Ljubo Jurčić: 2200 eura su dovoljni prihodi za pristojan život u Hrvatskoj - Monitor.hr
29.01. (18:00)

Kvaka 22(00)

Ljubo Jurčić: 2200 eura su dovoljni prihodi za pristojan život u Hrvatskoj

S prvim danom ove godine minimalna plaća u Hrvatskoj značajno je narasla – na 970 eura bruto, što je otprilike 750 eura neto. Narasla je i prosječna plaća, ali rasla je i inflacija. Pristojna plaća znači da godišnje možete dva tjedna ići na ljetovanje, tjedan dana na zimovanje, da možete djeci kupiti tenisice kad im zatrebaju, a bez kalkuliranja i gledanja čega ćete se odreći da biste si nešto priuštili. Inflacija je problem za ljude koji su u siromaštvu i na granici, a oni koji imaju 2000 eura plaću, koju ja zagovaram i za koju smatram da bi osigurala da je ljudima ‘nos iznad vode’, onda u prosjeku ta inflacija neće biti problem – rekao je u rujnu ekonomist Ljubo Jurčić, koji je sad povećao pristojne prihode za 200 eura. Poslovni


Slične vijesti

Danas (19:00)

Sudbina opet trola proroke propasti

Guverner HNB-a: U 2026. očekuje se nastavak usporavanja gospodarstva, ali to je zapravo dobra vijest

Unatoč godinama mračnih prognoza, svjetsko se gospodarstvo pokazalo iznenađujuće otpornim. MMF drugi put zaredom podiže prognozu rasta na 3,2%, a sličan uzorak bilježi i Europa, uz inflaciju koja se vraća prema cilju. ESB stope drži stabilnima na 2% jer smatra da je monetarna politika “na dobrome mjestu”. Hrvatska, s ograničenom izloženošću SAD-u, očekuje rast od 3,2% ove godine i umjereno usporavanje koje bi trebalo dodatno stišati inflaciju. Ipak, sve vrijedi pod uvjetom da sudbina ne pripremi još jednu ironičnu diverziju. Boris Vujčić za Poslovni

24.11. (21:00)

Bitno da se kreće - pa makar prema dolje

Hrvatska inflacija 2025.: mali valić koji nas je svejedno poprilično smočio

Inflacija kod nas ove godine bit će oko 3,8%, gotovo dvostruko viša od inflacije europodručja. Glavni razlog je snažan i tvrdokoran rast cijena usluga, koji sam nosi više od polovice ukupne inflacije. Cijene hrane su prvo rasle zbog globalnih kretanja, a zatim zbog domaće potražnje, no sad se smiruju. Energenti su stabilni, a poskupljenje struje imat će ograničen učinak. Kako domaća potražnja slabi, usluge bi napokon mogle popustiti, što upućuje na dezinflaciju u 2026. Ulazimo u fazu dezinflacije, a poduzeća koja i dalje budu neopravdano dizala cijene riskiraju udarac potražnje i gubitak konkurentnosti. Velimir Šonje za Ekonomski lab

06.11. (17:00)

Javni sektor u štrajku ili samo u šoku?

Otvoreno: Spirala cijena i plaća zahtijeva reformu javnog sektora

Pregovori između Vlade i sindikata javnog sektora završili su bez dogovora. Vlada nudi rast osnovice plaće od 1%, dok sindikati traže 8%, ističući da to ne pokriva inflaciju od 3%. Sindikati upozoravaju na zaostajanje plaća u javnom sektoru, dok Vlada tvrdi da su kumulativno plaće rasle više nego u privatnom sektoru. Ekonomisti upozoravaju na spiralu cijena i plaća te naglašavaju važnost produktivnosti i profitabilnosti za održivi rast plaća. Javni sektor bilježi rast zaposlenosti, dok proizvodnja smanjuje broj radnih mjesta. HRT

27.10. (08:00)

Kad kultura postane luksuz, a serviser umjetnik

Inflacija pojela i kazalište: ulaznice skuplje, honorari isti

Inflacija je zahvatila i hrvatsku kulturu – cijene ulaznica za kazališta, koncerte i kina porasle su i do 12 posto, dok honorari umjetnika ostaju „zaleđeni u vremenu“. Producentica Lidija Ivanda i redatelj Christian Jalžečić upozoravaju da se kultura tretira kao luksuz, a ne javno dobro. Dok kazališta poput Gavelle i klubova poput Tvornice kulture dižu cijene kako bi pratila troškove, publika postaje sve opreznija u odabiru sadržaja. Nakladnici bilježe stabilizaciju tržišta i rast interesa za audioknjige, no nezavisna scena i dalje balansira između entuzijazma i egzistencije. tportal

18.10. (23:00)

Tko je kriv za inflaciju? Ovisi koga pitate

Vlada proziva HNB zbog visoke inflacije: Božinović poručio da guverner mora “braniti hrvatske interese”

Dok se inflacija u Hrvatskoj tvrdoglavo zadržava iznad četiri posto, premijer Andrej Plenković i članovi Vlade okrivljuju Hrvatsku narodnu banku za nedovoljno djelovanje. Nakon što su premijer Andrej Plenković i članovi Vlade optužili HNB za pasivnost u borbi protiv inflacije, iz središnje banke stiže odgovor – i to s brojkama. HNB ističe da Hrvatska i dalje ima inflaciju višu od europskog prosjeka zbog rasta plaća, snažne domaće potražnje i povećanja cijena energije, uključujući administrativne odluke Vlade. Naglašavaju i da monetarnu politiku sada vodi Europska središnja banka, dok HNB djeluje kroz ograničavanje kreditiranja i stabilizaciju financijskog sustava. Inflacija u Hrvatskoj trenutno iznosi oko 4–5 posto.Telegram… komentiraju na Forumu

01.10. (17:00)

Dođeš na koncert, a imaš osjećaj da si jeo u nekom finijem restoranu

U Hrvatskoj najviše u EU poskupjele i ulaznice za koncerte, kino i kazalište

Prema prvoj procjeni, koju je danas objavio Eurostat, godišnja stopa inflacije u rujnu u Hrvatskoj je iznosila 4,6 posto. Hrvatska s Estonijom i Slovačkom i dalje vodi mrtvu trku za tron po rastu godišnje stope inflacije u Europi. No u jednom njezinom segmentu ipak smo ispred svih, pa i Slovaka i Estonaca – ulaznice su poskupjele čak 12 posto. Valja dodati da je stopa PDV-a na ulaznice za koncertna događanja i kulturne priredbe od 2022. godine snižena na pet posto. tportal

01.10. (16:00)

Robusta nervoza, arabica depresija

Cijene kave rastu, a razloge treba tražiti na plantažama svjetskog Juga i u poremećajima globalne trgovine

Cijene kave rastu zbog klimatskih promjena, suša, poplava i poremećaja u lancima opskrbe. Brazil, najveći proizvođač arabice, i Vijetnam, glavni izvoznik robuste, bilježe značajne padove proizvodnje. Posljedica su skokovi cijena – arabica je lani poskupjela 58 %, robusta čak 70 %. Predviđa se da će do 2050. površine za uzgoj kave pasti za polovicu. To znači skuplju jutarnju šalicu, bilo kod kuće ili u kafiću, jer se troškovi uzgoja i transporta prelijevaju na police trgovina i račune gostiju. Faktograf

26.09. (12:00)

Inflacija se stišala, ali jogurt i dalje viče iz frižidera

Hrana poskupjela trećinu više nego prije pandemije

Iako je ukupna inflacija u eurozoni pala na 2%, cijene hrane ostaju tvrdoglavo visoke – oko trećinu iznad pretpandemijskih razina. U kolovozu 2025. inflacija hrane iznosila je 3,2%, najviše među svim kategorijama HICP-a. Hrvatska bilježi rast od 47%, dok su pojedine namirnice, poput maslaca ili maslinovog ulja, poskupjele i preko 50%. Uzroci su rat u Ukrajini, poskupljenje energenata, rast plaća i klimatske promjene, a posljedice najviše osjećaju kućanstva s nižim prihodima. Hrana tako ostaje ključni faktor inflacijskih očekivanja i percepcije troškova života. tportal

10.09. (10:00)

Pjena za kosu, suze za novčanik

Košarica od 100 kuna sad vrijedi 20 eura – cijene porasle za gotovo 50%

U jesen 2022. sedam osnovnih proizvoda u trgovini koštalo je 100 kuna (13,33 eura), a danas gotovo 20 eura – 49,4% više. Najviše je poskupio šampon, s 1,59 na 3,89 eura, dok je i riža, unatoč ograničenjima, skuplja za 13 centi. Vlada je zamrzavala cijene nekih artikala, no svi proizvodi iz košarice su poskupjeli. U istom razdoblju medijalna neto plaća porasla je 43%, što ipak ne prati u potpunosti rast troškova. Rezultat: skuplje blagajne i praznije košarice. Index

30.08. (09:00)

Prijateljstvo: nekad uspomene, danas pretplata

Friendflation – kada druženje postaje luksuz

Generacija Z skovala je izraz friendflation kako bi opisala rastuće troškove održavanja prijateljstava – od večera i putovanja do rođendana i vjenčanja – koji ponekad premašuju njihove prihode. Rezultat je osjećaj propuštenih uspomena i socijalnog pritiska jer druženje postaje financijski teret. Ipak, rješenje postoji: planiranje unaprijed, druženja kod kuće ili društvene igre nude način da se prijateljstva njeguju bez pražnjenja novčanika. Index