Leteći robot od 12 grama – budućnost akcija potraga i spašavanja
Could this 12 gram robot be the future of search and rescue?
📕 Read more: https://t.co/QHgMjRgEbS pic.twitter.com/JzA1n6dkhS
— World Economic Forum (@wef) May 9, 2020
Could this 12 gram robot be the future of search and rescue?
📕 Read more: https://t.co/QHgMjRgEbS pic.twitter.com/JzA1n6dkhS
— World Economic Forum (@wef) May 9, 2020
Veličine labradora, bit će kamufliran kao šakal ili lisica kako bi odbio migratorne ptice i druge životinje. Odjel za prijevoz objavio je videozapise robota kako se penje po stijenama, penje stepenicama i nešto slično plesu dok trepće zelenim svjetlima. Te plesne vještine bit će upotrijebljene ovog jeseni tijekom sezone migracije ptica kada Aurora oponaša pokrete slične grabežljivcima kako bi ptice i druge divlje životinje držale dalje od aviona. Plan je da Aurora svaki sat patrolira vanjskim područjem blizu piste u pokušaju da spriječi štetne susrete između aviona i divljih životinja. Green
Monumental, specijaliziran za gradnju s crvenom glinom, predstavlja inovativno rješenje za naporan, repetitivan i ponekad opasan rad. Njihovi autonomni roboti i sofisticirani softver spajaju ljudsku stručnost s robotskom učinkovitošću na način koji industrija nikada prije nije vidjela. Najavljujući projekt vrijedan 25 milijuna dolara, tvrtka će se usredotočiti na zapošljavanje, skaliranje proizvodnje i diverzifikaciju načina cigli/blokova s kojima njihovi roboti mogu rukovati. Monumental postavlja nove standarde u industriji građevinarstva, pokazujući kako tehnologija može transformirati tradicionalne procese gradnje. (Geek.hr)
Tržište humanoidnih robota pretprošle je godine vrijedilo 1,11 milijardu dolara, a očekuje se da će ta vrijednost do 2030. rasti čak 21 posto svake godine. Rast tržišta humanoidnih robota potaknut je njihovom sve većom uporabom u nadzoru i sigurnosti, istraživanju svemira, medicini, neuroznanosti, kognitivnim znanostima, medijima, industriji zabave i društvenim interakcijama, posebice kao pomoć starijim osobama. Dugoročni cilj je, kažu, usavršiti robote da doživljavaju fizički svijet tako da o njemu mogu razmišljati inteligentno, kao ljudi. Lider
Sve veće probleme s radnom snagom, i to ne samo u smislu rasta plaća već i motiviranosti, ima i tvrtka Kanaan, a planira ih također riješiti uvozom. Doduše, umjesto Nepalu, Indiji i Kini, oni se okreću Norveškoj, otkud planiraju uvesti robote. Mladi su ljudi prilično nezainteresirani i sve manje motivirani. Sve je teže pronaći kvalitetne radnike, tako da sada imamo opciju – ili zapošljavati strance ili kupiti robote. Trenutačno pregovaramo o kupnji robota, koji bi zamijenili radnike na pakiranju. Jedan robot mijenja dva radnika, a s obzirom na to da imamo četiri smjene, u konačnici će zamijeniti osam radnika u proizvodnji. Investicija u jedan robot iznosi 250 tisuća eura, ali kada izračunate današnje troškove rada, jasno je da se ta investicija isplati već u dvije godine. Lider
Seksualna tehnologija će u sljedećih deset godina postati industrija vrijedna 3,3 milijarde dolara, a na seks s robotima već je danas spreman svaki četvrti muškarac. Generativna umjetna inteligencija radikalno mijenja i olakšava način na koji komuniciramo s okolinom oko nas i uvodi nas u doba lako dostupnih seksualnih robota i UI djevojaka, poput 23-godišnje Caryn Marjorie, prve influencerice klonirane u CarynAI, chatbot umjetne inteligencije. CarynAI komunicira s 1000 mušterija kojima naplaćuje dolar po minuti razgovora. Netko bi se zapitao zašto bi netko plaćao za običan razgovor, no chatbot koji radi na OpenAI-jevom ChatGPT-4 još je u beta fazi generirao prihod od 71.610 dolara, a prava Caryn tvrdi da može lako zaraditi pet milijuna dolara mjesečno samo od razgovora s ljudima na Internetu. Trenutačno postoji lista čekanja za korištenje usluga CarynAI. Bug
Teoretizirati koliko je osjetila može biti zanimljivo, no znanstvenike više zanima kako ih rekreirati i stvoriti robote s poboljšanim, “ljudskijim” senzornim sposobnostima ili osjetljivije invalidske proteze. Pritom se obično služe kombinacijom kamera, senzora i algoritama koji robotima omogućuju da hodaju, hvataju predmete i izvode razne delikatne manipulacije. Posebna se pažnja pritom pridaje razvoju mekih robota jer su, barem u teoriji, prilagodljiviji, sigurniji i spretniji od konvencionalnih. No baš zato što su tako fleksibilni i elastični, u praksi ih je teško opremiti točnim propriocepcijskim i taktilnim osjetilima. Kako bi prevladali ovaj problem, MIT-ovi istraživači osmislili su GelFlex, mekani robotski prst koji koristi ugrađene kamere i metode dubinskog učenja kako bi omogućio taktilno osjetilo visoke rezolucije i svijest o položajima i pokretima. Testiran na metalnim predmetima različitih oblika, sustav se mogao pohvaliti točnošću prepoznavanja većom od 96 posto. Bug