Kina iskoristila koronu da uvede masovni sustav kontroliranja ljudi - Monitor.hr
03.03.2020. (17:30)

BigBrotherVirus

Kina iskoristila koronu da uvede masovni sustav kontroliranja ljudi

Kineske vlasti traže od svojih građana da na svojim mobitelima koriste softver Alipay Health Code koji im diktira trebaju li biti u karanteni te smiju li koristiti podzemnu željeznicu, trgovačke centre i druga javna mjesta. New York Times piše da se prikupljene informacije dijele s policijom čime je postavljen okvir za nov oblik automatizirane društvene kontrole.


Slične vijesti

03.07. (23:00)

Kad drveće ide u teretanu i pije proteine

Kineske posađene šume rastu brže od prirodnih, ali samo na kratke staze

Nova studija otkriva da umjetno posađene šume u Kini, u sklopu projekta “Zeleni kineski zid”, rastu znatno brže od prirodnih. Glavni razlog je njihova mladost, ali i ljudska briga: odabir brzorastućih vrsta te uklanjanje korova omogućuju drveću da snažnije reagira na povišeni ugljični dioksid. Ipak, ta prednost doseže vrhunac između 30. i 40. godine života šume, nakon čega naglo opada. Znanstvenici stoga upozoravaju da su posađene šume odličan kratkoročni alat za upijanje CO2, ali prirodne šume ostaju nezamjenjive za dugoročnu stabilnost i skladištenje ugljika. Live Science

30.03. (21:00)

Geopolitički check - da vidimo gdje smo i kako stojimo

Vidaković: Kineski uspon na vrh svijeta će završiti onoga trenutka kada se Tajvan dobrovoljno vrati Kini

Bez ikakve sumnje, to će se dogoditi. Kina ne ratuje. Oni rat smatraju gubitkom resursa. S druge strane, smatraju da snagom i fokusiranošću na same sebe mogu postići puno više. SAD će iznevjeriti Tajvan, kao što je iznevjerio saveznike povlačenjem iz Afganistana, i Tajvan će se dobrovoljno vratiti Kini. Naravno, uz veliku autonomiju kao i Hong Kong. Taj trenutak će označiti kraj američke globalne hegemonije. Osim nafte, nije došlo do značajnijeg poremećaja na drugim tržištima. Zlato je palo, ali ono je bilo u špekulativnom balonu. Problem je što su kamatne stope došle do osjetljivih razina. Trenutna situacija je takva da svi čekaju kraj sukoba. EU birokrati misle da mogu zamisliti svijet, kreirati regulativu i da će sve postati onako kako su oni to željeli. To, naravno, nije moguće. EU samo priča o zelenoj tranziciji, povećanju regulative i osvajanju tržišta. Neto rezultat je: gubitak tržišta te ekonomska i politička irelevantnost. Neven Vidaković za Novosti

12.03. (11:00)

Klima je dobila dozu svoje zelene terapije

Masovna sadnja drveća u Kini pretvara rubove pustinje Taklamakan u ponor ugljika

Novo istraživanje pokazuje da masovna sadnja drveća na rubovima pustinje Taklamakan u Kini povećava skladištenje ugljika i pomaže smanjiti količinu CO₂ u atmosferi. Projekt “Veliki zeleni zid”, pokrenut 1978., do danas je doveo do sadnje više od 66 milijardi stabala i postupnog širenja vegetacije. Analiza satelitskih i terenskih podataka tijekom 25 godina pokazuje da vegetacija sve više apsorbira CO₂, osobito u kišnoj sezoni. Znanstvenici ističu da bi ovakav pristup mogao pomoći u borbi protiv dezertifikacije i poslužiti kao model za slične projekte u drugim pustinjskim područjima svijeta. Večernji

12.03. (08:00)

Diplome imaju, stanove nemaju, a optimizam je na čekanju

Rast postoji, ali povjerenje nestaje: Mladi Kinezi sve više sumnjaju u ekonomsku budućnost

Kinesko gospodarstvo 2025. službeno je ostvarilo rast BDP-a od oko 5 posto, no ispod stabilnih brojki kriju se ozbiljni problemi. Kriza na tržištu nekretnina, napeti odnosi sa SAD-om i visoka nezaposlenost mladih (oko 17 posto) potkopavaju povjerenje generacije milenijalaca i generacije Z. Mnogi visokoobrazovani mladi rade poslove ispod kvalifikacija, a potrošnja slabi jer raste oprez i sklonost štednji. Pad cijena nekretnina dodatno ruši osjećaj financijske sigurnosti. Slabija potrošnja mladih u Kini mogla bi dugoročno utjecati i na globalno gospodarstvo. tportal

06.03. (09:00)

Kad geopolitika zatvori slavine, Rusija odmah donosi novi kanister

Kriza u Iranu i Venezueli ugrožava kinesku opskrbu naftom, Rusija jača svoju poziciju

Sukobi i američke intervencije u Iranu i Venezueli dovode u pitanje opskrbu kineskog tržišta naftom, jer su te dvije zemlje činile oko 17–18 posto kineskog uvoza do kraja 2025. Zbog sankcija i poremećaja u isporukama kineske rafinerije ostaju bez jeftine sirove nafte na kojoj su temeljile poslovanje. Kina može povećati uvoz iz drugih država, ali po višim cijenama i s manjim profitnim maržama. U novim okolnostima najveći dobitnik mogla bi biti Rusija, koja već sada povećava izvoz prema Kini i jača energetsku i infrastrukturnu suradnju s Pekingom. Express

17.02. (12:00)

I pustinje se daju naseliti životom

Kina pretvara rub pustinje Taklamakan u ponor ugljika masovnom sadnjom drveća

Masovna sadnja drveća na rubovima pustinje Taklamakan pretvara jedno od najsuših područja svijeta u ponor ugljika koji apsorbira više CO₂ nego što ga ispušta. Projekt je dio kineskog programa Three-North Shelterbelt Program, poznatog kao „Veliki zeleni zid“, pokrenutog 1978. Radi se o golemom ekološkom zahvatu kojim je do sada posađeno više od 66 milijardi stabala. Istraživači tvrde da je vegetacija stabilizirala pješčane dine, povećala šumski pokrov i pokazala da i ekstremno sušni krajolici mogu postati učinkoviti spremnici ugljika. Dugoročni učinci na klimu i vodne resurse još se proučavaju. Live Science

31.01. (08:00)

A mi smo mislili da znamo što je gužva

Kolona od 100 kilometara: Najduža prometna gužva u povijesti trajala je 12 dana

Najveća prometna gužva na svijetu dogodila se 13. kolovoza 2010. godine na autocesti G110 Peking-Tibet, ruti dugoj otprilike 100 kilometara gdje su prometne gužve česte. Vozila su jedva prelazila kilometar dnevno, a procjenjuje se da je nekoliko tisuća vozača bilo zarobljeno u svojim automobilima između jednog i pet dana. Kineski mediji navode da je gužva ukupno trajala između 10 i 12 dana, a promet se počeo normalizirati tek 25. kolovoza. Jutarnji, Unbelievable facts

06.01. (20:00)

Tamo ljudi već lete

Kina danas: dostava dronovima, brzi vlakovi i putnički dron-helikopteri

U Kini je naručivanje hrane dronom postalo svakodnevica: za oko jedan euro dostava stiže za dvadesetak minuta, što je isprobao i Goran Milić u seriji What’s up Kina. Iako je ostao razočaran veličinom cheesecakea, sustav je ocijenio inovativnim i ekološkim. Dronovi ondje idu i korak dalje – koriste se kao putnički helikopteri. Milić se provozao EHangom 216, autonomnim letećim vozilom za dvije osobe, koje već ima regulatorna odobrenja, ali zasad ostaje luksuz za bogate i poslovno nestrpljive. HRT

16.11.2025. (19:00)

Kad ti susjed napravi toliko solarnih panela da ti je neugodno upaliti žarulju

Kineska energetska revolucija mijenja igru

Kina je izgradila goleme kapacitete obnovljive energije, instalirala rekordne količine solarnih i vjetroelektrana te globalno snizila cijene zelene tehnologije. Zahvaljujući masovnoj proizvodnji, već nadmašuje svoje klimatske obveze i postaje ključni izvoznik čiste energije, posebno za zemlje u razvoju. Time istodobno smanjuje vlastite klimatske rizike i jača gospodarski utjecaj. Iako zabrinjava ovisnost svijeta o kineskoj industriji, osobito zbog političkih rizika, obnovljivi izvori ostaju najjača nada za usporavanje rasta globalnih temperatura. Jutarnji