Zašto Europa treba ultrabrze pruge: Fiskalno isplativ projekt za budućnost kontitenta

Ne bi toliko brinuli o cijeni goriva

Zašto Europa treba ultrabrze pruge: Fiskalno isplativ projekt za budućnost kontitenta

Iako se željeznica često smatra zastarjelom, ulaganje u paneuropsku mrežu ultrabrzih vlakova financijski je i tehnički potpuno izvedivo. S procijenjenim troškom od oko 1,9% BDP-a kroz petnaest godina, brze željeznice drastično skraćuju vrijeme putovanja između europskih metropola. Osim što potiču gospodarski razvoj i jedinstveno tržište, donose goleme društvene koristi: drastično smanjenje prometnih nesreća, oslobađanje slobodnog vremena za putnike te ekološki i prostorni preporod. Velimir Šonje za Ekonomski lab poziva nacionalne vlade na politički dogovor kako bi se željeznica napokon vratila u središte modernog društva.

Velimir Šonje željeznice

Osim ako se u međuvremenu ne počne kuhati nešto novo

Šonje: Slabljenje domaće potrošnje spriječit će nove valove poskupljenja hrane

Rast cijena hrane u Hrvatskoj i europodručju potpuno je nestao krajem 2025. i početkom 2026. godine. Iako je FAO-ov indeks pokazao blagi rast svjetskih cijena u kolovozu (+2,5 % u odnosu na 2025.), uzrokovan sušama, geopolitikom i skokom cijena žitarica te šećera, repriza ranijih valova poskupljenja ne očekuje se. Glavni razlog je oslabljeni “hrvatski pojačivač” – domaća osobna potrošnja znatno je usporila, a kupci su postali oprezniji zbog opće razine cijena. Osim u slučaju novih teških geopolitičkih potresa, neugodnih iznenađenja u trgovinama ne bi trebalo biti. Velimir Šonje za Ekonomski lab

cijena hrane Velimir Šonje

Kad su glave otvorene, i društva mogu naprijed

Bez ideja i kulture nema trajnog rasta: Zašto nas same institucije i tehnologija neće pogurati naprijed

Ovaj uvodni tekst najavljuje ljetni serijal Velimira Šonje o radu ekonomskog povjesničara Joela Mokyra. Serijal kroz šest nastavaka istražuje kako je koevolucija kulture, institucija i znanosti u Europi pokrenula industrijsku revoluciju i moderni ekonomski rast, za razliku od Kine. Kroz prikaz četiriju Mokyrovih ključnih knjiga, Šonje postavlja analitički okvir za spekulaciju o utjecaju umjetne inteligencije na društvo, ali i za glavno pitanje: ometa li kulturno naslijeđe Hrvatsku da probije strop od 80% europskog prosjeka razvijenosti ili imamo snage za novi razvojni iskorak. Ekonomski lab…

U drugom tekstu ističe kako industrijska revolucija nije nastala naglo, već je rezultat stogodišnjeg kontinuiteta razvoja znanja, kulture i institucija. Ključnu ulogu u evoluciji europskog društva odigrali su “kulturni poduzetnici”, odnosno filozofi.
Tehnološki napredak je povijesna iznimka, a ne nužnost. Otpori interesnih skupina i birokracija u svakom trenutku mogu zaustaviti moderan ekonomski rast, kaže u trećem tekstu.
Mokyr tvrdi da su kultura, vjerovanja i prosvjetiteljske ideje glavni pokretači ekonomskog rasta, a ne samo materijalni interesi ili geologija (ugljen), kazuje u četvrtom tekstu.

Joel Mokyr tehnologija Velimir Šonje

U ekonomskom klinču

Rat brojkama oko dobiti i plaća: Tko je u pravu, Šonje ili Viljevac?

Velimir Šonje za Ekonomski lab odgovara na kritike Viktora Viljevca s Ideja, ističući da su Ljubo Jurčić i Željko Lovrinčević (na Jutarnjem) previdjeli njegov raniji odgovor u kojem je već koristio podatke FINA-e, a ne samo nacionalne račune. Ključna metodološka pogreška Viktora Viljevca je, kaže, neopravdano zbrajanje dobiti i gubitaka svih poduzeća. Kada se analiza izolira isključivo na poduzeća-dobitaše, neto profitna marža od 2021. do 2025. rasla je za tek 0,38 postotnih bodova, što čini 2,7% troškova rada – ni blizu Viljevčevih 13%. Istodobno, najbrže su rasli porezi i doprinosi, što pokazuje da su inflacijske godine zapravo najbolje napunile državni proračun, a ne korporativne džepove.

Viktor Viljevac u novom tekstu odgovara na nove replike Velimira Šonje, ustrajući u tvrdnji da profitabilnost privatnog sektora u 2024. i 2025. godini nije drastično pala te da radnici nisu preplaćeni. Viljevac naglašava da nikada nije tvrdio da su poduzeća trebala povećati plaće, već da su to, s obzirom na povijesno visoke marže u odnosu na 2019., mogla učiniti.

Glavna točka prijepora je izbor statističkog obuhvata i indikatora profitabilnosti. Dok Velimir Šonje brani tezu o narušenoj korporativnoj stabilnosti i usporavanju rasta, fokusirajući se na slabljenje EBITDA marže (koja uključuje amortizaciju kao ključni pokretač budućih investicija) i koristeći šire nacionalne račune kako bi obuhvatio doprinos svih oblika kapitala inflaciji, Viktor Viljevac kontrira strogo mikroekonomskim pristupom. Viljevac inzistira na neto dobiti privatnog sektora i FINA-inim izvještajima, dokazujući da su poduzeća-dobitaši zadržala povijesno visoke marže.

plaće Velimir Šonje Viktor Viljevac

E, sad imamo debatu

Ekonomski duel: Makroekonomski računi protiv mikroekonomskih marži

Velimir Šonje putem Arhiv analitike odgovara na optužbe sindikalnog portala Ideje.hr za dezinformiranje, ističući da kritičar Viktor Viljevac koristi pogrešnu metodologiju. Dok Viljevac analizom neto profitne marže (2019.–2025.) tvrdi da su poduzeća mogla isplatiti 13% veće plaće, autor objašnjava da je koristio širi makroekonomski koncept operativnog viška te EBITDA maržu. Podaci pokazuju da je EBITDA marža stabilna (oko 11,6%), dok udjel EBITDA u BDP-u pada. Rast neto dobiti rezultat je sporijeg rasta amortizacije i smanjenja gubitaka, a ne eksploatacije radnika, pa je zanemarivanje amortizacije opasno za dugoročni razvoj i plaće.

Rezime? Viljevac uspješno raskrinkava HUP-ov PR o ugroženim poslodavcima koji nemaju za kavu, dok Šonje uspješno brani ekonomsku struku od pojednostavljenih sindikalnih zaključaka koji ignoriraju troškove investicija i amortizacije.

plaće Velimir Šonje Viktor Viljevac

Dilema stoljeća: Doživotni podstanar ili instant dužnički rob?

Publikacija ‘Nekretninski puls’: Kupiti stan danas je lakše nego 2008., a pad cijena se ne očekuje

Tržište nekretnina u Hrvatskoj očekuje normalizaciju rasta cijena, ali ne i slom poput onog iz 2009., istaknuto je na predstavljanju publikacije „Nekretninski puls” autora Ivice Brkljače i Velimira Šonje te ekonomista Zagrebačke banke. Suprotno percepciji, stanovi su danas priuštiviji nego prije dva desetljeća zbog rasta plaća i povoljnih kamata. Ipak, prisutan je neodrživ nesrazmjer: cijene starogradnje rastu 16%, dok novogradnja usporava na 10% jer građevinarima pritišću krediti pa spuštaju cijene, dok privatni prodavači čekaju. Prodaja stanova pada, no manjak ponude i niska zaduženost održavaju visoke cijene, pri čemu Zagreb predvodi u rastu. Lider

Ivica Brkljača kupovina nekretnine Nekretninski puls tržište nekretnina Velimir Šonje

Nekome je dozlogrdio 'zimmer frei'

Sukob kontinenta i obale: Zašto su iznajmljivači postali nepoželjni i kako decentralizacija rješava problem

Mali turistički iznajmljivači prošli su put od spasitelja gospodarstva do nepoželjnih „rentijera“. Dok im se u socijalizmu i tranziciji toleriralo poslovanje zbog ključnog priljeva deviza, danas ih centralizirane zagrebačke elite optužuju za visoke cijene nekretnina, inflaciju i izbjegavanje poreza. Velimir Šonje za Ekonomski lab ističe da je obiteljski turizam legitiman oblik poduzetništva koji je spasio obalu od iseljavanja dok su se čekale državne strategije. Kao rješenje za probleme održivosti i poreznih napetosti predlaže radikalnu fiskalnu decentralizaciju – prepuštanje lokalnim zajednicama da same određuju poreze na nekretnine i dohodak te samostalno snose odgovornost za vlastiti razvoj.

iznajmljivači Velimir Šonje

I kikiriki postaje luksuz

Analiza cijena hrane u Hrvatskoj: Mitovi nasuprot statistici

Hrvatske cijene hrane često izazivaju kritike usmjerene prema trgovcima i turizmu, no stvarnost je kompleksnija. Dok je opća razina cijena u 2025. na očekivanih 76% prosjeka EU (prateći rast BDP-a), hrana i bezalkoholna pića odskaču 6% iznad prosjeka. Ipak, anomalije su selektivne. Bezalkoholna pića (+34%) te šećer i slatkiši (+26%) bilježe ogroman skok, dok su meso, voće i povrće znatno ispod europskog prosjeka. Uzroci nisu univerzalni; umjesto populističkog zamrzavanja cijena, problem leži u ekonomiji obujma manjih tržišta, transportu, strukturi lokalnih lanaca nabave i potrošačkim navikama koje tek treba detaljno istražiti. Velimir Šonje za Ekonomski lab

inflacija Velimir Šonje

Uzme li si kad i inflacija pauzu?

Energetski šok kroji inflaciju u Hrvatskoj i europodručju

Pad potrošačkih cijena u svibnju spustio je godišnju inflaciju u Hrvatskoj na 5,2% (prema HICP-u na 4,9%), dok je u europodručju ona ubrzala na 3,2%. Trenutačni višak inflacije u Hrvatskoj uzrokovan je većim udjelom i bržim rastom cijena energenata nakon zatvaranja Hormuškog tjesnaca. Za razliku od inflacijskog vala 2021. – 2022., cijene hrane i usluga zasad su stabilne zbog slabije agregatne potražnje, restriktivnije monetarne politike te veće upotrebe obnovljivih izvora energije. Iako su zbog nepredvidivosti geopolitike i odgođenih reakcija tržišta promjene i dalje moguće, vrhunac ovog vala očekuje se na ljeto i trebao bi dosegnuti tek polovicu snage onog prošlog. Velimir Šonje za Ekonomski lab

inflacija Velimir Šonje

Negdje curi iz pipe

Operativni višak: Gdje zapravo curi hrvatski proračunski novac?

Analiza strukture javnih rashoda u Hrvatskoj (EU-25, podaci za 2025.) otkriva strukturni debalans: država troši čak 3,15 postotnih bodova BDP-a (oko 2,8 milijardi eura) više od očekivanog s obzirom na stupanj razvoja i broj stanovnika. I dok su socijalne naknade (uključujući mirovine) točno na očekivanoj razini (16. mjesto u EU), problem leži u operativnim troškovima države. Hrvatska je 6. po intermedijarnoj potrošnji te visokom 3. mjestu po naknadama zaposlenika u javnom sektoru. Ključni prostor za reforme leži u rezanju operativne neefikasnosti administracije, čime bi se rasteretio deficit, a dio preusmjerio u mirovine i zdravstvo. Velimir Šonje za Ekonomski lab

javni sektor Velimir Šonje

Kad se žaba skuha, za proračun je prekasno

Povjerenstvo za fiskalnu politiku: Hrvatska ima fiskalni problem

Neovisno Povjerenstvo za fiskalnu politiku upozorava na zabrinjavajuće trendove: Hrvatska je u 2025. godini probila granicu Pakta o stabilnosti i rastu s deficitom iznad 3% BDP-a. Iako su javni prihodi rekordno rasli, rashodi opće države skočili su za čak 52% u tri godine (s 30,5 na 46,5 milijardi eura), gurajući zemlju prema procikličkoj i neodrživoj politici. Zavarani privremenim padom javnog duga zbog inflacije i rasta BDP-a, političari ignoriraju opasnost. Vlada će vjerojatno balansirati na rubu kako bi održala rast do izbora 2028., riskirajući ulazak u proceduru prekomjernog proračunskog manjka, dok obvezničko tržište i mirovinski fondovi zasad još uvijek miruju. Velimir Šonje za Ekonomski lab

fiskalizacija fiskalna politika Velimir Šonje

Ne bi toliko brinuli o cijeni goriva