Kako zakrpati krov i savjest – ravni krovovi, eko membrane i 2025. godina - Monitor.hr
Jučer (07:00)

Više nije dovoljno da krov ne prokišnjava – sad mora biti i moralno nadmoćan

Kako zakrpati krov i savjest – ravni krovovi, eko membrane i 2025. godina

Ravni krovovi sve su češći u Hrvatskoj, ali s njima dolazi i izazov hidroizolacije. Haus donosi priče s terena: Jedan tim koristi Sarnafil AT, naprednu, ekološki certificiranu membranu švicarskog brenda Sika. Ona ne samo da štiti od kiše, već i od ekološke krivnje – bez toksina, ftalata i greenwashinga. U svijetu gdje se više ne pitamo hoće li curiti, nego što ostavljamo djeci, pravi krov mora biti i čvrst i čiste savjesti. Haus


Slične vijesti

16.07. (11:00)

Zeleni stockholmski sindrom

Stockholm gradi grad budućnosti – od drva, ne od betona

U predgrađu Stockholma niče najveći drveni urbanistički projekt na svijetu – Stockholm Wood City. Na prostoru bivše industrijske zone gradi se četvrt Sickla s 250.000 m² stambenih, poslovnih i javnih prostora, sve od unakrsno lameliranog drva. Projekt tvrtke Atrium Ljungberg vrijedan je 1,25 milijardi dolara i ima za cilj pokazati kako izgleda održiva urbana budućnost. Drvo smanjuje emisije, ubrzava gradnju, izaziva emocionalnu povezanost i omogućuje fleksibilnost prostora. Šveđani, s tradicijom gradnje i 70 % teritorija pod šumama, predvode novi val arhitekture – topao, zelen i gotovo zagrljiv. tportal

16.07. (00:00)

Second hand građevina

Reciklirana rezidencija: kuća koja nije izgrađena, nego – skupljena

Nizozemski arhitektonski studio V8 Architects projektirao je Villu Residu – dvojnu kuću u Rotterdamu građenu gotovo isključivo od recikliranih materijala spašenih s drugih gradilišta. Od čelika, drva i prozora do izolacije, većina elemenata je ponovno iskorištena, osim temelja i stepenica. Projekt je poslužio kao eksperiment kružne gradnje, otkrivajući izazove poput nabave materijala u hodu i važnosti fleksibilnog dizajna. Iako nije jeftinija, ova ‘skupljena’ kuća je 56 % učinkovitija od zakonskog standarda i u skladu je s Pariškim klimatskim ciljevima. Haus

09.06. (01:00)

Betonirajmo budućnost – ali zeleno

Održiva gradnja više nije izbor – ona je uvjet opstanka

Održiva gradnja smanjuje utjecaj zgrada na okoliš, troškove stanovanja i emisije CO₂, a istovremeno poboljšava kvalitetu života. Kroz energetsku obnovu, korištenje ekoloških materijala, upravljanje otpadom i edukaciju stanara, svaki suvlasnik može doprinijeti zelenijim i učinkovitijim zajednicama. Hrvatska ima priliku biti predvodnik ove tranzicije, s postojećim primjerima dobre prakse u Zagrebu i Rijeci. Održiva gradnja više nije luksuz – ona je imperativ u borbi protiv klimatskih promjena i za održivu budućnost gradova. Zgradonačelnik

05.06. (00:00)

Drvo je ponovno prvo

Superwood: Čvršća, lakša i ekološki prihvatljivija alternativa tradicionalnim građevinskim materijalima

Superwood se može proizvesti od bilo koje vrste drva – uključujući drvnu sječku i bambus. Proces njegove izrade temelji se na inovativnoj obradi prirodnog drva koje se uglavnom sastoji od dvaju spojeva – celuloze i lignina. Uklanja se dio lignina, prirodnog polimera koji drvu daje krutost, ali i određenu krhkost, a cilj je ojačati celulozu koja je već prisutna u drvu. “Celulozni nanokristal zapravo je čvršći od ugljičnog vlakna”, objašnjava Lau za TechCrunch. Rezultat je materijal koji ima 50 posto veću vlačnu čvrstoću od čelika, a omjer čvrstoće i mase čak je deset puta bolji, navode iz tvrtke. Za razliku od čelika i betona, čija proizvodnja zahtijeva velike količine energije i uzrokuje značajne emisije ugljičnog dioksida, Superwood se proizvodi iz obnovljivih izvora i ima znatno manji ugljični otisak. Haus

01.04. (01:00)

Zidarska matematika: cigle + malter = gozba

Povijest zidara: od hramova do štala

Zidarstvo je jedno od najstarijih i najcjenjenijih zanimanja, a majstori zidari su kroz povijest bili bliski suradnici vladara. U selima su ih posebno cijenili jer su gradili kuće, štale i gospodarske objekte. Uz posao su se vezali razni običaji – od prinošenja žrtava do gošćenja majstora kako bi kuća bila dugovječna. Tko ne bi ispoštovao dogovor s zidarima, riskirao je lošu sreću i kvarove. Useljenje u novu kuću bio je povod za slavlje, a gosti su donosili poklone, od pečene prasetine do namještaja. Agroklub

13.03. (00:00)

Kad ekološka svijest sretne tešku industriju

Čelik – budućnost građevinarstva koja hrđa sporije

Čelik, poznat po snazi i dugovječnosti, postaje ključan za održivu gradnju zahvaljujući novim ekološkim tehnologijama. Iako je njegova proizvodnja energetski zahtjevna, reciklabilnost i smanjene emisije CO₂ čine ga sve prihvatljivijim. U renovaciji starih zgrada omogućuje očuvanje baštine i povećanje energetske učinkovitosti. Dug vijek trajanja, otpornost na vremenske uvjete i brza montaža dodatno ga ističu kao građevinski materijal budućnosti. S inovacijama koje smanjuju ekološki otisak, čelik ostaje oslonac modernih, održivih rješenja – jer tko kaže da teška industrija ne može biti zelena? Grenef

16.02. (18:00)

Građevina, politika i gableci bez pokrića

Dugovječni čelnik građevinske tvrtke (77): Cijene stanova mogle bi biti i 20 posto niže, gradnjom se često ne bave stručnjaci

Mirko Habijanec (77) spada među najdugovječnije menadžere u Hrvatskoj. Gotovo 30 godina je na čelu jedne od najvećih građevinskih firmi – križevačkog Radnika. Za tportal se prisjetio vremena kad je istu tvrtku predstavljao u Njemačkoj, gdje stanke i gableci nisu plaćeni, kao ni putni troškovi (valjda bi volio da isto bude i kod nas). Upozorava na nelojalnu konkurenciju koja dio plaće daje na ruke, ali i to kako je kod nas puno više građevinskih tvrtki nego u Austriji. Tvrdi kako je građevinarstvo i dalje jedna od glavnih industrija u svakom gospodarstvu. Također tvrdi kako su kvadrati u Zagrebu preskupi, i za to naveo niz razloga, poput prevelikog uplitanja države u stambenu politiku pojedinih lokalnih samouprava. Od članstva u HDZ-u, kaže, nema nikakve koristi, a na čelu Radnika ga neće zamijeniti sin, inače direktor druge tvrtke, već netko od inženjera.

09.10.2024. (22:00)

Zgrade na potresnom testu

AI i inovativni materijali jačaju otpornost na potrese

David Biggs, stručnjak za protupotresnu gradnju, ističe da su ključni izazovi u modernom graditeljstvu korištenje novih materijala poput nemetalne armature, pametnih legura i polimera ojačanih vlaknima. Tehnologije poput umjetne inteligencije olakšavaju simulacije potresa i pomažu u dizajnu sigurnijih struktura. Međutim, prepreke poput složenosti propisa i ekonomskih troškova često usporavaju primjenu. Zelena tranzicija u graditeljstvu donosi ekološki održive materijale koji će također poboljšati otpornost na potrese. Poslovni

17.09.2024. (22:00)

Neuništiv, ali nas može uništiti

Azbest – nekad nezaobilazan u gradnji, danas opasan i zabranjen

Azbest je grupa sitnih minerala (silikata) koje je nemoguće vidjeti golim okom i koji su opasni ako ih se udahne. U doslovnom prijevodu s grčkog, riječ azbest znači “neuništivo”, pa to objašnjava široku primjenu koju je azbest imao u građevinarstvu od 50-ih do 80-ih godina prošlog stoljeća. Azbest je dobar izolator elektriciteta, mehaničkih sila, zraka, topline i otporan je na koroziju, toplinu i većinu kemikalija. Krovovi, cijevi, žbuka…, sve je u sebi sadržavalo azbest kako bi bilo trajnije. Doduše, ako je azbest u dobrom stanju, siguran je, no čim se malo ošteti, postaje opasan. Upotreba azbesta u Hrvatskoj i cijeloj EU zabranjena je od 2006., no to ne znači da su svi koji imaju azbestne krovove ili cijevi trebali obnoviti svoje domove. Sva nova gradnja ide bez azbesta, a sve renovacije “azbestnih” domova, zgrada, postrojenja moraju se obaviti s puno opreza i poštujući zakonom propisana pravila. Savjeti

11.09.2024. (16:00)

Građevina na steroidima: Kad radnici dolaze brže nego što lopate padaju

Zbog stranih radnika ima više radnika u građevini nego prije, no nije sve tako bajno

Procjene su da je u sektoru građevine iz Hrvatske otišlo čak 60 tisuća ljudi, a u isti sektor došlo je 80 tisuća stranih radnika. Dakle, prema brojkama Hrvatska ima 20 tisuća više ljudi nego prije odlaska domaće rane snage. Brojke nam idu u prilog, no nedostaje kvalificiranih ljudi. Građevinarski sektor ne stoji loše – puno se gradi u cijeloj državi, ali i obnavlja te ulaže u infrastrukturu. Pronalaženje kvalitetnog radnika danas je izuzetno izazovno, a pritom se ne misli samo na radnu snagu na gradilištu, već i na visoko obrazovane stručnjake, inženjere i arhitekte. Lider