Kako povećati sigurnost na internetu i bolju zaštitu privatnosti - Monitor.hr
04.03.2024. (11:16)

Privatnost na internetu je kao jednorog - svi pričaju o njemu, ali ga još nitko nije vidio

Kako povećati sigurnost na internetu i bolju zaštitu privatnosti

Kada se kaže da se naša privatnost prodaje drugim tvrtkama, to znači da tvrtke poput Googlea prikupljaju naše osobne podatke i zatim ih dijele s drugim tvrtkama ili oglašivačima u zamjenu za novac ili druge usluge. Ti osobni podaci mogu uključivati informacije poput naših interesa, navika pretraživanja, lokacije, ili drugih detalja o našem online ponašanju. Kada se ti podaci dijele s drugim tvrtkama, one ih mogu koristiti za ciljano oglašavanje, analizu tržišta ili druge marketinške svrhe.

Ovo može predstavljati rizik za našu privatnost jer naše osobne informacije mogu biti korištene na načine koji nisu u skladu s našim očekivanjima ili preferencijama. Također može dovesti do toga da nas bombardiraju ciljanim oglasima ili da nam se nude proizvodi ili usluge na temelju informacija koje su prikupljene o nama, što mnogi smatraju invazivnim ili neugodnim. Stoga je važno biti svjestan kako se naši podaci koriste i poduzeti mjere kako bismo zaštitili svoju privatnost online.

Postoje nekoliko potencijalnih rizika za privatnost povezanih s digitalnim korporacijama poput Googlea:

  1. Sakupljanje podataka: Tvrtke poput Googlea prikupljaju ogromne količine podataka o korisnicima, uključujući povijest pretraživanja, podatke o lokaciji, navike pregledavanja i još mnogo toga. Ti se podaci mogu koristiti za izradu detaljnih profila pojedinaca, koje se mogu prodavati oglašivačima ili koristiti za ciljano oglašavanje.
  2. Praćenje: Google i slične tvrtke često prate korisnike webom koristeći kolačiće i druge tehnologije praćenja. To može rezultirati gubitkom privatnosti jer se vaše online aktivnosti prate i bilježe.
  3. Povrede podataka: Unatoč naporima za osiguranje korisničkih podataka, povrede podataka se mogu dogoditi. Ako Google ili druga digitalna korporacija doživi povredu, vaši osobni podaci mogu biti ugroženi, što može dovesti do krađe identiteta, prijevara ili drugih posljedica.
  4. Nedostatak kontrole: Korisnici često imaju ograničenu kontrolu nad tim kako se njihovi podaci prikupljaju, koriste i dijele od strane digitalnih korporacija. Pravilnici o privatnosti i postavke mogu biti složeni i teški za razumijevanje, što otežava korisnicima donošenje informiranih odluka o svojoj privatnosti.
  5. Pristup vlade: Digitalne korporacije mogu biti prisiljene predati podatke korisnika vladinim agencijama ili pravosuđu pod određenim okolnostima, potencijalno ugrožavajući privatnost korisnika i građanska prava.
  6. Algoritamska pristranost: Algoritmi koje koriste tvrtke poput Googlea za personalizaciju sadržaja i preporuka mogu nenamjerno ojačati pristranost ili diskriminaciju, utječući na privatnost korisnika i pristup informacijama.
  7. Surveillance Capitalism: Kritičari tvrde da digitalne korporacije poput Googlea prioritetiziraju profit nad privatnošću korisnika, što dovodi do sustava “surveillance kapitalizma” gdje se korisnički podaci komodificiraju i iskorištavaju radi financijske dobiti.

Da biste ublažili ove rizike, korisnici mogu poduzeti korake poput pregledavanja i prilagođavanja postavki privatnosti, korištenja alternativa usmjerenih na privatnost kada je moguće i pažljivo razmatranje informacija koje dijele online. Osim toga, zagovaranje jačih propisa o privatnosti i podrška tvrtkama koje prioritetiziraju privatnost korisnika može pomoći u promicanju digitalnog ekosustava koji poštuje privatnost.

Google prikuplja korisničke podatke iz različitih razloga, uključujući:

  1. Personalizacija: Google koristi podatke poput povijesti pretraživanja, lokacije i navika pregledavanja kako bi personalizirao usluge poput rezultata pretraživanja, oglasa i preporuka. To pomaže prilagoditi korisničko iskustvo individualnim preferencijama.
  2. Oglašavanje: Google generira značajne prihode putem ciljanog oglašavanja. Analizom korisničkih podataka mogu poslužiti oglase koji su relevantniji i učinkovitiji, povećavajući vjerojatnost angažmana korisnika i klikova na oglase.
  3. Unaprjeđenje proizvoda: Analiza podataka omogućava Googleu identificiranje trendova, unaprjeđenje postojećih proizvoda i razvoj novih. Insights dobiveni iz korisničkog ponašanja pomažu u usavršavanju algoritama, poboljšanju korisničkih sučelja i uvođenju novih značajki.
  4. Analitika: Google pruža usluge analitike vlasnicima web mjesta, omogućujući im razumijevanje ponašanja posjetitelja i optimizaciju svojih web mjesta. Ti podaci pomažu tvrtkama donositi informirane odluke kako bi poboljšale korisničko iskustvo i poticale konverzije.
  5. Istraživanje i razvoj: Podaci korisnika mogu se koristiti u istraživačke svrhe, poput proučavanja obrazaca korištenja interneta, razvoja algoritama strojnog učenja ili napredovanja tehnologija poput obrade prirodnog jezika i prepoznavanja slika.
  6. Sigurnost: Google koristi korisničke podatke kako bi poboljšao sigurnosne mjere, otkrio i spriječio prijevare i zaštitio korisnike od zlonamjernog sadržaja i cyber prijetnji.

Važno je napomenuti da Google tvrdi da anonimizira i agregira podatke kad god je to moguće kako bi zaštitio privatnost korisnika. Međutim, zabrinutosti zbog privatnosti podataka i dalje postoje, posebno u vezi s opsegom prikupljanja podataka, transparentnošću korištenja podataka i mogućnošću zloupotrebe ili neovlaštenog pristupa. Korisnici bi trebali pregledati Googleove pravilnike o privatnosti i postavke kako bi razumjeli kako se njihovi podaci koriste i poduzeli odgovarajuće mjere kako bi zaštitili svoju privatnost.

Kolačići – datoteke koje pohranjuju vaše podatke i prate vaše aktivnosti

Kolačići su male tekstualne datoteke koje web stranice pohranjuju na vaš uređaj (poput računala ili pametnog telefona) kada ih posjetite. Oni obavljaju različite funkcije i koriste ih web stranice za zadatke poput pamćenja vaših preferencija, pohranjivanja podataka za prijavu, praćenja vaših aktivnosti na više stranica ili sesija te pružanja personaliziranog sadržaja.

Evo kako kolačići obično funkcioniraju:

  1. Pohrana informacija: Kada posjetite web stranicu, može poslati kolačić na vaš uređaj koji sadrži informacije poput vaših postavki, postavki ili podataka za prijavu.
  2. Povratni posjeti: Kada ponovno posjetite web mjesto, vaš preglednik šalje kolačić natrag na poslužitelj web stranice. To omogućava web mjestu da vas prepozna i zapamti vaše prethodne interakcije i postavke.
  3. Praćenje: Kolačići se mogu koristiti u svrhu praćenja, omogućavajući web stranicama da prate vaše aktivnosti na različitim stranicama ili sesijama. Te se informacije često koriste u svrhe analitike, oglašavanja i personalizacije.
  4. Sesija kolačića vs. Trajni kolačići: Kolačići sesije su privremeni i brišu se kada zatvorite preglednik, dok trajni kolačići ostaju na vašem uređaju određeno vrijeme ili dok ih ne izbrišete ručno.
  5. Kolačići prvog i trećeg lica: Kolačići prvog lica postavljeni su od strane web mjesta koje posjećujete, dok su kolačići trećeg lica postavljeni od strane domena koji nisu onaj koji trenutno posjećujete. Kolačići trećeg lica često se koriste u svrhe praćenja preko web stranica i oglašavanja.
  6. Problemi privatnosti: Iako kolačići mogu poboljšati korisničko iskustvo personalizacijom sadržaja i pamćenjem postavki, također izazivaju zabrinutost za privatnost. Neki korisnici možda se ne osjećaju ugodno s idejom da ih se prati i nadzire njihove online aktivnosti, posebno od strane oglašivača trećih strana.
  7. Upravljanje kolačićima: Većina web preglednika omogućuje vam kontrolu nad tim kako se kolačići obrađuju, uključujući prihvaćanje, odbijanje ili brisanje. Obično možete pronaći te postavke u odjeljcima za privatnost ili sigurnost vašeg preglednika.

Kolačići igraju ključnu ulogu u funkcioniranju web stranica i pružaju personalizirana iskustva korisnicima, ali važno je biti svjestan njihovih posljedica za privatnost i sigurnost.

Između ostalog, kolačići imaju nekoliko tajnih negativnih utjecaja:

  1. Praćenje preko različitih web stranica: Kolačići trećih strana posebno mogu pratiti vašu aktivnost na različitim web stranicama, omogućujući oglašivačima da izgrade cjelovit profil vaših navika pregledavanja i interesa. Ovo sveobuhvatno praćenje može se činiti nametljivim i može ugroziti vašu privatnost.
  2. Ugrožavanje privatnosti: Kolačići mogu potencijalno otkriti osjetljive informacije o vašem online ponašanju, poput web stranica koje posjećujete, proizvoda koje pregledavate i čak osobnih podataka poput vaše dobi, spola ili lokacije. Ove informacije mogu se iskorištavati za ciljano oglašavanje ili druge svrhe bez vašeg izričitog pristanka.
  3. Rizici za sigurnost: Iako su većina kolačića bezopasna, mogu se manipulirati zlonamjerni akteri u zlonamjerne svrhe. Primjerice, napadači mogu koristiti kolačiće za krađu podataka sesije, praćenje podataka za prijavu ili pokretanje ciljanih napada phishinga, što predstavlja značajne sigurnosne rizike za korisnike.
  4. Performanse preglednika: Iako su pojedinačni kolačići maleni, nakupljanje brojnih kolačića može doprinijeti usporavanju preglednika i smanjenju performansi tijekom vremena. To može utjecati na ukupno korisničko iskustvo, posebno na uređajima s ograničenom obradom ili memorijom.
  5. Ranjivosti cross-site scripting (XSS): Kolačići se mogu iskoristiti u napadima cross-site scripting (XSS), gdje napadači ubacuju zlonamjerne skripte na web stranice kako bi ukrali podatke kolačića ili izveli neovlaštene radnje u ime korisnika. To može dovesti do krađe identiteta, preuzimanja kontrola nad računom ili drugih ozbiljnih posljedica.
  6. Povrede podataka: U slučaju povrede podataka, kolačići koji sadrže osjetljive informacije mogu biti kompromitirani, ugrožavajući privatnost i sigurnost korisnika. Iako ugledne web stranice provode sigurnosne mjere kako bi zaštitile podatke korisnika, povrede se i dalje mogu dogoditi zbog ranjivosti u infrastrukturi web mjesta ili usluga trećih strana.
  7. Nedostatak transparentnosti: Mnogi korisnici nisu svjesni u kojoj mjeri kolačići prate njihove online aktivnosti i možda ne razumiju potpuno posljedice za njihovu privatnost i sigurnost. Taj nedostatak transparentnosti može smanjiti povjerenje u online usluge i izazvati zabrinutost zbog zloupotrebe ili iskorištavanja podataka.

Općenito, iako su kolačići neizostavan dio modernog web ekosustava, važno je da korisnici budu svjesni njihovih potencijalnih negativnih utjecaja i poduzmu korake kako bi smanjili rizike, poput redovitog brisanja kolačića, prilagođavanja postavki preglednika i opreza prilikom dijeljenja osobnih podataka online. Osim toga, podrška inicijativama usmjerenim na privatnost i zagovaranje za jače propise o zaštiti podataka mogu pomoći u rješavanju nekih osnovnih zabrinutosti povezanih s kolačićima i praćenjem online aktivnosti.

Kako povećati sigurnost privatnosti na internetu

Osiguravanje vaše privatnosti na internetu uključuje poduzimanje proaktivnih mjera kako biste zaštitili svoje osobne informacije i online aktivnosti od neovlaštenog pristupa, praćenja i zlouporabe. Evo nekoliko ključnih koraka koje možete poduzeti:
  1. Koristite jake, jedinstvene lozinke: Kreirajte jake, jedinstvene lozinke za svaki od svojih online računa. Izbjegavajte korištenje lako pogodnih lozinki i razmislite o korištenju pouzdanog upravitelja lozinkama za generiranje i sigurno pohranjivanje lozinki.
  2. Omogućite dvofaktornu autentifikaciju (2FA): Gdje god je moguće, omogućite dvofaktornu autentifikaciju za svoje online račune. To dodaje dodatni sloj sigurnosti zahtijevajući drugu vrstu verifikacije, poput koda poslanog na vaš mobilni uređaj, uz vašu lozinku.
  3. Redovito ažurirajte softver: Redovito ažurirajte svoj operativni sustav, web preglednik i ostali softver kako biste zakrpali sigurnosne ranjivosti i zaštitili se od poznatih prijetnji. Omogućite automatska ažuriranja kad god je to moguće kako biste osigurali pravovremenu instalaciju sigurnosnih zakrpa.
  4. Koristite sigurne veze (HTTPS): Kad god surfate webom, provjerite koristite li sigurne veze tražeći “https://” u URL-u i ikonu lokota u traci za adresu. Izbjegavajte slanje osjetljivih informacija preko nesigurnih veza, pogotovo na javnim Wi-Fi mrežama.
  5. Budite oprezni s osobnim informacijama: Pazite na osobne informacije koje dijelite online, pogotovo na društvenim mrežama i drugim javnim forumima. Ograničite količinu osobnih informacija koje otkrivate i prilagodite postavke privatnosti kako biste kontrolirali tko može vidjeti vaše postove i profilne informacije.
  6. Pregledajte postavke privatnosti: Redovito pregledavajte i prilagođavajte postavke privatnosti na svojim online računima, profilima na društvenim mrežama i uređajima kako biste osigurali da odgovaraju vašim preferencijama i razini udobnosti. Smanjite prikupljanje i dijeljenje podataka kad god je to moguće.
  7. Koristite načine privatnog pregledavanja: Koristite načine privatnog pregledavanja ili inkognito prozore kada pristupate osjetljivim informacijama ili surfate webom na zajedničkim uređajima. To sprječava pohranu vaše povijesti pregledavanja, kolačića i drugih podataka lokalno.
  8. Instalirajte sigurnosni softver: Instalirajte pouzdani antivirusni i protumalverni softver na svoje uređaje kako biste otkrili i uklonili zlonamjerne softvere, pokušaje phishinga i ostale online prijetnje. Redovito ažurirajte sigurnosni softver kako biste osigurali optimalnu zaštitu.
  9. Budite skeptični prema neželjenim komunikacijama: Budite oprezni prilikom odgovaranja na neželjene e-pošte, poruke ili telefonske pozive, pogotovo ako traže osobne informacije ili vas potiču da kliknete na sumnjive veze. Provjerite autentičnost pošiljatelja prije nego što poduzmete bilo kakvu radnju.
  10. Edukacija: Budite informirani o uobičajenim online prijetnjama, rizicima za privatnost i najboljim praksama za sigurno korištenje interneta. Redovito se educirajte o novim sigurnosnim prijetnjama i tehnikama koje koriste cyber-kriminalci kako biste se učinkovito zaštitili.

Slijedeći ove prakse i budući budni na internetu, možete značajno poboljšati svoju privatnost i sigurnost na internetu.


Slične vijesti

05.12. (12:00)

Taj mrak prelazi i na tebe

Dark web je duboko povezan s većim rizicima za mentalno zdravlje

Novo istraživanje Sveučilišta Florida Atlantic otkriva da odrasli koji koriste dark web imaju znatno veći rizik od mentalnih poteškoća. U analizi 2000 ispitanika, korisnici dark weba češće prijavljuju depresiju, paranoju, suicidalne misli i sklonost samoranjavanju, uključujući “digitalno samopovređivanje” – anonimno objavljivanje uvredljivih komentara o sebi. Vjerojatnost suicidalnih misli je gotovo triput veća, nesuicidalnog samoranjavanja pet puta, a digitalnog čak 19 puta. Znanstvenici upozoravaju da korištenje dark weba često odražava dublje psihološke probleme i pozivaju na daljnja interdisciplinarna istraživanja. Bug

04.12. (00:00)

Mikroskopski Wi-Fi u nama – što bi moglo poći po zlu?

Internet bića: kad se mreža spoji na naše organe

Koncept “interneta bića” (Internet of beings) predviđa minijaturne senzore i biorobote unutar ljudskog tijela povezane s internetom. Te bi tehnologije omogućile rano otkrivanje bolesti, personaliziranu prevenciju te uređaje koji ne samo prate nego i liječe – od otpuštanja lijekova do mikrokirurgije. Ogromne baze podataka i digitalni blizanci revolucionirali bi medicinska istraživanja i razvoj terapija. Iako obećavaju pristupačniju i učinkovitiju zdravstvenu skrb, stručnjaci upozoravaju na sigurnosne rizike i opasnost gubitka ljudskosti u procesu digitalizacije tijela. tportal, The Conversation

30.11. (16:00)

Tralalero tralala all over Internet

Smrt interneta: Kako nas AI zatrpava vlastitim izmišljotinama

Kurzgesagt upozorava da generativna AI proizvodi goleme količine netočnih sadržaja koji sve više kontaminiraju internet. Iako je većina AI-teksta točna, oko 20% su samouvjerene izmišljotine koje se brzo šire i dobivaju lažno vjerodostojne izvore. Problem pogađa i znanost: radovi nastaju uz AI, a neki sadrže skrivene poruke za manipulaciju recenzijama. Kako se modeli treniraju na sve zagađenijem internetu, stvaraju petlju pogrešaka. Novi rad pokazuje da LLM-ovi imaju prirodni plafon kreativnosti – razinu prosječnog amatera – što znači da će mrežu sve više gušiti mediokritetski sadržaj. Index

27.11. (00:00)

Kliknu sve – osim na društvenu odgovornost

Istraživanje: mladi digitalno spretni, ali društveno slabo angažirani

Istraživanje Instituta Ivo Pilar pokazuje da su mladi u Hrvatskoj digitalno pismeni, ali digitalne alate uglavnom koriste za zabavu, a mnogo manje za kulturu ili društveni angažman. Društveno raslojavanje snažno oblikuje njihove mogućnosti, od izbora studija do pristupa praksama. Mladi su politički povremeno aktivni, ali nestalni, uz vrlo uske offline mreže podrške. Izražene su rodne razlike, vrijednosne kontradikcije i nisko zadovoljstvo samima sobom, posebno među djevojkama. Djeca koja više koriste zabavne aplikacije pokazuju niže obiteljsko zadovoljstvo, dok fizička aktivnost povećava dobrobit. Nacional

24.10. (16:00)

Ne, Google te neće odvesti tamo

Razlika između dubokog i mračnog weba: sve što trebate znati

Duboki web čini više od 90 posto interneta i obuhvaća sve što tražilice ne indeksiraju – od bankarskih računa do Netflixovih epizoda iza prijave. Mračni web, njegov mali i zatvoren dio, dostupan je samo putem posebnih preglednika poput Tora i poznat je po anonimnosti i enkripciji. Iako ga često vežemo uz kriminal, gotovo polovica sadržaja na mračnom webu nije ilegalna. Ukratko, duboki web je svakodnevni dio interneta, dok mračni ostaje njegova skrivena, ali ne nužno zla strana. tportal

15.09. (19:00)

ChatGPT piše, ChatGPT čita, a mi se pravimo da smo potrebni

Žižek: Živi ljudi na mrtvom internetu

Prosto nismo svesni koliko je naš svakodnevni život već manipulisan i regulisan digitalnim algoritmima koji nas, u izvesnom smislu, poznaju bolje od nas samih i nameću nam naše „slobodne“ odluke. Drugim rečima, da podsetim na dobro poznatu scenu iz crtanih filmova (mačka hoda iznad provalije i pada tek kad pogleda dole i shvati da nema tla pod nogama), mi smo kao mačka koja odbija da pogleda dole.

Očigledan je naredni korak posle interakcije između čoveka i digitalne mašine: direktne interakcije između botova, koje postepeno čine ogromnu većinu interakcija. Često ponavljam vic kako bi danas, u eri digitalizacije i mehaničkih dopuna našim seksualnim praksama, izgledao idealan seksualni čin: moja ljubavnica i ja na sastanak donosimo električni dildo i električni vaginalni otvor, koji vibriraju kada se uključe. Stavljamo dildo u plastičnu vaginu i pritiskamo dugmad tako da dve mašine zuje i izvode čin za nas, dok mi možemo na miru da porazgovaramo uz šolju čaja, svesni da mašine obavljaju našu superego dužnost da uživamo.

Zar se nešto slično ne dešava sa akademskim objavljivanjem? Autor koristi ChatGPT da napiše akademski esej i predaje ga časopisu, koji koristi ChatGPT za recenziju. Kada se esej pojavi u akademskom časopisu sa „slobodnim pristupom“, čitalac koristi ChatGPT da pročita esej i izvede kratak rezime – dok se sve to dešava u digitalnom prostoru, mi (pisci, čitaoci, recenzenti) možemo da radimo nešto prijatnije, da slušamo muziku, meditiramo i tako dalje. Slavoj Žižek za Peščanik

12.09. (13:00)

Kad ljudi nestanu, a klikovi još uvijek vladaju

Mrtvi internet: kako AI i botovi preuzimaju mrežu

Teorija mrtvog interneta tvrdi da većinu internetskog sadržaja danas generiraju AI, botovi i korporativni algoritmi, umjesto stvarnih ljudi. Automatizacija preuzima društvene mreže i web stranice, potičući senzacionalizam, clickbaite i političku propagandu. Do 2026. čak 90% sadržaja moglo bi biti sintetski generirano. Internet, nekad spontan i ljudski, sada je pod utjecajem profita i algoritama, što smanjuje autentičnost i ljudsku interakciju. Platforme optimiziraju vrijeme provedeno online, dok stvarni korisnici gube dominaciju, a digitalni prostor postaje sve više automatiziran i kontroliran. Lider

17.08. (16:00)

Internet na dijeti - manje klikova, više AI-a

Nova generacija AI preglednika mijenja način pristupa internetu

Najveći AI igrači, predvođeni OpenAI-jem i Perplexityjem, razvijaju preglednike koji zaobilaze klasične klikove i nude odgovore kroz chatbot sučelje. Takav pristup prijeti Googleovom unosnom oglašivačkom modelu temeljenom na pretragama i prometu stranica. AI preglednici, poput Perplexityjevog Cometa ili budućeg OpenAI rješenja, mogu obavljati zadatke i sažimati informacije bez potrebe za posjetom izvorima. To otvara pitanje opstanka malih izdavača, trgovina i oglašivača te postavlja temelje za novu ekonomiju interneta u kojoj klik više nije valuta. tportal

27.07. (15:00)

Čak i kava-aparat šalje podatke — što je tvoj izgovor?

Zašto uvesti IoT u poslovanje: pametno, povezano, profitabilno

IoT ili Internet of Things (Internet stvari) odnosi se na mrežu fizičkih uređaja koji su povezani na internet i mogu međusobno komunicirati, prikupljati i razmjenjivati podatke bez potrebe za ljudskom intervencijom. To mogu biti pametni domovi, pametni uređaji koji prate otkucaje srca, ali i pametni gradovi s pametnim semaforima koji se pale u skladu s gustoćom prometa. U svakom slučaju, efikasni su, poboljšavaju korisničko iskustvo i u konačnici smanjuju troškove.O tome zašto ih uvesti u poslovanje govore na Savjetima.