Kako otpad postaje energija - Monitor.hr
12.05. (23:00)

Kamo sreće da i mi kao Skandinavci koristimo smeće

Kako otpad postaje energija

Švedska ima opsežne i učinkovite sustave gospodarenja otpadom, a komunalni otpad na odlagalištima gotovo da i ne postoji. Čak 99,3 posto cjelokupnog kućnog otpada se reciklira ili oporabi kao energija, što Švedsku svrstava u sam vrh u ovom području. Njihov se otpad obrađuje u integriranim sustavima i reciklira kao daljinsko grijanje, električna energija, bioplin, biognojivo i razni materijali, kao što su na primjer amorfne mase koje se koriste za asfaltiranje i u građevini. Koriste se različite metode obrade, ovisno o prirodi otpada kako bi se omogućilo korištenje otpada kao resursa. Spaljivanje je metoda idealna za otpad koji se ne može reciklirati ni na koji drugi način. To je učinkovita i ekološki sigurna metoda za oporabu energije iz otpada, a osigurava i daljinsko grijanje i električnu energiju. Zgradonačelnik


Slične vijesti

12.10. (15:00)

Nije to ništa, s drugim propisima kasne i više

Država godinama kasni s donošenjem propisa za gospodarenje otpadom

Država nakon više od dvije godine od donošenja Zakona o gospodarenju otpadom još uvijek nije donijela podzakonske akte nužne za njegovo provođenje. Zakon o gospodarenju otpadom primjenjuje se od zadnjeg dana srpnja 2021. godine, ali do danas nisu ostvareni sveobuhvatni učinci njegove primjene. Novi zakonski okvir donesen je, među ostalim, zbog usklađivanja s propisima na razini Europske unije, odnosno izmjenama i dopunama direktiva iz područja gospodarenja otpadom. Primjerice, do 2035. godine, količina komunalnog otpada odloženog na odlagališta otpada može biti najviše 10 posto mase ukupno proizvedenog komunalnog otpada. Do te ciljane godine, najmanje 65 posto mase komunalnog otpada mora se oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu. Mi smo trenutno na 35 posto. Faktograf

11.10. (11:00)

Muke po kantama

Razvrstani otpad koji prikupe komunalne tvrtke na kraju završi kod drugih tvrtki

Sav odvojeno sakupljeni otpad, papir, plastika, staklo, metal, tekstil i ostalo, daje se na recikliranje ovlaštenim sakupljačima, odnosno oporabiteljima. Radi se o tvrtkama koje posjeduju dozvolu za gospodarenjem otpada i koje dalje njime manipuliraju. Papir koji je razvrstan na nekoliko frakcija, metal i određene vrste staklene ambalaže predaju se oporabitelju na daljnje postupanje. Iz tih sirovina nastaju novi proizvodi. Također i iz sakupljenog glomaznog otpada izdvaja se više od 40 posto reciklabilnog otpada koji se dalje reciklira. Na razini države nema većih reciklažnih centara za daljnje sortiranje i recikliranje plastike, a ni burza otpada nije kvalitetno uspostavljena. Pada i interes za otkupom razvrstanog otpada. Pojašnjavaju iz lokalne komunalne tvrtke za Glas Podravine.

28.09. (20:00)

Opametili i kantu

Osmislili pametnu kantu koja mjeri koliko se hrane baca

Rezultat inovativne tehnologije nizzmeskog startupa koja pokušava svjetski prehrambeni sustav učiniti barem malo održivijim. Omogućuje detaljno praćenje bacanja hrane. Automatizirana pametna kanta za otpad povezana je s vagom pa će tako automatski registrirati svu hranu koja se baca, prikazat će o kojim je količinama riječ i u koje doba dana se najviše bacalo. Na taj način, restorani, ali i kućanstva, točno mogu pratiti koliko bacaju i tako reagirati na količine. Green

12.09. (00:00)

Mala pomoć planetu

RNG – prirodni plin dobiven iz otpada nije štetan za okoliš

Obnovljivi prirodni plin (RNG), poznat i kao biometan, vrsta je bioplina koji se proizvodi anaerobnom digestijom organskih otpadnih materijala kao što su ostaci hrane, poljoprivredni otpad, gnojivo, pa čak i kanalizacijski otpad. Nastaje hvatanjem, nadogradnjom i korištenjem metana proizvedenog razgradnjom organskih materijala, i to na nekoliko načina. Jedna od njih su odlagališta, koja su inače treći najveći izvor emisija metana prouzročenih ljudskim djelovanjem. Mogu se upotrebljavati i sustavi za oporabu bioplina u uzgoju stoke ako se životinjski gnoj prikuplja i isporučuje u anaerobni digestor te postoji mogućnost obrade iz otpadnih voda. RNG je poseban po tome što se, nakon što se preradi, može ubrizgati u distribucijske mreže prirodnog plina ili upotrebljavati kao gorivo za grijanje, električnu energiju ili transport. No, problem nastaje kada se u to uplela politika Lider

31.07. (13:00)

Nije baš najugodnije živjeti kraj dimnjaka, ali...

Raos: Spalionice otpada i ne zagađuju toliko zrak

Spaljivanjem organskih tvari nastaju ugljikov dioksid i voda, a ponekad dušik i pepeo. Barem nas tako uče u školi. No, tako je samo u laboratorijskim uvjetima. U stvarnosti se oksidacija i karbonizacija nikad ne odvija do kraja. Nepotpunim izgaranjam nastaje smjesa svega i svačega, a to “sve i svašta” utječe na naše zdravlje. U tome prednjače spalionice otpada već po naravni stvari: svaki tehnološki postupak treba prilagoditi sirovini. A što činiti kad je sirovina – poput gradskog otpada – vrlo heterogena, a usto i varijabilna? Talijanski znanstvenici istražili su koliko one onečišćuju zrak na primjeru jedne takve spalionice i zaključili da proizvode puno manje štetnih plinova nego što je zakonom dozvoljeno. Spalionice nisu jedini izvor lebdećih čestica, od kućnih pogona do tvornica i automobila. Daleko najveći zagađivač zraka je – cestovni promet. Nenad Raos za Bug.

19.07. (10:00)

Imat ću aktivan odmor - otići na more i čistiti

Najviše otpada u moru i na našim obalama dopliva iz Albanije i Grčke…

U Hrvatskoj ne postoji služba koja se isključivo bavi rješavanjem ovog problema. U međuvremenu akcije čišćenja naplavnog opada većinom organizira lokalno stanovništvo, ronilački klubovi i volonteri. Naplavni otpad zapravo je prekogranični problem, a koji bi se trebao rješavati u okviru provedbe Akcijskog programa Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem. Ekološko stanje u najvećem dijelu našeg akvatorija ocijenjeno je uglavnom kao vrlo dobro i dijelom kao dobro. Prema dostupnim podatcima, u Hrvatskoj je 2019. godine provedena 121 akcija prikupljanja otpada, u okviru kojih je prokupljeno 451 tona otpada s čak 10 županija. Green

30.05. (22:00)

Bilo kamo, samo ne u moje dvorište

Problem divljih odlagališta – zašto ostavljamo otpad u prirodi

Osim što izgledaju kao šaka na oko u prirodnom okruženju, velika su šteta za okoliš i opasnost za zdravlje građana i životinja. Osim toga, jedna hrpa privlači drugu. Hrvatska je po broju divljih odlagališta šesta u Europi. Iz zelenih udruga tvrde kako bi građani više pazili na otpad da vjeruju da će, kada ga jednom odvezu, biti pravilno zbrinut. Problem je da i pojedini vlasnici privatnih parcela dozvoljavaju da se tamo istovaruje otpad, i to za određenu naknadu. Iako je u pojedinim zemljama EU problem manji zbog visokih kazni, otpad u pojedinim zemljama završava ilegalno. Agroklub na dnu članka donosi i anketu.

14.04. (16:00)

Otpad je siguran posao

Smeće iz Rima putuje u Amsterdam gdje će grijati Nizozemce

Od sredine travnja Rim će svakoga tjedna slati gotovo 900 tona smeća u Amsterdam. Riječ je o ekološkoj alternativi rješavanja problema gospodarenja otpadom. Četiri milijuna stanovnika talijanske prijestolnice proizvodi više kućnog otpada nego što ga se može odložiti pa se grad praktički davi u smeću. Otpad će se prešati u ogromne bale i ukrcati u 16 vagona za dugo putovanje prema sjeveru. To će Rim koštati 200 eura po toni otpada, navode talijanske novine La Republica. Ukupno, za razdoblje od tri godine Talijani će platiti gotovo 28 milijuna eura. Spaljivanjem tone komunalnog otpada oslobađa se oko 1,3 tone CO2, a nastaje i štetan pepeo te druge otrovne nuspojave. Ipak, odlaganje otpada na odlagališta može biti gore. Green