Mag iz Kremlja: Putin na filmu ispao kao negativac iz serijala o Bondu. Hoće li tako i završiti? - Monitor.hr
Danas (22:00)

Fikcija zabavna kao i stvarnost

Mag iz Kremlja: Putin na filmu ispao kao negativac iz serijala o Bondu. Hoće li tako i završiti?

I dok film, kao i roman, prikazuje Baranova, zamišljenu inačicu Surkova, kao osobu naoko blage ćudi, smirenoga načina komuniciranja, ali zato krajnje lukavu, pritajeno okrutnu te sposobnu formulirati nekoliko poteza unaprijed, Putin u ‘Magu iz Kremlja’ djeluje gotovo kao glavni negativac iz filmova o Bondu, čak na rubu karikature. Tako je stalno namrgođen, nepovjerljiv, zarobljen u vlastitom poimanju politike kao gladijatorske arene te frustriran zbog sunovrata Rusije u 1990-ima u drugorazrednu silu razočaranih i besperspektivnih stanovnika. Film je neprijeporno politički upečatljiv jer sve poznate činjenice, kao i niz manje poznatih, ali i one nepoznate o Vladimiru Putinu te o njegovu najvažnijem savjetniku kronološki i dramaturški spaja u koherentnu cjelinu. Ipak, toj se cjelini mogu prigovoriti svojevrsna shemičnost i dvodimenzionalnost jer ono privatno i ono političko u priči međusobno djeluju distancirano, a sam je lik Baranova odveć eteričan za prilike u kojima se profilirao. Boško Picula za tportal


Slične vijesti

29.12.2025. (18:00)

Reklama na koncertu

Picula: Thompson pozivom na smjenu politički ‘oživio’ Tomaševića

Tako je jedan pjevač politički zasjenio sve političare koji su svojim djelovanjem i izjavama obilježavali hrvatsku politiku proteklih godina. Ali je i pripomogao zagrebačkom gradonačelniku da se u jednom dijelu te iste politike afirmira kao zasebni lider. U zemlji u kojoj odjeci Drugoga svjetskog rata diktiraju političke procese, a koncerti dominiraju nad učincima pojedinih javnih politika, teško može biti napretka. U sjenu je pala i Milanovićeva pobjeda na predsjedničkim izborima, kao i rezultati lokalnih izbora na kojima je HDZ trijumfirao u većini općina, gradova i županija unatoč nizu afera, a najjača oporbena stranka SDP potvrdila da ni dalje nema koliko-toliko suvislo vodstvo, program i način komuniciranja. Boško Picula se za tportal osvrnuo i na geopolitička zbivanja u svijetu. S Piculom stav dijeli i analitičar Trogrlić za N1.

23.12.2025. (13:00)

Na Pandori ništa novo

Picula o Avataru 3: Najgora bića u svemiru su i dalje – ljudi

Premda se čini da autor serijala i redatelj James Cameron i dalje reciklira zaplet koji je logično zaokružen u izvorniku iz 2009., ovogodišnja dionica priče, naslovljena ‘Vatra i pepeo‘, ima dovoljno elemenata za zabavu. Iako se radnja odvija u zamišljenoj drugoj polovici 22. stoljeća, naličje ljudske prirode nije se puno promijenilo od uvodne sekvence iz zasigurno najboljega znanstvenofantastičnog filma svih vremena. To je ‘2001.: Odiseja u svemiru‘. Pritom se može argumentirati da je treći dio uspjeliji od drugog, jer on je većim dijelom patio od žarišne točke zapleta i nedostatka novih sukoba i antagonista. Boško Picula za tportal… još jednu recenziju donosi Ravno do dna. Pogledajte komentare i na Forumu.

01.12.2025. (21:00)

Inspekcija sa cijenom, a zgrade padaju brže nego se mogu srušiti

Picula: Plenkovićeva vlada opasno skliznula prema relativiziranju vlastitih ustavnih vrednota, očito treba žurno ustaliti kurs zemlje prema njima

U samo deset dana, od 17. do 27. studenoga, Zagreb i Hrvatska prošli su kroz munjevitu rekapitulaciju vlastite tranzicije u posljednjih trideset i pet godina: nakon paleža ruši se neboder Vjesnika, nekoć nacionalne medijske perjanice, likvidira se nekoć ugledni Brodarski institut, a u istražnom je zatvoru završio nekadašnji predsjednik Skupštine Grada Zagreba, HDZ-ov saborski zastupnik te donedavni glavni državni inspektor. I dok se kadrovska politika hrvatske politike sve jasnije ocrtava kao jedan od gorućih problema upravljanja državom proteklih desetljeća, Hrvatska i Zagreb proteklih desetak dana svjedoče o svim razmjerima odnosa države prema samoj sebi. Vjesnikov se slučaj tako nadovezao na stanje mnogobrojnih objekata u vlasništvu države diljem zemlje, od javnih ustanova i spomeničke baštine, preko industrijskih i hotelskih kompleksa, do prometne, posebice željezničke infrastrukture. Nekadašnji ponosi hrvatskog društva, gospodarstva i kulture danas su i sami postali spomenicima krajnje nebrige i neznanja kako ih revitalizirati i iskoristiti za razvoj. Boško Picula za tportal

10.11.2025. (14:00)

O vanzemaljcima i ljudima

Bugonia: Ništa seks, samo oprašivanje – Tko će uništiti svijet – obrijana Emma Stone ili njezin ludi otmičar?

Grčki je filmaš tako i ove godine zaintrigirao ljubitelje ne samo svog stvaralaštva, nego i pravca nazvanog ‘čudni grčki val’, a on već gotovo dva desetljeća suvremenu grčku kinematografiju čini uzbudljivom i prepoznatljivom. Ovaj se val počeo etablirati krajem 2000-ih nizom filmova začudnog ozračja s daškom distopije, bizarnih likova i njihovih odnosa te ogoljenom, rafiniranom stilizacijom, u čijoj je pozadini bio kontekst preispitivanja društvenog identiteta zemlje koja je bila na korak od jedne od najvećih kriza posljednjih desetljeća. Otkako je 2015. predstavio ‘Jastoga‘, svoj prvi film na engleskom jeziku, a tri godine Oscarom nagrađenu ‘Miljenicu‘, grčki redatelj međunarodne karijere Yorgos Lanthimos posljednje tri godine režira film za filmom sa svojom glumačkom muzom Emmom Stone. Njihova je nova suradnja žestok prepravak južnokorejskog filma ‘Spasite Zeleni planet!‘, u kojem nema mjesta optimizmu… Boško Picula za tportal

26.10.2025. (13:00)

Kad demoni pune blagajne

2025. godina horora: od američkog zrcala do japanskog dvorca beskraja

Godina 2025. obilježena je uspjehom horora – od hollywoodskog „Prizivanja 4: Posljednji obredi” do japanskog animiranog hita „Demon Slayer: Infinity Castle”. Novi nastavak „Prizivanja”, temeljen na stvarnim slučajevima Eda i Lorraine Warren, donosi zamor formule, ali i rekordnu zaradu od gotovo pola milijarde dolara. Nasuprot njemu, „Demon Slayer” nudi vizualno raskošnu, filozofski obojenu akciju u beskonačnom labirintu boja i krvi. Zajednički nazivnik? Horor više nije ni nišni ni sezonski – postao je globalni spektakl za sve kontinente i publike. Boško Picula za tportal

18.10.2025. (17:00)

Kralj horora opet vlada – i to na dva kraja svijeta

Novi filmovi po Kingu: od umiranja s osmijehom do hodanja do smrti

Stephen King ove godine ponovno osvaja kina s dvama vrlo različitim ekranizacijama. Chuckov život Mikea Flanagana, nagrađen u Torontu, donosi emotivnu priču o kraju svijeta i osobnom prihvaćanju smrti, s Tomom Hiddlestonom u glavnoj ulozi. Suprotno tome, Dugi hod Francisa Lawrencea prikazuje distopijsku Ameriku u kojoj mladići hodaju do smrti za slavu i nagradu – brutalnu alegoriju društva pod fašističkom kontrolom. King tako još jednom spaja fantaziju, horor i društvenu kritiku – i podsjeća koliko su granice stvarnosti tanke. Boško Picula za tportal

13.10.2025. (14:00)

Kad se stijena raspukne od emocija

Picula: Krvava strana sporta na filmu: Može li najplaćeniji glumac današnjice do nominacije za Oscara?

Ovogodišnji dobitnik nagrade za najbolju režiju na 82. festivalu filmske umjetnosti u Veneciji je Benny Safdie, u čijoj sportsko-biografskoj drami ‘The Smashing Machine: Život u ringu’ Dwayne Johnson tumači MMA borca Marka Kerra, kojemu se predviđa nominacija za Oscara. Premda su ovakve promjene u karijerama počesto rizične, Johnson je napravio pun pogodak jer se, nakon više nego uspješne karijere u američkom profesionalnom hrvanju, u međuvremenu etablirao kao jedan od najtraženijih holivudskih glumaca, a koji je upravo prošle godine bio i – najplaćeniji, zaradivši oko 88 milijuna dolara.

Jedan od najbrutalnijih suvremenih sportova, MMA spaja elemente većine borilačkih disciplina omogućujući vrlo širok raspon neposrednih udaraca između boraca koji ne nose uobičajenu zaštitu. Zato su ovi mečevi osobito rizični, a kako to prikazuje i film, i osobito krvavi, pri čemu se poraženima počesto ispituje svijest. Tko god je u kinima očekivao priču u stilu ‘Rockyja’ ili bilo kojeg drugog filma u kojem se do sportskih zvijezda stiže isključivo preko trnja, ostat će u nedoumici. Boško Picula za tportal

06.10.2025. (22:00)

Povratak u budućnost – ovaj put uz ruski plin i mađarski recept

Uspostavljena osovina Prag-Bratislava-Budimpešta promicat će zamisao o dereguliranoj Uniji

U srednjoj Europi među nekadašnjim članicama Varšavskog pakta, raspuštenoga 1991. godine, sve je više onih koje politički i svjetonazorski inkliniraju Moskvi. I dok su to od 1945. godine do početka 1990-ih ove zemlje činile pod prisilom, kao sateliti unutar bivšega sovjetskog bloka, sada na demokratskim višestranačkim izborima u njima pobjeđuju političke stranke i političari koji se dragovoljno zalažu za suradnju, manje ili više otvorenu, s ruskim režimom. Orbanu i Ficu se pridružuje novoizabrani čelnik Češke Andrej Babiš. Neovisno o tome što je Putinova vojna agresija na Ukrajinu u četvrtoj godini trajanja odnijela mnogobrojne ljudske živote, devastirala napadnutu zemlju, u pojedinim članicama Europske unije sve se više osjeća zamor ratom i njegovim posljedicama. Birači, nezadovoljni vladama koje asociraju na europsku birokraciju, glasaju upravo za populističke političare. Orbana čekaju izbori u kojima bi mogao posegnuti za nedemokratskim metodama, a sluti se i povratak Janše u susjednoj Sloveniji koji bi im se rado pridružio. Gdje je tu Hrvatska? Iako nekima djeluje da skrećemo udesno, prije je da ćemo ostati okrenuti Zapadu, smatra Boško Picula za tportal.

15.09.2025. (22:00)

Autokracije padaju samo na platnu – u stvarnosti još uvijek imaju dugometražni nastavak

U trendu politički filmovi koji se ne klanjaju diktatorima: U njima režimi pucaju prvi

I dok je u svijetu sve manje funkcionirajućih demokracija, a sve više autokracija i hibridnih režima, neke su od najuglednijih nagrada proteklih mjeseci osvojili filmovi koji o represivnim režimima u nedavnoj prošlosti i sadašnjosti govore iz kuta napadnutih pojedinaca, njihovih obitelji i prijatelja. Brazilska drama ‘Još sam tu‘ i iranski triler ‘Jedan običan incident‘ više su od upozorenja…

Tako su dva imanentno politička filma o odnosu vlasti i pojedinca ove godine obilježila dodjele nekih od najvažnijih strukovnih priznanja. Oba su ljetos premijerno prikazana i u Hrvatskoj, na gorskokotarskom Cinehillu, nakon čega je uslijedila kinodistribucija. Ono što ih povezuje, osim okvirne teme, jest upečatljiv redateljski koncept koji – unatoč dramatičnim okolnostima o kojima progovaraju – na suptilan i sugestivan način profilira protagonistice i protagoniste suočene s naizgled unaprijed izgubljenom borbom protiv nasrtaja autokratskog ili srodnog režima na građanska prava i slobode. Boško Picula za tportal

25.08.2025. (09:00)

I nude nešto više od jump scareova

„Trenutak nestajanja“ i „Zajedno“ – novi horori koji su obilježili sezonu

  • Trenutak nestajanja (Weapons) – horor Zacha Creggera; nestanak cijelog razreda djece u 2:17 ujutro pokreće niz jezivih događaja u malom američkom gradu; spoj visokog koncepta, jeze i društvenog komentara.
  • Barbari (Barbarian, 2022.) – Creggerov prethodni horor; kuća za unajmljivanje u Detroitu skriva mrežu podzemnih hodnika i užasa; kombinira više perspektiva i društvenu kritiku.
  • Zajedno (Together, 2024.) – horor-romansa Michaela Shanksa; bračni par (Dave Franco i Alison Brie) nakon preseljenja u provinciju pada u jamu i počinje ih povezivati nadnaravna sila, što vodi u body horor s romantičnom komponentom.

Boško Picula za tportal