LMD: Mozak ne misli, to čini osoba - Monitor.hr
04.05.2018. (20:30)

Male sive stanice

LMD: Mozak ne misli, to čini osoba

Metode oslikavanja mozga kao nova vrsta “znanstvenog dokaza” posljednjih se deset godina sve češće primjenjuju u pravosuđu, kao dokaz određenih ponašanja ili geopolitičke situacije. Zbog toga rastu i financijska ulaganja. Mozak je materijalni supstrat za našu mentalnu aktivnost, no on ne razmišlja – to čini samo osoba. Na slici se ne vide misli, već električne aktivnosti, promjena u krvotoku i tako dalje. Mozak je objektivni uvjet mentalne stvarnosti, no upravo ga ta mentalna stvarnost oblikuje. Kada zaboravimo te dvije činjenice, zapinjemo u scijentističkoj neuromitologiji, piše Le Monde Diplomatique.


Slične vijesti

13.04. (13:00)

Sreća i mladost su offline

Svatko može pomladiti svoj mozak za 10 godina ako na dva tjedna isključi internet na svom pametnom telefonu

U studiji koja je provedena na 400 ispitanika, studenata i radno sposobnih odraslih ljudi, istraživači su od sudionika tražili da preuzmu aplikaciju koja je njihovim pametnim telefonima blokirala pristup internetu. I dalje su mogli telefonirati i slati poruke. Rezultati su pokazali da je stalna pažnja ispitanika, sposobnost da se usredotoče na jednu temu, toliko porasla da je postala ekvivalentna pažnji nekoga 10 godina mlađeg. Devedeset posto ljudi također je prijavilo poboljšanja u mentalnom zdravlju, koje se poboljšalo značajnije nego kod uzimanja antidepresiva duljem od dva tjedna. I sami sudionici su rekli da su osjetili poboljšanja u osobnom blagostanju i osjećaju zadovoljstva životom. Net

06.04. (20:00)

Cerebralni kanibalizam

Mozak jede sam sebe tijekom maratona

Trčanje maratona ekstremni je način održavanje forme; problem su moguće posljedice za tijelo izloženo naporima: zboh napora trpe bubrezi i želudac, srcu prijeti zatajenje, a mišićno-koštanom sustavu razne ozljede. Uostalom, prvi maratonac, starogrčki vojnik Filipid, pao je mrtav nakon što je stigao na odredište. Nova studija baskijskih istraživača, objavljena u časopisu Nature Metabolism, sugerira da maratoni utječu i na mozak jer organ počinje sam sebe jesti kako bi nadoknadio gorivo izgubljeno tijekom trčanja. U ekstremnim metaboličkim uvjetima mozak se može okrenuti staničnoj masnoći kako bi održao funkciju. No, srećom, dobra je vijest da se nakon dva mjeseca mijelin može vratiti u prijašnje stanje. Bug

14.03. (13:00)

Oči širom zatvorene... ili ipak ne?

Zjenice ne spavaju: otkrivena njihova uloga u snu

Istraživači ETH Zürich otkrili su da se veličina zjenice mijenja tijekom sna, prateći aktivnost mozga. Suprotno ranijim pretpostavkama, mozak u snu prolazi kroz faze visoke i niske aktivacije, a te se promjene ogledaju u zjenicama. Ova otkrića mogu pomoći u dijagnostici poremećaja sna i praćenju pacijenata u komi. U budućnosti će znanstvenici istražiti kako locus coeruleus, područje u moždanom deblu, upravlja ovim procesom i kakvu ulogu zjenice imaju u regulaciji sna. Bug

06.03. (21:00)

U tijelu imamo plastike na žlice

Znanstvenici: Dramatično se povećala koncentracija mikroplastike u ljudskom mozgu

Znanstvenici su pronašli, kako navode, alarmantne dokaze da mikroplastika ne samo da dospije u ljudski mozak već bi mogla pridonijeti nastanku demencije i drugih neuroloških bolesti. “Ljudski mozak sadrži otprilike žlicu mikroplastike i nanoplastike, a količine 3-5 puta veće utvrđene su kod osoba s dokumentiranom dijagnozom demencije”, objavili su znanstvenici Sveučilišta u Ottawi u znanstvenom časopisu Brain Medicine. Koncentracije u uzorcima mozga preminulih ljudi su 7 do 30 puta veće od koncentracija viđenih u jetri ili bubrezima, dok uzorci mozga osoba kod kojih je bila postavljana dijagnoza demencije pokazuju još veću prisutnost plastičnih čestica. Index

04.02. (20:00)

Novi "ukras" u našem tijelu

Plastični mozak: Mikroplastika sve više ‘ukrašava’ ljudsko tkivo

Nova studija objavljena u časopisu Nature Medicine otkriva alarmantno nakupljanje nano i mikroplastike u ljudskom tkivu, posebice u jetri i mozgu. U usporedbi sa studijom iz 2016., razine plastike značajno su porasle, a najviše su pogođeni mozak i jetra. Znanstvenici su koristili napredne metode mikroskopije kako bi otkrili manje čestice plastike, a studija je pokazala da su razine u mozgu bile do 30 puta veće nego u drugim organima. Također, otkrivene su visoke razine mikroplastike u mozgu ljudi s demencijom, no znanstvenici još ne mogu potvrditi izravnu uzročno-posljedičnu vezu. Ovo otkriće izaziva zabrinutost o potencijalnim posljedicama nakupljanja plastike u ljudskom tijelu, posebice u mozgu. HRT

26.01. (21:00)

Knjiga glavu čuva

Ljudi koji vole čitati imaju drugačiji mozak od onih koji ne čitaju

Profesor neurolingvistike na Sveučilištu Lund analizirao je bazu podataka s više od tisuću osoba u njoj i otkrio da čitanje utječe na anatomiju mozga. Struktura dviju regija u lijevoj hemisferi, koje su ključne za jezik, razlikuje se kod čitača i onih koji ne čitaju. Jedna je prednji dio temporalnog režnja koji pomaže u povezivanju i kategoriziranju važnih informacija. Da bi se zaokružilo značenje riječi kao što je, primjerice, noga, u ovoj regiji u mozgu povezuju se vizualne, senzorne i motoričke informacije te nam govore kako noge izgledaju, kako se osjećaju i kako se kreću. Struktura mozga može puno reći o vještini čitanja. Međutim, važno je da je mozak fleksibilan – mijenja se kada usvajamo novu vještinu ili usavršavamo već stečenu. Na primjer, mlade odrasle osobe koje su intenzivno proučavale jezik povećale su kortikalnu debljinu u jezičnim područjima. Nacional

11.01. (23:00)

Kada moždane stanice pošalju radnu knjižicu

Kako usporiti starenje mozga: znanstveni vodič za zadržavanje pameti

Znanstvenici istražuju uzroke starenja mozga, analizirajući kako genetske predispozicije i biološki procesi utječu na opadanje kognitivnih funkcija. Fizičke promjene, poput smanjenja mase mozga i oštećenja DNK, te nemogućnost eliminacije štetnih proteina, ključni su faktori. Iako zdrav način života može usporiti starenje, genetika ima glavnu riječ. Prevencija uključuje vježbanje, pravilnu prehranu, socijalnu interakciju i izbjegavanje štetnih tvari. No, granica ljudskog starenja ostaje nepromijenjena – geni i dalje diktiraju tempo starenja. DW

09.01. (23:00)

Kad miševi bolje "osjete" svijet od nas – lekcije iz mozga

Miševi, mirisi i melodije: tajne bazalne amigdale – kako miševi, a možda i mi, osjetilno doživljavamo svijet

Istraživači iz laboratorija Cold Spring Harbor proučavali su kako miševi koriste osjetila mirisa i sluha tijekom skrbi za mladunce. Otkrili su da bazalna amigdala (BA) u mozgu igra ključnu ulogu u integraciji ovih osjetilnih signala, koji se potom obrađuju u slušnom korteksu. Ovo otkriće, objavljeno u časopisu Cell, otvara vrata boljem razumijevanju kako poremećaji poput autizma utječu na tumačenje društvenih znakova. Bug

26.12.2024. (00:00)

Sporiji od dial-up interneta, ali svejedno impresivno

Mozak obrađuje podatke brzinom od 10 bita u sekundi

Znanstvenici s Caltecha otkrili su da ljudski mozak procesira podatke ekstremno sporo – tek 10 bita u sekundi, dok osjetila prikupljaju preko milijardu bita u isto vrijeme. Mozak, zbog evolucije, filtrira podatke i fokusira se na najvažnije informacije, funkcionirajući u dva moda: vanjskom (osjetilni podaci) i unutarnjem (razmišljanje). Ova ograničenja objašnjavaju zašto razmišljamo samo o jednoj stvari istovremeno. Otkriće bi moglo usporiti razvoj tehnologije sučelja mozak-računalo, jer bi čak i s takvim povezivanjem brzina misli ostala ista – nepodnošljivo spora. Bug

11.12.2024. (13:00)

Imam poseban pretinac za traume i velike ljubavi

Formula 3W: zašto ljudi pamte neke stvari, a druge ne

Istraživanje je pokazalo da su sjećanja često oblikovana emocionalnim sadržajem, osobnim značajem, ponavljanjem i pažnjom. Na primjer, veća je vjerojatnost da će se pojedinci sjećati događaja s dubokim emocionalnim odjekom ili detalja na koje su se aktivno usredotočili. Međutim, na ono čega se sjećamo utječu i neki drugi faktori, poput mjesta na kojem se događaj dogodio. Takozvano prostorno pamćenje, kažu istraživači, ovisi o našim iskustvima. Nova okruženja zahtijevaju veću pozornost i stoga potiču jača sjećanja u usporedbi s poznatim, rutinskim okruženjima. Način na koji pojedinci pamte redoslijed događaja i prepoznaju prijelaze između njih igra ključnu ulogu u sjećanjima. Određeni događaji često su podijeljeni u različite epizode i stoga ih se pojedinci mogu lakše prisjetiti. Značajan utjecaj na oblikovanje načina na koji pojedinci pamte imaju i razne kulturne, osobne i kognitivne razlike. Bug