Njemačkoj. Iako to nije zasluga samo Vujčića i HNB-a, ulazak Vujčića u glasovanje na eurogrupi s takvim rezultatom nikoga od ministara financija nije ostavio ravnodušnim. Velimir Šonje za Ekonomski lab.

16.01. (09:00)

Ništa osobno. Samo interesi

Šonje: Intervencija SAD-a u Venecueli nije toliko povezana s naftom koliko – s Kinom

Venezuela je za SAD geopolitički iznimno važna. Osim što bi njezin gospodarski oporavak pridonio povratku dijela izbjeglih (a za što je nužno da se Venezuela odrekne socijalističke ideologije i gospodarske prakse), radi se o zemlji koja je teritorijalno 50% veća od Ukrajine sa širokim izlazom na zapadni Atlantik. Amerikanci su zbog toga odlučili da ne mogu samo tako dopustiti da Kina Venezuelu uključi u svoju sferu utjecaja i pretvori ju u svoju bazu na dva koraka od SAD-a i na korak od Kube gdje SAD (zasad) pušta vremenu da dovede do kontroliranog pada post-castrovskog režima, u koji će SAD moći pravovremeno intervenirati tako da osigura brzi gospodarski rast. Jači kineski utjecaj preko latinske Amerike mogao bi poremetiti i tu strategiju. Zato je SAD digao znak stop. Velimir Šonje za Ekonomski lab

12.01. (00:00)

Car ne voli konkurenciju

Rat zbog reda: zašto je Ukrajina zapravo napadnuta

Rat u Ukrajini ne proizlazi samo iz geopolitike i sigurnosti, nego iz sukoba dvaju nespojivih političko-ekonomskih modela. Putinistička Rusija počiva na statičnoj oligarhiji podređenoj caru-državi, s ograničenim vlasničkim pravima i imperijalnom logikom. Ukrajina, iako duboko korumpirana, razvija kaotičan, konkurentski oligarhijski sustav s potencijalom institucionalne evolucije prema vladavini prava. Upravo ta mogućnost promjene – prijetnja modelu Vječnog Trećeg Rima – predstavlja stvarni materijalni uzrok rata. Velimir Šonje za Ekonomski lab donosi pregled knjige Stipe Kljajića – Vječni treći Rim

04.01. (10:00)

Trump bi rado, ali brojke ne surađuju

Rast američkog BDP-a ne dokazuje uspjeh Trumpove politike, nego stabilan, nepromijenjen trend američkog gospodarstva

Američki rast BDP-a od 4,3% u trećem tromjesečju nije ni dokaz uspješnosti Trumpove politike ni rezultat prenapuhanih investicija i fiskalne rastrošnosti. Riječ je o tehnički napuhanoj kvartalnoj stopi koja prikriva umjeren, dugoročno stabilan rast od oko 2%. Glavni pokretač bila je osobna potrošnja, dok su investicije i fiskalna politika imale skroman učinak. Trgovačka bilanca zasad ne pokazuje trajan zaokret. Ključni izazov za 2026. ostaje slabljenje tržišta rada, presudno za ishod kongresnih izbora. Velimir Šonje za Ekonomski lab

21.12.2025. (19:00)

Brojke pričaju, a reputacija šuti

Sto najvrjednijih poduzeća u Hrvatskoj u 2025: Na vrhu HT, Pliva, INA i HEP

Hrvatsko tržište kapitala se oporavlja, a analiza Bon.hr-a otkriva 100 najvrjednijih poduzeća u zemlji. Četiri kompanije – HT, Pliva, INA i HEP – premašuju vrijednost od milijardu eura, uz veliki povratak HEP-a na vrh ljestvice. Većina sjedišta je u Zagrebu, ali iznenađuju Karlovac, Rovinj i Vukovar. Prosječne plaće u Top 100 poduzeća su 34 % iznad državnog prosjeka i snažno rastu. Ključ rasta vrijednosti je pad troška kapitala i očuvana profitabilnost. Arhiv Analitika

15.12.2025. (21:00)

Ekonomija objašnjava ono što živcira na blagajni

Šonje: Cijene u Hrvatskoj su tamo gdje trebaju biti

Velimir Šonje za Ekonomski lab objašnjava da su više cijene u pravilu povezane s višim životnim standardom i većom kupovnom moći, što vrijedi i za Hrvatsku, koja se nalazi blizu „očekivane“ razine cijena s obzirom na stupanj razvoja. Inflacija nije posljedica jednog uzroka poput eura ili turizma, već kombinacije ekonomskog rasta, rasta plaća, fiskalne politike i strukture potrošnje, osobito rasta cijena usluga. Razlike u cijenama postoje i unutar Hrvatske, ali se velikim dijelom mogu objasniti regionalnim razvojem. Jednostavna objašnjenja inflacije dugoročno ne drže vodu jer je riječ o složenom i međusobno povezanom procesu.