Kronika europskog zagušenja: Rešetke pucaju po šavovima, a Portugal drži neslavne rekorde

Gužvanje iza rešetaka

Kronika europskog zagušenja: Rešetke pucaju po šavovima, a Portugal drži neslavne rekorde

Najnovije izvješće Vijeća Europe upozorava na kritičan porast broja zatvorenika u 46 država članica, pri čemu je broj zemalja s ozbiljnom prenapučenošću skočio sa šest na devet. Turska i Francuska predvode listu s čak 131 zatvorenikom na 100 mjesta, a u kritičnom su stanju i Hrvatska (123) te Italija (121). Ukupna zatvorska populacija porasla je na više od 1,1 milijun ljudi, s prosječnom stopom od 110 zatvorenika na 100.000 stanovnika, dok su stope zatvaranja i dalje najviše u istočnoj Europi.

Posebno je alarmantna situacija u Portugalu, koji je krajem 2025. godine dosegnuo popunjenost od 103,4%. Glavni su uzroci dugotrajne zatvorske kazne, te prečesto i predugo korištenje istražnog zatvora. Sustav pati zbog restriktivne kaznene kulture i ignoriranja alternativnih mjera, poput društveno korisnog rada za lakše prekršaje, zaključuje struka. N1

zatvori

Kad institucije odrade minimum, društvo plati maksimum

Angel Andonov služio u Lepoglavi s Aleksićem: U zatvoru nije učinjeno ništa da ga se rehabilitira

Za ponovno ubojstvo koje je počinio Kristijan Aleksić na slobodi Angela Andonova, koji je u zatvoru bio zbog šverca kokaina, nimalo ne čudi. Za Aleksića kaže da je trebao biti u psihijatrijskoj ustanovi, a ne s ostalim zatvorenicima. Prema jačima od sebe se ponašao podanički, a nad slabijima je želio dominirati. Srđan Mlađan mu je, kaže, bio idol po svemu. No, najgore je od svega što u zatvoru nije ništa naučio. U okviru zatvorskog sustava ne dobiva se psihijatrijska pomoć. Psihijatar dolazi jednom mjesečno ili čak jednom u dva mjeseca, ima pet do deset minuta za svakog zatvorenika. Iako je Andonov u zatvoru završio pravo i nakon izlaska se posvetio radu s bivšim zatvorenicima, obrazovni sustav, ali ni Odvjetnička komora nisu bili zainteresirani za provedbu nekih od njegovih ideja za programe. Net

Angel Andonov Kristijan Aleksić zatvori

I tu nam fali smještajnih kapaciteta

Hrvatska rekorder EU po rastu broja zatvorenika: Kapaciteti premašeni za 900 osoba

Hrvatska bilježi dramatičan porast zatvorske populacije, dosegnuvši stopu od 129 zatvorenika na 100.000 stanovnika, što nas svrstava među osam najgorih u EU. Dok Finska ima tek 57, a Slovenija 85 zatvorenika na isti broj ljudi, naši su kapaciteti popunjeni čak 127%. Službeno imamo mjesta za 3900 osoba, ali ih je trenutno smješteno 4800. Zbog toga se planira hitna gradnja montažnih objekata u Lipovici i Varaždinu. na Danici primjećuju da je stopa zatvorenika u 10 godina narasla za 73 posto, otkako je Plenković postao premijer.

zatvorenici zatvori

Raspored im je ionako slobodan

Knjižnica u Remetincu: 6128 knjiga za rehabilitaciju i vezu s obitelji

Knjižnica Zatvora u Zagrebu, točnije Remetincu, raspolaže s 6128 knjiga u 16 kategorija, a između 20 i 30 posto zatvorenika redovito ih posuđuje. Najčitaniji su krimići, ljubići, i psihološka literatura, self-help ili pak o sportu, a dostupni su i zakoni, vjerske knjige te naslovi na stranim jezicima. Zatvorenici mogu raditi kao knjižničari uz naknadu, a čitanje je dio rehabilitacijskog programa. Poseban projekt omogućuje roditeljima da čitanjem bajki ostanu povezani s djecom, čime knjiga postaje most između zatvorskih zidova i obiteljskog života. tportal

čitanje Remetinec zatvori

Zatvor kao loša terapija

Žene u zatvoru: brzorastuća populacija, nenasilni zločini i sustavi koji ignoriraju traumu

Žene čine oko sedam posto svjetske zatvorske populacije, ali njihov broj raste znatno brže nego broj muškaraca. Danas jeu svijetu zatvoreno više od 733 tisuće žena, najčešće zbog nenasilnih djela povezanih sa siromaštvom, drogama i neformalnom ekonomijom. Mnoge zatvorenice doživljavaju nasilje, prisilni rad i zanemarivanje mentalnog zdravlja, unatoč Bangkoškim pravilima UN-a. Posebno su ugrožene žene s poviješću obiteljskog nasilja, uključujući one osuđene za ubojstvo zlostavljača. Sustavi rijetko uzimaju rodno uvjetovanu traumu u obzir. Novosti

zatvori žene žene u zatvoru

Povratnici u hotel s rešetkama

Prva ovosezonska ‘Nedjeljom u 2’ donosi priče iz lepoglavskog zatvora

U Kaznionici Lepoglava kaznu zatvora izdržava više stotina zatvorenika osuđenih za najteža kaznena djela. O životu iza rešetaka, ljudima koji upravljaju zatvorskim sustavom i osuđenicima u prvoj emisiji Nedjeljom u 2 pričaju ravnatelj Uprave za zatvorski sustav i probaciju Zvonimir Penić, bivši boksač Stjepan Božić, koji u zatvor odlazi svojevoljno i za sobom vodi poznate ljude, uglavnom sportaše, kao i bivši zatvorenik Angel Andonov koji je zbog šverca droge iza rešetaka proveo 18 godina. Penić je objasnio kako funkcionira zatvorski sustav, kako se u Lepoglavi izvršuju i gospodarske aktivnosti, iako je veliki problem prenapučenost zatvora. U planu su novi prostori. Omjer pravosudnih policajaca i osoba lišenih slobode kreće se oko 1 naprama tri. Izazovna je i zdravstvena skrb za zatvorenike. Otkrio je i da neki zatvorenici namjerno rade zlodjela kako bi se vratili u zatvor, jer im tamo ipak bolje odgovaraju uvjeti za život. HRT

Kaznionica Lepoglava Lepoglava Nedjeljom u 2 Stjepan Božić zatvorenici zatvori Zvonimir Penić

Lijepo je poslovati s državom, ali ne i s opasnim klijentima

Privatni zatvori: Unosan posao iza rešetaka

Globalno zatvorski sustavi troše milijarde dolara, no prenapučenost i nasilje ostaju glavne krize. Privatne tvrtke sve više upravljaju zatvorima, profitirajući na hrani, telefonskim pozivima i radu zatvorenika, dok kriminalne bande vladaju u ćelijama. Zatvorenici preživljavaju u sivoj ekonomiji, koristeći osnovne potrepštine kao valutu. Rehabilitacija često ne funkcionira, a zatvori stvaraju mreže koje po izlasku jačaju kriminal na ulici. Hrvatska i mnoge zemlje još uvijek izbjegavaju privatizaciju, dok SAD i Latinska Amerika eksperimentiraju s komercijalnim modelima. DW

privatni zatvori zatvori

Pa ti budi kriminalac

Očajno stanje u hrvatskim zatvorima: Spava se na podu, uz wc školjku, nema liječnika…

Zatvori u Hrvatskoj izrazito su prenapučeni, s popunjenošću i do 211%, a uvjeti su nehumani – zatvorenici spavaju na podu, dijele WC bez pregrade i čekaju liječničku pomoć mjesecima. Najgore je u Zadru, Karlovcu i Zagrebu. Pravo na privatnost, zdravlje i učinkovitu pravnu zaštitu ozbiljno je ugroženo, upozoravaju pravobraniteljica i odvjetnici. Sustav je preopterećen, trom i često ignorira temeljna prava zatvorenika. Index

zatvori zatvorski život

Da smo cinici, rekli bismo da si neki na vlasti žele bolji smještaj za budućnost...

U Hrvatskoj niče još pet zatvora, no to nije vijest

Nedavna najava gradnje pet novih zatvorskih objekata diljem Hrvatske zacijelo ne bi trebala izazvati višak javne pozornosti, s obzirom na poznatu činjenicu kroničnog manjka kapaciteta te vrste. I to ne zbog porasta kriminala, koliko zbog dugo zanemarivanog infrastrukturnog standarda. Zanimljive su lokacije – u Osijeku će biti izgrađen na mjestu zapuštenog sveučilišnog kompleksa, u Sisku na mjestu bivše vojarne, a kod Perušića bit će izgrađen u poslovnoj zoni. U Zagrebu još nije sigurna lokacija, no spominje se i kompleks neizgrađene bolnice u Blatu. Ako nije riječ o koincidenciji, moglo bi se zaključiti da u Hrvatskoj slabo napreduje razvoj javnog zdravstva, školstva i privrede općenito, dok je nabolje krenulo barem zatvorskom odnosno penalizacijskom sustavu. DW

zatvori

Slobodnog vremena napretek

U zatvorima najpopularniji krimići, ali nema što se ne čita

U Hrvatskoj ima sedam kaznenih ustanova, u svakoj je omogućen pristup knjižnom fondu pa ukupno uzničke dane uz knjigu krati do 50 posto zatvorenika. Najčitaniji žanr iza hrvatskih rešetaka je svakako kriminalistički roman, a čitaju se i vjerske knjige, ljubavni i erotski romani, knjige za samopomoć i sl. U Lipovici vole knjige vjerskog sadržaja i putopise, u Lepoglavi vole erotske romane Zvonimira Majdaka, kao i romane Suzane Rog – pseudonima pod kojim je također pisao. U ženskom zatvoru u Požegi najviše se čitaju ljubavni romani, potom krimići i knjige za samopomoć. HRT

čitanje knjige zatvorenici zatvori

Besplatni stan i hrana

Koliko koštaju zatvorenici?

Zatvorenik hrvatsku državu dnevno košta 56,6 eura. Najmanje po zatvoreniku trošila je Ukrajina – 2,6 eura, a najviše Norveška 378 i Švedska 322 eura, dok je europski prosjek 116,7 i medijan 81,41. Turska je najveći zatvor u Europi s najstrožom kaznenom politikom, dok smo mi lani među najblažima, iza Švicarske, Islanda, Nizozemske i Češke. Proračun zatvorskog sustava u Hrvatskoj 2021. bio je 78 milijuna eura. Prosječno trajanje zatvora u Hrvatskoj je 5,5 mjeseci. Lani je u Europi bilo ukupno 981.013 osoba u zatvoru (pritvorenika i zatvorenika) od toga 31 posto u Turskoj – 303.945. (Poslovni)

zatvori

Gužvanje iza rešetaka