Male promjene mogu puno učiniti za klimu - Monitor.hr

Slične vijesti

Jučer (10:00)

Kad u paklu zahladi, znat ćemo da su se UN-ovi modeli pokvarili

UN upozorava na eru brutalnih klimatskih ekstrema i rušenje toplinskih rekorda

Novi klimatski modeli UN-a i WMO-a upozoravaju da svijet ulazi u razdoblje nezaustavljivih vremenskih ekstrema. Postoji čak 86 % vjerojatnosti da će se u idućih pet godina srušiti temperaturni rekord iz 2024., uz redovito prelaženje kritične granice od 1,5 °C. Posljedice uključuju brutalne toplinske valove, suše i požare koji već pogađaju Europu, dok se Arktik zagrijava trostruko brže od ostatka planeta. Znanstvenici upozoravaju na opasan začarani krug, ozbiljne udare na cijene hrane i rizik da Amazona od spremnika postane izvor stakleničkih plinova zbog suša. tportal

Nedjelja (23:00)

Klimatske promjene kucaju na vrata (i nose krovove)

Zagreb vs. Nevrijeme: Kako se metropola priprema za borbu protiv prirode

  • Klimatsko potvrđivanje: Na 103 gradska projekta (uključujući Paromlin, Kranjčevićevu i okretište Mihaljevac) provode se analize kako bi se zgrade i infrastruktura unaprijed prilagodili olujama, poplavama i tuči.
  • Modernizacija odvodnje: Kroz program do 2028. godine planira se unaprjeđenje sustava oborinske odvodnje kako bi se lakše nosio s ekstremnim količinama kiše.
  • Upravljanje šumama: Radi se na popisivanju gradskih šuma i osnivanju posebne jedinice kako bi se stvorile otpornije šume koje mogu izdržati jake vjetrove.
  • Financijska pomoć: Budući da zbog zakonskih ograničenja Grad ne može proglasiti prirodnu nepogodu, građanima i poljoprivrednicima štete isplaćuje direktno iz gradskog proračuna.

Index

14.05. (14:00)

Što nas ne ubije, to nam odnese krov i jabuke

Razorne oluje na kontinentu su sve češće: Zagreb mora graditi po dalmatinskom receptu

Zbog sve učestalijih klimatskih ekstrema, stručnjaci upozoravaju da unutrašnjost Hrvatske mora promijeniti pristup gradnji i urbanizmu. Ključne promjene uključuju učvršćivanje krovova (izbjegavanje streha i limenih pokrova), modernizaciju kanalizacije koja ne može progutati bujice te osiguravanje prostora za razvoj korijenja gradskog drveća. U poljoprivredi su nužni vjetrozaštitni pojasevi i mreže zbog pomicanja vegetacijskih okvira. Glavni zaključak: klima postaje “pobuđena” i prevrtljiva, stoga pasivno promatranje šteta više nije opcija – infrastruktura se mora interdisciplinarno redizajnirati za ekstremni vjetar i vodu. Index

23.04. (01:00)

Od pljeska u Parizu do kuhanja u vlastitom soku

Pariški sporazum: Trka s vremenom dok se planet znoji

Pariški sporazum iz 2015. postavio je cilj ograničenja zagrijavanja na 1,5 °C, no svijet je danas na kritičnoj prekretnici. Iako su obnovljivi izvori energije u procvatu (čine 40 % struje), emisije stakleničkih plinova i dalje obaraju rekorde zbog uporabe fosilnih goriva.

Ključni izazovi:

  • Rekordne temperature: Prošlo desetljeće najtoplije je u povijesti.
  • Tipping points: Dosegnute su točke bez povratka, poput izumiranja koralja.
  • Gospodarski gubici: Šteta iznosi 304 milijarde dolara godišnje.

Trenutne politike vode nas prema 2,6 °C do kraja stoljeća. Spas zahtjeva deset puta brže napuštanje ugljena i masovna ulaganja u zelenu tranziciju. DW

21.04. (14:00)

Negdje smo između katastrofe i izgradnje karaktera

Milorad Milun: Kratka inventura klime u 15 godina

U 15 godina otkako je pokrenut Nature Climate Change dogodile su se goleme promjene. Količina otopljenih ledenjaka dovoljan je za izgradnju piramide od 27 kilometara, a morski organizmi pomakli su se na sjever za 88. Površine pod šumama smanjile su se za veličinu Kenije, a površina izgorjele vegetacije odgovara 11 amazonskih prašuma. Ima i dobrih vijesti – Antarktička ozonska rupa smanjena je za šest milijuna kvadratnih kilometara, što je otprilike površina Australije, a kapaciteti vjetroelektrana povećani su za faktor 5,4 a fotonaponskih ćelija za faktor 41,4. Kada bi se sve te novoinstalirane jedinice okupile, pokrile bi površinu nešto veću od Kolumbije i Ekvadora zajedno. Sve više država postavilo si je cilj nultih emisija CO2, a raste i broj zakonskih regulativa. Milorad Milun za Novosti.

20.04. (09:00)

Povijest na visokoj temperaturi

Klimatske promjene ugrožavaju opstanak 80 posto svjetske kulturne baštine

Dok ratovi pune naslove, klimatske promjene tiho proždiru svjetska čuda. Studija iz 2025. upozorava da je čak 80% UNESCO-ovih lokaliteta pod stresom. U Iraku sol izgriza 4.000 godina star Veliki zigurat, dok se iranske džamije u Isfahanu suočavaju s poniranjem tla. Na Uskršnjem otoku porast mora prijeti potapanjem mitskih Moai statua, a Kineski zid doslovno nestaje pod udarima vjetra i kiše. Stručnjaci spas traže u drevnim metodama desalinizacije i modernim “biokrustama”, pokušavajući sačuvati materijalne dokaze ljudske povijesti prije nego što postanu prašina ili mulj. DW

17.04. (01:00)

Na prvu ne zvuči tako loše, ali...

Gasi se klimatski motor koji grije Europu: Znanstvenici upozoravaju na kolaps već sredinom stoljeća

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Science Advances upozorava da je kolaps Amoc-a (Atlantske meridionalne prevrtajuće cirkulacije) znatno izvjesniji nego što se mislilo. Usklađivanjem modela sa stvarnim podacima o slanosti, znanstvenici predviđaju slabljenje struje za 42 do 58 % do 2100. godine. Ovakav scenarij vodi prema klimatskom slomu koji bi Europi donio ekstremnu hladnoću, Africi suše, a obalama Atlantika drastičan porast razine mora. Budući da modeli ne uključuju ubrzano otapanje Grenlanda, stručnjaci strahuju da je situacija u stvarnosti još kritičnija te da bi se prijelomna točka mogla dosegnuti već sredinom stoljeća. The Guardian, Index

10.04. (18:00)

Vrući pacifički zagrljaj

Dolazi Super El Niño: Globalno preslagivanje klime u 2026.

Nakon višegodišnje vladavine La Niñe, tropski Pacifik ubrzano prelazi u fazu Super El Niña, koji bi mogao biti najjači u posljednjih nekoliko desetljeća. Analize oceana otkrivaju goleme količine topline ispod površine, što će uzrokovati poremećaje u globalnoj atmosferi. Ovaj fenomen donosi ekstremno toplo ljeto Europi, dok bi u Sjevernoj Americi mogao suzbiti sezonu uragana. Vrhunac se očekuje krajem 2026. godine, donoseći blaže zime s manje snijega u Europi te sušna razdoblja u Australiji. Riječ je o “toplinskom stroju” koji će idućih godina značajno diktirati vremenske prilike diljem planeta. Severe Weather Europe, tportal, Index… Iako se Hrvatska u tekstu ne spominje imenom, ona prati sudbinu južne i srednje Europe. S obzirom na to da El Niño djeluje kao globalni grijač, u Hrvatskoj to često znači dugotrajnije toplinske valove i stabilnije, ali ekstremno vruće ljetne mjesece

01.04. (16:00)

Kišobran više nije dovoljan, od sad sa sobom uvijek treba nositi i kabanicu

Ekstremne oluje postaju novo normalno: Stručnjaci pozivaju na hitnu prilagodbu

Razorna nevremena u regiji više nisu pojave koje se događaju „jednom u stoljeću“, već realna prijetnja svakih deset godina. Znanstvenici Branko Grisogono i Lučka Kajfež Bogataj upozoravaju da su klimatske promjene i zagrijavanje mora stvorili uvjete za ekstremne udare vjetra i rezonanciju atmosfere. Ključni problemi su zastarjeli građevinski standardi i nedostatak sustavnog planiranja. Rješenje leži u klimatski sigurnoj gradnji, osnivanju nacionalnog klimatskog centra te kontinuiranoj edukaciji građana. Vrijeme se mijenja brže od društva, stoga prilagodba infrastrukture i politike više nije izbor, već nužnost za preživljavanje u novoj klimatskoj eri. HRT

29.03. (23:00)

Gospodo iz Dalmacije, može koji savjet? Malo nam je burovito postalo ovdje gore

Klimatski ekstremi postaju nova normalnost i zahtijevaju hitnu reviziju gradnje te osnivanje stručnog centra

Stručnjaci upozoravaju da razorna nevremena u regiji više nisu rijetkost već “nova normalnost” uzrokovana klimatskim promjenama. Zbog zagrijavanja mora i atmosferskih procesa, pojave koje su se događale jednom u stoljeću sada možemo očekivati svakih deset godina. Znanstvenici Branko Grisogono i Lučka Kajfež Bogataj naglašavaju da društvo kaska za klimom. Rješenje vide u klimatski sigurnoj gradnji, reviziji urbanističkih planova i osnivanju specijaliziranih centara. Ključ obrane nije panika, već hitna edukacija i prilagodba infrastrukture ekstremnim udarima vjetra koji postaju sve silovitiji. Index