Marušić o teškoj prometnoj nesreći automobila i autobusa: Vozač auta reagirao je pogrešno i neodgovorno

Panika je nekad smrt sama po sebi...

Marušić o teškoj prometnoj nesreći automobila i autobusa: Vozač auta reagirao je pogrešno i neodgovorno

Prvo je utvrđeno da je lagao da je udario u srnu, već je zaspao za volanom, pokušavši krivnju prebaciti na HAC. Zatim, tvrdi da je mahao rukama i svjetlom, a auto ostavio na cesti. Trebao je barem pokušati pomaknuti auto na zaustavnu traku, a druge vozače upozoriti čak i po cijenu ugrožavanja vlastite sigurnosti, rubom vozne trake trčati i mahati ususret nadolazećem prometu, vodeći računa da se po potrebi izmakne u posljednji trenutak. Tada bi ga vozač nadolazećeg autobusa sasvim izvjesno uočio i tragedija se ne bi dogodila. On to, sasvim izvjesno, nije napravio nego je sa sigurnosne udaljenosti možda mahao. Željko Marušić o ponašanju u takvim situacijama za Nacional, da se izbjegnu i neke buduće tragedije.

prometne nesreće Željko Marušić

Marušić o tragičnoj nesreći: Primarno je kriva vozačica pa tek onda vozač kamiona, no cesta nije trebala biti toliko dugo zatvorena za promet

Krivnja za izazivanje prometne nesreće je podijeljena, a primarni krivac 67-godišnja vozačica koja je na voznoj traci naglo zaustavila automobil (!), usto bez upaljena četiri žmigavca. Ali, zbog loše strategije i organizacije očevida na mjestu događaja tada najvažnija i najopterećenija hrvatska prometnica bila je blokirana od 9 do 14 sati, što je izazvalo prometni kolaps u širem području Zagreba, koji je trajao do 17-18 sati. Tragična nesreća na zagrebačkoj obilaznici i dugotrajni prometni kolaps koji je uslijedio ukazuje da je potrebno bitno unaprijediti strategiju i organizaciju te osigurati sve potrebne resurse, kako bi ubuduće zastoj na autocesti zbog potrebe očevida prometne nesreće trajao do 90 minuta od trenutka nesreće. Prometni stručnjak Željko Marušić za Nacional.

prometne nesreće Željko Marušić

Ceste nisu krive, vozači su

Prosječno, vozači su krivi za 85 posto prometnih nesreća, ceste deset posto i vozila pet posto, kod nas se bezobzirnije vozi jer se manje strahuje od kazni

Tragična nesreća poput one kod Karlovca (Index) pokazuje da su pasivne i aktivne mjere nadzora prometa, poput dodatne signalizacije, uspornika, kamera i policijskih patrola, učinkovitije za sigurnost od samih infrastrukturnih zahvata. Kao temelj prometne strategije prometni stručnjak Željko Marušić predlaže povećanje izvjesnosti kažnjavanja prekršaja. Među mjerama su ugradnja radarskih sustava na kritične točke, dodatna svjetlosna signalizacija, smanjenje tolerancije kod prekoračenja brzine, reforme kod poziva na očevid i osiguravateljskih postupanja te povećanje prisutnosti policije na cestama kroz dodatna ulaganja u resurse i nadzor. Nacional

ceste promet prometne nesreće Željko Marušić

Sigurna vožnja na vlastitu odgovornost

Svake godine u Hrvatskoj pogine dvadesetak biciklista. U prosjeku po jedan svaki drugi tjedan

Prometne nesreće u kojima stradavaju biciklisti nisu samo puka nesreća sudbine. One su rezultat sustavnog zanemarivanja, kulture nesnošljivosti i infrastrukture koja bicikliste gura na marginu, izvan ruba ceste i u opasnost. U Hrvatskoj su biciklističke staze rijetkost ili su dizajnirane na način koji ih čini neupotrebljivima – prekidaju se svakih nekoliko stotina metara, vode preko pločnika punih pješaka, završavaju u parkiranim automobilima. Pogledajte samo Sloveniju i njihovu biciklističku infrastrukturu, ne morate ići dalje od toga, kažu na portalu 3sporta, nakon pogibije još jednog biciklista, inače predsjednika Biciklističkog kluba u Prelogu, i to tijekom biciklističkog treninga.

bicikli biciklisti biciklizam prometne nesreće

Krugovi koji život znače

Krugovi na europskim cestama – dodatni vodiči za motocikliste

Krugovi na asfaltu obojeni su bijelom, reflektirajućom bojom protiv klizanja. Nalaze se uz središnju crtu ceste i stvoreni su kako bi se smanjio broj nesreća u kojima sudjeluju motociklisti. Ovi krugovi su dodatni vodiči koji pokazuju motociklistima kako izabrati najsigurniju liniju, odnosno da se prilikom vožnje u zavojima ne približe previše središnjim linijama na cesti. Kako se većina motociklističkih nesreća događa u zavojima, odlučili su vidjeti hoće li na ovaj način uspjeti utjecati na smanjenje prometnih nesreća. U pojedinim dijelovima Austrije bilježe čak 80 posto manje nesreća. Takvi se krugovi još nalaze u Luksemburgu, Sloveniji, Njemačkoj i Škotskoj. Revija HAK

ceste motocikli motori promet prometne nesreće

Zlu ne trebalo

Ako nemate ispravnu kutiju prve pomoći u autu, mogu vas kazniti

Koliko god to apsurdno zvučalo, kutija prve pomoći ima rok trajanja. Teško je vjerovati da se zavoji i škare mogu pokvariti, ali ako imate kutiju kojoj je istekao rok trajanja, riskirate kaznu. Držanje kutije prve pomoći u automobilu nije stvar izbora, već obveza regulirana Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. Osim stavki koje svaka kutija prve pomoći mora sadržavati, one imaju propisani rok trajanja, najčešće pet godina. Ukratko, moraju biti u skladu s normom HRN 1112, a nove koštaju oko 12 eura. Mirovina, Večernji

prometne nesreće prva pomoć

Pazi, sklisko

Ceste mogu biti opasne nakon duljeg razdoblja suše, kiša tad razmaže nakupljenu prljavštinu, ulja i masti

Nesreće sa smrtnim ishodom za kišnih dana su se utrostručile, ali samo kada su ta kišna razdoblja uslijedila nakon sušnih razdoblja koja su bila duža od tri tjedna. Razlog je nakupljanje prljavštine na cestama tijekom sušnih razdoblja zbog kojih ceste postaju skliskije kada su mokre. Kada je vrijeme toplo i sunčano na cestama se nakuplja talog ulja, masti, gume i prašine. Što sušno razdoblje duže traje, te tvari nakupljat će se sve više i stvoriti tanak sloj na površinama cesta. Revija HAK

ceste prometne nesreće

Počeli su praviti ceste za ljude koji griješe

Nakon teške prometne nesreće 1995. u Švedskoj uveli revolucionarnu promjenu u sigurnosti u prometu, danas imaju manje poginulih na cestama nego ikad

Godine 1995. dogodila se teška nesreća na autocesti E4 u blizini Stockholma u Švedskoj. Petero mladih ljudi putovalo je u automobilu kada se vozilo prevrnulo u blizini izlazne rampe za trgovinu IKEA. Automobil je udario u betonsku konstrukciju koja je nosila uličnu rasvjetu uz rub ceste, a svih pet putnika je poginulo. Danas Švedska ima jednu od najnižih stopa poginulih u cestovnom prometu na svijetu, a priča o tome kako je zemlja nastojala svesti taj broj na nulu nudi lekciju drugim zemljama. Umjesto na vozače, tadašnji voditelj cestovne sigurnosti, koji je bio medicinski stručnjak, apelirao je da se s cesta uklone, odnosno udalje nosači i druge smrtonosne prepreke. To je promijenilo samo gledanje na prometne nesreće, a utjecalo je i na projektiranje samih cesta. Index

ceste prometne nesreće Sigurnost u prometu

Možda su i neki vozači rizičniji, a ne auti

Auti sa snažnijim motorima su rizičniji u vožnji, statistički češće sudjeluju u prometnim nesrećama

U istraživanju carVerticala pregledana su izvješća o povijesti vozila 43 marke automobila. U svim su slučajevima automobili sa snažnijim motorima bili skloniji prometnim nesrećama. Čak 46,4 % svih vozila marke Audi sa snagom motora do 100 kW provjerenih na carVerticalu imalo je podatke o oštećenjima, dok je taj postotak među modelima s više od 400 kW još veći – 55,6 %. Slični trendovi zabilježeni su i kod automobila marke Volkswagen, gdje je oštećeno 42,6 % modela do 100 kW te 48,9 % vozila sa snagom motora od 300 do 400 kW. Kod vozila marke Ford, podatke o oštećenjima imalo je 45 % vozila sa snagom motora do 100 kW te njih 55 % sa snagom motora većom od 400 kW. N1

automobili prometne nesreće

Nije sve u brzini, ima nešto i u širini

Manje je nesreća zabilježeno na užim cestama nego na onim širokima

Istraživanje provedeno u sedam američkih gradova pokazalo je zanimljive rezultate. Unatoč očekivanjima da veća širina prometnih traka dovodi do manje nesreća, istraživači su zaključili suprotno. Analizirajući 7670 dionica cesta, fokusirali su se na 1117 dionica i otkrili da su uže gradske ceste sigurnije od širih. Većina gradskih odjela za prijevoz preferira gradske ulične trake širine od 3 do 3.6 metara, gdje je to moguće. Međutim, znanstvenici su otkrili da na cestama gdje je širina 2.75 metara nema značajnijeg smanjenja nesreća pri brzini od 32 km/h, ali se drastično smanjio broj sudara pri brzini od 50 do 55 km/h. Osim toga, uže ceste potiču sigurnost pješaka s više prostora za nogostupe i biciklističke staze. (RevijaHAK)

ceste prometne nesreće

U psihi je stvar

Neobuzdani za upravljačem: Moraju znati da vožnja nije pravo, nego privilegija

Visoko agresivne i impulzivne osobe oblikuju stil vožnje kojim dominiraju traženje uzbuđenja u vožnji, nestrpljivost, razdražljivost, ljutnja, natjecateljsko ponašanje, sklonost rizičnim postupcima i ignoriranje tuđih potreba. Postoje nekoliko stilova vožnje prema karakteru vozača: strpljivi i pažljivi, rizični (koji traže uzbuđenje), anksiozni, disocijativni i ljutiti stil. Karakteristike ličnosti povezane s rizičnim ponašanjem u vožnji i većom vjerojatnosti događanja nesreća u prometu su: ekstrovertiranost, emocionalna nestabilnost, anksioznost, agresivnost, ljutnja, preuzimanje rizika i impulzivnost. Ne bi se trebalo generalizirati ponašanje vozača prema dobi, ali zato rješenje vide u sustavnom i kontinuiranom prometnom odgoju i obrazovanju od najranije životne dobi, kažu iz Sekcije za prometnu psihologiju Psihološkog društva. Revija HAK

promet prometne nesreće psihologija vozači vožnja

P	U	S	Č	P	S	N
			1	2	3	4
5	6	7	8	9	10	11
12	13	14	15	16	17	18
19	20	21	22	23	24	25
26	27	28	29	30	31

Panika je nekad smrt sama po sebi...