Međuljudski odnosi bitniji od povišice, osim ako ona nije veća od 1000 kuna

Loši međuljudski odnosi na poslu izvor su velikog stresa. Koliko su zaposleni zadovoljni međuljudskim odnosima s kolegama i nadređenim MojPosao je istražio na 300 ispitanika.

Nešto manje od polovice ispitanika (42%) zadovoljno je na poslu. Pritom je njihovo općenito zadovoljstvo na poslu nešto veće od zadovoljstva kolegama (31%).

Žene su na poslu u nešto većoj mjeri zadovoljne u odnosu na muškarce: 43% žena, naspram 30% muškaraca. Nezadovoljnih muškaraca je 70%, naspram 57% žena.

Međuljudski odnosi na poslu podjednako važni ženama i muškarcima

Čak 99% ispitanika izjavilo je da su im međuljudski odnosi na poslu važni. Svega 1% ispitanika izjavilo je kako im međuljudski odnosi na poslu nisu važni.

Međuljudski odnosi na poslu podjednako su važni i muškarcima (99%) i ženama (100%).

Međutim, kada je u pitanju zadovoljstvo njihovim kolegama, žene i muškarci podjednako su (ne)zadovoljni: kolegama na poslu zadovoljno je tako 31% muškaraca i 30% žena.

Trećina ispitanika (33%) izjavila je kako na poslu ima barem jednog prijatelja, dok ih je petina (20%) izjavila kako su dobri s kolegama, ali nisu prijatelji. Najviše je onih ispitanika (48%) koji su izjavili kako su sa svojim kolegama isključivo u profesionalnom odnosu.

Žene u većoj mjeri od muškaraca sklapaju prijateljstva na poslu. Trećina žena (33%) na poslu ima barem jednog prijatelja, dok isto može reći tek 23% muškaraca. Čak 60% muškaraca na poslu s kolegama ima profesionalni odnos, dok je među ženama takvih 47%.

Međuljudski odnosi važniji od povišice, osim ako je ona veća od 1.000 kuna

Kada bi se ispitanicima ponudilo da biraju između više plaće i boljih međuljudskih odnosa na poslu, ispitanici bi odabrali međuljudske odnose. Međutim, ukoliko bi povišica iznosila preko 1.000 kuna, ispitanici bi ipak radije odabrali novac.

Čak 70% ispitanika na trenutnom poslu ima loših iskustava s kolegama, dok je njih 26% imalo loših iskustava na prošlom poslu. Tek 4% ispitanika nikada nije imalo loša iskustva s kolegama.

Žene su u većoj mjeri imale loših iskustava s kolegama nego muškarci: 72% žena i 64% muškaraca na trenutnom poslu ima loših iskustava. Loša iskustva s kolegama na poslu nikad nije imalo 11% muškaraca i 3% žena.

Loša strana međuljudskih odnosa: nervoza, ogovaranje, prebacivanje krivice

Nervoza i ogovaranje dva su najčešća negativna iskustva koja su ispitanici doživjeli sa svojim kolegama. Čak 68% ispitanika na poslu je doživjelo da im kolege nisu htjele pomoći, dok je njih 60% doživjelo da su kolege htjeli prebaciti krivicu sa sebe.

Nešto više od polovice ispitanika (54%) doživjelo je podmetanje od strane kolega, 49% njih doživjelo je sabotiranje, a 38% ispitanika doživjelo je da je kolega prisvojio njihovu ideju i predstavio kao svoju.

Na neprimjerena ponašanja kolega najviše je ispitanika reagiralo tako da su se požalili drugim kolegama (52%) ili su odlučili ignorirati takva ponašanja u nadi da se neće ponoviti (48%). Nadređenom se požalilo 32% ispitanika, dok je njih 27% reagiralo psovanjem, vikanjem ili plakanjem, a isto toliko (27%) s problematičnim je kolegom popričalo u četiri oka i objasnilo da takvo ponašanje nije prihvatljivo. Najmanje ispitanika, njih 9%, odlučilo se osvetiti i vratiti istom mjerom.

Ispitanici neodlučni oko toga treba li šef težiti prijateljskom odnosu sa zaposlenicima

Gotovo polovica ispitanih (46%) sa svojim nadređenim ima poslovni, ali prijateljski odnos. Nešto manje njih (39%) sa nadređenim ima strogo poslovni odnos, dok ih 3% ima prijateljski odnos. U netrpeljivom odnosu sa svojim je nadređenim 12% ispitanika.

Ispitanici su podijeljena mišljenja oko pitanja treba li nadređeni težiti prijateljskom odnosu sa zaposlenicima: 51% ispitanika smatra da treba, dok ih 49% smatra da ne treba.

„Postoji razina do koje nadređeni mora biti i socijalno osjetljiv i uvažavati postojanje i privatnog života svojih djelatnika. Uspostavom prijateljskijeg odnosa, ljudima je lakše izreći probleme koji ih muče“, kaže jedan od ispitanika.

Zanimljivo je da muškarci, koji manje sklapaju prijateljstva na poslu, u većoj mjeri (56%) nego žene (50%) smatraju kako bi nadređeni trebali težiti prijateljskom odnosu s podređenima.

Uloga nadređenog ključna u održavanju kvalitetnih međuljudskih odnosa

Čak 86% ispitanika smatra kako nadređeni imaju ključnu ulogu u održavanju kvalitete međuljudskih odnosa na poslu, dok njih 14% smatra kako je nadređeni bitan, ali ne i ključan u održavanju kvalitete međuljudskih odnosa.

Muškarci (89%) u nešto većoj mjeri smatraju kako nadređeni imaju ključnu ulogu u održavanju kvalitete međuljudskih odnosa na poslu nego što to smatraju žene (86%).

Kvalitetan kolega je onaj tko pomaže u poslu i malo priča o privatnom životu

Kvalitetan odnos s kolegama, ispitanicima to prvenstveno znači međusobno pomaganje u ispunjavanju radnih zadataka (90%) te otvorenu i iskrenu komunikaciju (84%). Oko polovice ispitanika (54%) pod kvalitetnim odnosom smatra izostanak tračanja, zamjene tijekom godišnjih odmora i bolovanja (53%), raznolikost mišljenja (53%) te davanje povratne informacije kolegama o njihovom radu (51%).

Ispitanici najmanje kvalitetnim međuljudskim odnosom smatraju dijeljenje privatnih informacija (26%), druženje van radnog vremena (26%), slične životne stavove (16%). Najmanje ispitanika (13%) smatra da kvalitetan odnos znači otvorenu komunikaciju o plaćama kolega.

Otvorena komunikacija i pretežno muški kolektivi ključ za kvalitetu međuljudskih odnosa

Najviše ispitanika smatra da kvaliteti međuljudskih odnosa na poslu najviše doprinose: otvorena komunikacija nadređenih prema podređenima (76%), sloboda otvorene komunikacije podređenih prema nadređenima (69%), povjerenje nadređenih u podređene da će kvalitetno obaviti svoje radne zadatke (69%), mogućnost zaposlenika da direktno utječu na razvoj tvrtke predlaganjem novih ideja i poboljšanja (62%) te otvorena komunikacija top menadžmenta prema podređenima (48%).

Najveći broj ispitanika (40%) smatra kako kvaliteta međuljudskih odnosa ne ovisi o spolu članova kolektiva. Nešto više od trećine ispitanika (35%) smatra kako su najkvalitetniji odnosi tamo gdje ima više muškaraca, dok ih četvrtina (24%) smatra kako su najkvalitetniji odnosi u kolektivima gdje je podjednak broj muškaraca i žena.

Zanimljivo, svega 1% ispitanika smatra kako su najkvalitetniji kolektivi s više žena.

Najviše muškaraca (47%) i žena (40%) smatra kako spol članova kolektiva ne utječe na kvalitetu međuljudskih odnosa. Međutim, puno više žena (38%) nego muškaraca (14%) smatra kako su kvalitetniji odnosi u kolektivima gdje prevladavaju muškarci. Za razliku od toga, više muškaraca (33%) nego žena (23%) smatra kako su odnosi najkvalitetniji u kolektivima gdje je podjednak broj muškaraca i žena. Žene nikako ne preferiraju kolektive gdje su samo žene (0%) dok 6% muškaraca smatra kako su takvi kolektivi najkvalitetniji.

posao zaposleni

Da ne bi bilo 'hihi evo mene opet'

Tema na Forumu: Što ako odustaneš od već prihvaćenog posla zbog drugog na kojem su bolji uvjeti?

Jedan forumaš piše kako je nedavno kod apliciranja za posao prihvatio jednu ponudu, da bi ubrzo dobio priliku da radi na drugom poslu koji mu više odgovara. Iako je poslodavcu 1 kulturno otkazao mailom, brine ga je li si time trajno zatvorio neka vrata. Prihvatio sam posao br 1 koji je bio manji na listi prioriteta, jer nisam znao hoće li me odabrati na poslu 2 koji više želim, nisam sad mogo reć da čekam da mi jave za drugi posao jer bi time bio automatski eliminiran te bi moguće ostao bez obje prilike, budući da nisam znao ishod... Javili su se forumaši sa sličnim iskustvima, koji bi uglavnom postupili kao i on, premda im ostaju upitnici nad glavom što bi bilo kad bi bilo, u slučaju otkaza i slično.

Forum.hr posao

Rad spolova

Podjela rada po spolu starija je nego što se mislilo, čini se

Fosilizirani otisci stopala osam mužjaka vrste Paranthropus boisei, pronađeni u Keniji i stari 1,4 milijuna godina, sugeriraju da je spolna podjela rada postojala još u ranom pleistocenu. Izostanak žena i djece na tom putovanju uz obalu jezera Turkana ukazuje na to da su mužjaci obavljali posebne zadatke poput lova ili obrambenih patrola. Najnovije 2D i 3D analize otisaka, objavljene u časopisu PNAS, otkrivaju i da su ti drevni srodnici ljudi bili znatno viši i krupniji nego što se ranije smatralo, što otvara nova pitanja o razlozima njihova izumiranja. Mreža

posao rad spol

Ništa bez motike

Klesari, pekari i vinari: Kako su srednjovjekovni obrti preživjeli stoljeća i oblikovali moderni rad

Srednjovjekovno društvo dijelilo se na svećenstvo, plemstvo i seljake. Širenjem trgovine razvija se obrtnička srednja klasa okupljena u cehove, a uslijed kuge i nestašice radne snage raste im značaj. Mnogi poslovi iz tog doba, poput mesara, pekara, klesara, tkača, vinara, ribara i poljoprivrednika, opstali su do danas. Iako su radili u teškim uvjetima i uz skromne alate, njihova je proizvodnja osiguravala opstanak zajednice. Modernizacija i nova tehnologija promijenile su alate i obujam rada, ali temeljna uloga ovih struka ostala je nezaobilazan dio svakodnevice. Mental Floss

posao srednji vijek

Tko dulje radi, manje se boji gladi

Sjevernjaci na poslu ostaju najduže, jug Europe prvi odlazi u mirovinu

Prema novim podacima Eurostata, radni vijek u Europi najduži je na sjeveru, a najkraći na jugu. Rekorder je Nizozemska s 44 godine očekivanog radnog staža, a slijede je Švedska, Danska i Estonija. Na dnu ljestvice nalaze se Rumunjska (32,7 godina) i Italija (33). Hrvatska se s prosjekom od 35,1 godine također nalazi pri dnu, iza Slovenije i Srbije. Kod muškaraca, Hrvati su među najniže rangiranima u EU (36,3 godine). Ipak, bilježi se blagi napredak – radni vijek u Hrvatskoj porastao je za godinu dana u odnosu na 2023. Danica

posao radni vijek radno vrijeme

I u poslu je dobro biti monogaman

Job hugging: Novi trend na tržištu rada u kojem sigurnost pobjeđuje ambiciju

Nakon “velike ostavke” i razdoblja učestalog mijenjanja poslova (job hopping), nastupio je job hugging – trend u kojem radnici, potaknuti ekonomskom neizvjesnošću, inflacijom i strahom od umjetne inteligencije, biraju sigurnost umjesto rizika. Iako visoka stopa zadržavanja radnika poslodavcima djeluje stabilno, ostanak na poslu iz straha, a ne iz zadovoljstva, vodi do stagnacije i pada motivacije. Stručnjaci zato savjetuju “pivotiranje na mjestu”: rad na novim projektima i učenje novih vještina unutar postojeće tvrtke. Poruka je jasna – u redu je čuvati stabilnost, ali ne i prestati ulagati u vlastiti razvoj. Index

job hopping job hugging posao

Na plažu s laptopom

Čak 71% zaposlenika provjerava poslovni mail na godišnjem

Najčešće zbog straha od zaostajanja s poslom ili propuštanja važnih informacija. Uzrok često leži u lošoj organizaciji unutar tima, nedostatku povjerenja i prevelikoj ovisnosti o pojedincu. Gotovo polovica, njih 48 %, to čini iz straha da će propustiti nešto važno. Trećina se boji da će zaostati s poslom, a svaki peti brine da bi kolegama mogao djelovati nepouzdano ako ne odgovori dovoljno brzo. Kako biste se uistinu odmorili, ključni su jasna podjela zadataka i dobar primjer voditelja. Isključite obavijesti, postavite automatski odgovor s kontaktom zamjene, a ako baš morate provjeravati poruke, ograničite to na točno određeno vrijeme. Dobar tim funkcionira i kada niste dostupni. Poslovni

email godišnji odmor posao

Sve za naknadu, naknadu ni za što

Doktor znanosti na burzi: Ono kad aktivno tražiš posao koji zapravo ne želiš dobiti

Kulturpunkt donosi priču kroz koju zapravo mnogi prolaze za vrijeme nezaposlenosti. U ovom slučaju autor je planirao završiti doktorat, primati naknadu od HZZ-a i poslije tražiti posao (iako je i tada radio, ali honorarno). No, da bi primao naknadu morao se javljati na natječaje i ići na intervjue za zaposlenje. Za koje je uglavnom bio prekvalificiran. No, uvidio je i da poslodavci kod kojih je išao na razgovor nisu imali u planu ponuditi mu posao… Kroz niz komičnih i pro forma razgovora – od administracije do kazališnog šaptača – analizira rigidnost sustava, rastuću birokratizaciju kulture i inflaciju tradicionalnog koncepta sigurnog zaposlenja. Tekst razotkriva kako suvremeno tržište rada degradira ljudsko dostojanstvo, pretvarajući egzistencijalno pitanje u ponižavajuće i otuđujuće natjecanje.

HZZ Luka Ostojić nezaposlenost posao

Automatizirani menadžer

Algoritamsko upravljanje: Zašto čovjek mora imati zadnju riječ u svijetu nevidljivih šefova

Sve veća primjena umjetne inteligencije u poslovanju uvodi pojam algoritamskog upravljanja, gdje softver umjesto ljudi donosi odluke o zapošljavanju, ocjenjivanju učinka i otkazima. Dok poslodavci u automatizaciji vide uštede i učinkovitost, sindikati upozoravaju na opasnosti od digitalnog mikromenadžmenta, pretjeranog nadzora i gubitka radničkih prava. Europa stoga zakonodavno inzistira na obveznom ljudskom nadzoru nad ključnim odlukama. Hrvatska još ne bilježi masovnu primjenu ovih sustava, što pruža idealnu priliku za pravovremeno definiranje jasnih pravila. Najveći izazov budućnosti neće biti tehnološki napredak, već očuvanje ljudske odgovornosti, privatnosti i slobodnog društva. Bug

AI posao

Profesionalni catfish

Ispovijest chat-operatora na +18 platformi: Iz sjene do zarade od 2750 eura

Mladić iz Srbije, pod pseudonimom Golub, za Telegraf otkrio je detalje rada na OnlyFans platformi gdje kao “chater” putem agencije mjesečno zarađuje oko 2750 eura. Iako korisnici vjeruju da komuniciraju s modelima, iza ekrana zapravo stoje agenti poput njega koji obrađuju i do 200 klijenata dnevno. Posao uključuje ispunjavanje fantazija i prodaju eksplicitnog sadržaja, uz strogu zabranu ekstremnih fetiša koji krše pravila platforme. Golub ističe da je posao dobio slučajno preko oglasa, naglašavajući da su popularni modeli često samo “lica”, dok komunikaciju vode profesionalne agencije radi maksimalne zarade. Slobodna, Index

Only Fans posao

Nekad je odmor bio pod muss

Povijesni obrat: Od radničkih ljetovališta do današnjeg sindroma izgaranja

Video analizira drastičnu promjenu u percepciji slobodnog vremena u Hrvatskoj. Dok je u poslijeratnoj Jugoslaviji država gotovo “tjerala” radnike na more, tretirajući odmor kao zdravstvenu i kulturnu potrebu dostupnu svima, današnji kapitalistički sustav donosi regresiju. Slobodno vrijeme postalo je luksuz, granica između rada i odmora nestaje zbog hiperprodukcije, a radnici su pod stalnim pritiskom. Zaključak je jasan: iako korporacije danas nude “moderne” pogodnosti za odmor, mi smo sustav koji je to davno osiguravao kao temeljno pravo već odavno imali i – izgubili

posao radno vrijeme