Male promjene mogu puno učiniti za klimu - Monitor.hr

Slične vijesti

Jučer (07:00)

Neće biti tog hlada da nas spasi

Europa se ubrzano zagrijava: Toplinski valovi postaju dulji i intenzivniji, temperature bi mogle rasti i do 50 stupnjeva

U skoroj budućnosti, možda čak za 20 godina, upozorava ravnatelj DHMZ-a za Dnevnik. Dugoročno rješenje za gradove leži u zelenoj infrastrukturi i pametnom korištenju klima-uređaja. Kratkoročno, građanima se savjetuje oprez, hidracija i sklanjanje u hlad. U Hrvatskoj opasnost raste iz dana u dan, a vrhunac toplinskog vala očekuje se u ponedjeljak, kada će gotovo cijela zemlja biti pod crvenim, vrlo velikim alarmom. Index

Utorak (19:00)

Ventilatori nisu dovoljni

The Economist: Klimatske promjene i zelena energija ruše europski otpor prema klima-uređajima

Dok se Amerikanci pretjerano rashlađuju, Europljani su tradicionalno izbjegavali klimatizaciju zbog ekološke svijesti i skupe struje. Međutim, klimatske promjene i smrtonosni toplinski valovi ubrzano mijenjaju stare navike. Zahvaljujući uspješnoj tranziciji na obnovljive izvore i čistu energiju – poput solarnih kapaciteta u Španjolskoj i nuklearnih elektrana u Francuskoj – hlađenje doma postaje ekološki prihvatljivije i cjenovno pristupačnije. Iako predstoji izazov modernizacije energetske mreže, stručnjaci poručuju da korištenje klima-uređaja više nije ekološki grijeh ni luksuz, već prijeka potreba na kontinentu koji se najbrže zagrijava. Jutarnji

11.06. (15:00)

Bolje je da ostane hladno, za naše dobro

Klimatski šok na Antarktici: Izmjerena rekordna temperatura usred zime, čak za 20 stupnjeva veća od prosječne

Ovaj ekstremni toplinski val, potaknut snažnim sjevernim vjetrovima povezanim s klimatskim promjenama, donio je trotjedne temperature iznad nule. Zimski snijeg i led na Antarktičkom poluotoku zamijenili su blato i kiša, što uzrokuje netipično otapanje ledenjaka u ovo doba godine. Znanstvenici upozoravaju da ova anomalija odražava opasne dugoročne trendove koji ubrzavaju klimatski slom, ugrožavaju stabilnost ledenjaka i usporavaju globalnu cirkulaciju oceana. Index

05.06. (16:00)

Apokalipsa se odgađa do daljnjega

Znanstvenici polako odbacuju najcrnji klimatski scenarij: Zahvaljujući zelenoj tehnologiji, rast emisija usporava

Klimatski znanstvenici sve više napuštaju najpesimističniji scenarij globalnog zagrijavanja (RCP 8.5), prema kojem je temperatura do kraja stoljeća trebala porasti za do 5 °C. Zahvaljujući snažnom razvoju obnovljivih izvora energije i klimatskim politikama, godišnji rast emisija stakleničkih plinova usporio je na oko 1% (u usporedbi s nekadašnjih 3 do 4%). Iako svijet ide u boljem smjeru i fokus se prebacuje na srednje scenarije, znanstvenici upozoravaju na oprez. Ljudsko ponašanje, političke odluke i nepoznanice o tome koliko točno klima burno reagira na preostale emisije i dalje ostavljaju prostor za neizvjesnost. Index

02.06. (16:00)

Život u sauni

Indija na 48°C: Radi se dvokratno, mijenjaju se prehrambene navike, bolnice pune pacijenata s toplinskim udarom

Indijski okrug Banda suočava se s povijesnim toplinskim valom, no stanovnici opstaju zahvaljujući drastičnim prilagodbama svakodnevnog ritma. Kako bi izbjegli najgore sunce, radnici na otvorenom i trgovci preuređuju svoje živote: tržnice se prazne već nakon 8 ujutro, dok građevinari uvode četverosatne podnevne pauze. Zbog ekstremnih temperatura mijenja se i prehrana kako bi se spriječilo kvarenje hrane, a siromašnije stanovništvo, bez pristupa rashladnim uređajima, spas od toplinskih udara pronalazi u prirodnom hladu rijetkih preostalih stabala. Visoke temperature poput ovih bile su i prije, ali ne u tom intenzitetu i trajanju. Problem je i betonizacija, pad pošumljenosti, rijeke koje su presušile, ali i visoka vlaga… Index

29.05. (12:00)

Kad u paklu zahladi, znat ćemo da su se UN-ovi modeli pokvarili

UN upozorava na eru brutalnih klimatskih ekstrema i rušenje toplinskih rekorda

Novi klimatski modeli UN-a i WMO-a upozoravaju da svijet ulazi u razdoblje nezaustavljivih vremenskih ekstrema. Postoji čak 86 % vjerojatnosti da će se u idućih pet godina srušiti temperaturni rekord iz 2024., uz redovito prelaženje kritične granice od 1,5 °C. Posljedice uključuju brutalne toplinske valove, suše i požare koji već pogađaju Europu, dok se Arktik zagrijava trostruko brže od ostatka planeta. Znanstvenici upozoravaju na opasan začarani krug, ozbiljne udare na cijene hrane i rizik da Amazona od spremnika postane izvor stakleničkih plinova zbog suša. tportal

24.05. (23:00)

Klimatske promjene kucaju na vrata (i nose krovove)

Zagreb vs. Nevrijeme: Kako se metropola priprema za borbu protiv prirode

  • Klimatsko potvrđivanje: Na 103 gradska projekta (uključujući Paromlin, Kranjčevićevu i okretište Mihaljevac) provode se analize kako bi se zgrade i infrastruktura unaprijed prilagodili olujama, poplavama i tuči.
  • Modernizacija odvodnje: Kroz program do 2028. godine planira se unaprjeđenje sustava oborinske odvodnje kako bi se lakše nosio s ekstremnim količinama kiše.
  • Upravljanje šumama: Radi se na popisivanju gradskih šuma i osnivanju posebne jedinice kako bi se stvorile otpornije šume koje mogu izdržati jake vjetrove.
  • Financijska pomoć: Budući da zbog zakonskih ograničenja Grad ne može proglasiti prirodnu nepogodu, građanima i poljoprivrednicima štete isplaćuje direktno iz gradskog proračuna.

Index

14.05. (14:00)

Što nas ne ubije, to nam odnese krov i jabuke

Razorne oluje na kontinentu su sve češće: Zagreb mora graditi po dalmatinskom receptu

Zbog sve učestalijih klimatskih ekstrema, stručnjaci upozoravaju da unutrašnjost Hrvatske mora promijeniti pristup gradnji i urbanizmu. Ključne promjene uključuju učvršćivanje krovova (izbjegavanje streha i limenih pokrova), modernizaciju kanalizacije koja ne može progutati bujice te osiguravanje prostora za razvoj korijenja gradskog drveća. U poljoprivredi su nužni vjetrozaštitni pojasevi i mreže zbog pomicanja vegetacijskih okvira. Glavni zaključak: klima postaje “pobuđena” i prevrtljiva, stoga pasivno promatranje šteta više nije opcija – infrastruktura se mora interdisciplinarno redizajnirati za ekstremni vjetar i vodu. Index

23.04. (01:00)

Od pljeska u Parizu do kuhanja u vlastitom soku

Pariški sporazum: Trka s vremenom dok se planet znoji

Pariški sporazum iz 2015. postavio je cilj ograničenja zagrijavanja na 1,5 °C, no svijet je danas na kritičnoj prekretnici. Iako su obnovljivi izvori energije u procvatu (čine 40 % struje), emisije stakleničkih plinova i dalje obaraju rekorde zbog uporabe fosilnih goriva.

Ključni izazovi:

  • Rekordne temperature: Prošlo desetljeće najtoplije je u povijesti.
  • Tipping points: Dosegnute su točke bez povratka, poput izumiranja koralja.
  • Gospodarski gubici: Šteta iznosi 304 milijarde dolara godišnje.

Trenutne politike vode nas prema 2,6 °C do kraja stoljeća. Spas zahtjeva deset puta brže napuštanje ugljena i masovna ulaganja u zelenu tranziciju. DW

21.04. (14:00)

Negdje smo između katastrofe i izgradnje karaktera

Milorad Milun: Kratka inventura klime u 15 godina

U 15 godina otkako je pokrenut Nature Climate Change dogodile su se goleme promjene. Količina otopljenih ledenjaka dovoljan je za izgradnju piramide od 27 kilometara, a morski organizmi pomakli su se na sjever za 88. Površine pod šumama smanjile su se za veličinu Kenije, a površina izgorjele vegetacije odgovara 11 amazonskih prašuma. Ima i dobrih vijesti – Antarktička ozonska rupa smanjena je za šest milijuna kvadratnih kilometara, što je otprilike površina Australije, a kapaciteti vjetroelektrana povećani su za faktor 5,4 a fotonaponskih ćelija za faktor 41,4. Kada bi se sve te novoinstalirane jedinice okupile, pokrile bi površinu nešto veću od Kolumbije i Ekvadora zajedno. Sve više država postavilo si je cilj nultih emisija CO2, a raste i broj zakonskih regulativa. Milorad Milun za Novosti.