Međuljudski odnosi bitniji od povišice, osim ako ona nije veća od 1000 kuna

Loši međuljudski odnosi na poslu izvor su velikog stresa. Koliko su zaposleni zadovoljni međuljudskim odnosima s kolegama i nadređenim MojPosao je istražio na 300 ispitanika.

Nešto manje od polovice ispitanika (42%) zadovoljno je na poslu. Pritom je njihovo općenito zadovoljstvo na poslu nešto veće od zadovoljstva kolegama (31%).

Žene su na poslu u nešto većoj mjeri zadovoljne u odnosu na muškarce: 43% žena, naspram 30% muškaraca. Nezadovoljnih muškaraca je 70%, naspram 57% žena.

Međuljudski odnosi na poslu podjednako važni ženama i muškarcima

Čak 99% ispitanika izjavilo je da su im međuljudski odnosi na poslu važni. Svega 1% ispitanika izjavilo je kako im međuljudski odnosi na poslu nisu važni.

Međuljudski odnosi na poslu podjednako su važni i muškarcima (99%) i ženama (100%).

Međutim, kada je u pitanju zadovoljstvo njihovim kolegama, žene i muškarci podjednako su (ne)zadovoljni: kolegama na poslu zadovoljno je tako 31% muškaraca i 30% žena.

Trećina ispitanika (33%) izjavila je kako na poslu ima barem jednog prijatelja, dok ih je petina (20%) izjavila kako su dobri s kolegama, ali nisu prijatelji. Najviše je onih ispitanika (48%) koji su izjavili kako su sa svojim kolegama isključivo u profesionalnom odnosu.

Žene u većoj mjeri od muškaraca sklapaju prijateljstva na poslu. Trećina žena (33%) na poslu ima barem jednog prijatelja, dok isto može reći tek 23% muškaraca. Čak 60% muškaraca na poslu s kolegama ima profesionalni odnos, dok je među ženama takvih 47%.

Međuljudski odnosi važniji od povišice, osim ako je ona veća od 1.000 kuna

Kada bi se ispitanicima ponudilo da biraju između više plaće i boljih međuljudskih odnosa na poslu, ispitanici bi odabrali međuljudske odnose. Međutim, ukoliko bi povišica iznosila preko 1.000 kuna, ispitanici bi ipak radije odabrali novac.

Čak 70% ispitanika na trenutnom poslu ima loših iskustava s kolegama, dok je njih 26% imalo loših iskustava na prošlom poslu. Tek 4% ispitanika nikada nije imalo loša iskustva s kolegama.

Žene su u većoj mjeri imale loših iskustava s kolegama nego muškarci: 72% žena i 64% muškaraca na trenutnom poslu ima loših iskustava. Loša iskustva s kolegama na poslu nikad nije imalo 11% muškaraca i 3% žena.

Loša strana međuljudskih odnosa: nervoza, ogovaranje, prebacivanje krivice

Nervoza i ogovaranje dva su najčešća negativna iskustva koja su ispitanici doživjeli sa svojim kolegama. Čak 68% ispitanika na poslu je doživjelo da im kolege nisu htjele pomoći, dok je njih 60% doživjelo da su kolege htjeli prebaciti krivicu sa sebe.

Nešto više od polovice ispitanika (54%) doživjelo je podmetanje od strane kolega, 49% njih doživjelo je sabotiranje, a 38% ispitanika doživjelo je da je kolega prisvojio njihovu ideju i predstavio kao svoju.

Na neprimjerena ponašanja kolega najviše je ispitanika reagiralo tako da su se požalili drugim kolegama (52%) ili su odlučili ignorirati takva ponašanja u nadi da se neće ponoviti (48%). Nadređenom se požalilo 32% ispitanika, dok je njih 27% reagiralo psovanjem, vikanjem ili plakanjem, a isto toliko (27%) s problematičnim je kolegom popričalo u četiri oka i objasnilo da takvo ponašanje nije prihvatljivo. Najmanje ispitanika, njih 9%, odlučilo se osvetiti i vratiti istom mjerom.

Ispitanici neodlučni oko toga treba li šef težiti prijateljskom odnosu sa zaposlenicima

Gotovo polovica ispitanih (46%) sa svojim nadređenim ima poslovni, ali prijateljski odnos. Nešto manje njih (39%) sa nadređenim ima strogo poslovni odnos, dok ih 3% ima prijateljski odnos. U netrpeljivom odnosu sa svojim je nadređenim 12% ispitanika.

Ispitanici su podijeljena mišljenja oko pitanja treba li nadređeni težiti prijateljskom odnosu sa zaposlenicima: 51% ispitanika smatra da treba, dok ih 49% smatra da ne treba.

„Postoji razina do koje nadređeni mora biti i socijalno osjetljiv i uvažavati postojanje i privatnog života svojih djelatnika. Uspostavom prijateljskijeg odnosa, ljudima je lakše izreći probleme koji ih muče“, kaže jedan od ispitanika.

Zanimljivo je da muškarci, koji manje sklapaju prijateljstva na poslu, u većoj mjeri (56%) nego žene (50%) smatraju kako bi nadređeni trebali težiti prijateljskom odnosu s podređenima.

Uloga nadređenog ključna u održavanju kvalitetnih međuljudskih odnosa

Čak 86% ispitanika smatra kako nadređeni imaju ključnu ulogu u održavanju kvalitete međuljudskih odnosa na poslu, dok njih 14% smatra kako je nadređeni bitan, ali ne i ključan u održavanju kvalitete međuljudskih odnosa.

Muškarci (89%) u nešto većoj mjeri smatraju kako nadređeni imaju ključnu ulogu u održavanju kvalitete međuljudskih odnosa na poslu nego što to smatraju žene (86%).

Kvalitetan kolega je onaj tko pomaže u poslu i malo priča o privatnom životu

Kvalitetan odnos s kolegama, ispitanicima to prvenstveno znači međusobno pomaganje u ispunjavanju radnih zadataka (90%) te otvorenu i iskrenu komunikaciju (84%). Oko polovice ispitanika (54%) pod kvalitetnim odnosom smatra izostanak tračanja, zamjene tijekom godišnjih odmora i bolovanja (53%), raznolikost mišljenja (53%) te davanje povratne informacije kolegama o njihovom radu (51%).

Ispitanici najmanje kvalitetnim međuljudskim odnosom smatraju dijeljenje privatnih informacija (26%), druženje van radnog vremena (26%), slične životne stavove (16%). Najmanje ispitanika (13%) smatra da kvalitetan odnos znači otvorenu komunikaciju o plaćama kolega.

Otvorena komunikacija i pretežno muški kolektivi ključ za kvalitetu međuljudskih odnosa

Najviše ispitanika smatra da kvaliteti međuljudskih odnosa na poslu najviše doprinose: otvorena komunikacija nadređenih prema podređenima (76%), sloboda otvorene komunikacije podređenih prema nadređenima (69%), povjerenje nadređenih u podređene da će kvalitetno obaviti svoje radne zadatke (69%), mogućnost zaposlenika da direktno utječu na razvoj tvrtke predlaganjem novih ideja i poboljšanja (62%) te otvorena komunikacija top menadžmenta prema podređenima (48%).

Najveći broj ispitanika (40%) smatra kako kvaliteta međuljudskih odnosa ne ovisi o spolu članova kolektiva. Nešto više od trećine ispitanika (35%) smatra kako su najkvalitetniji odnosi tamo gdje ima više muškaraca, dok ih četvrtina (24%) smatra kako su najkvalitetniji odnosi u kolektivima gdje je podjednak broj muškaraca i žena.

Zanimljivo, svega 1% ispitanika smatra kako su najkvalitetniji kolektivi s više žena.

Najviše muškaraca (47%) i žena (40%) smatra kako spol članova kolektiva ne utječe na kvalitetu međuljudskih odnosa. Međutim, puno više žena (38%) nego muškaraca (14%) smatra kako su kvalitetniji odnosi u kolektivima gdje prevladavaju muškarci. Za razliku od toga, više muškaraca (33%) nego žena (23%) smatra kako su odnosi najkvalitetniji u kolektivima gdje je podjednak broj muškaraca i žena. Žene nikako ne preferiraju kolektive gdje su samo žene (0%) dok 6% muškaraca smatra kako su takvi kolektivi najkvalitetniji.

posao zaposleni

Vizitka danas, suradnja sutra – ako ne zaboraviš odgovoriti na poruku

Mreža zlata vrijedi: kako izgraditi kontakte koji otvaraju vrata

Profesionalno umrežavanje nije puka razmjena vizitki, već gradnja stvarnih odnosa koji mogu donijeti posao, znanje i napredak. Ključ je u proaktivnosti – od ranog dolaska na događanja i jasnog predstavljanja do održavanja kontakata porukama, kavama i video pozivima. LinkedIn je neizostavan, ali ni ostale mreže nisu za odbaciti. Daj prije nego što tražiš, budi dosljedan i dostupan. I kad misliš da ti mreža više ne treba – opet idi na taj seminar. Možda baš ondje sjedi tvoj budući poslovni partner. Savjeti

LinkedIn poduzetnici posao poslodavci poslovni savjeti savjeti

S dedom na posao

Do 2034. godine 80 posto radne snage u razvijenim gospodarstvima činit će milenijalci, generacija Z i prva generacija Alfa koja će postati punoljetna

U vrijeme sve manjeg broja radno sposobnih, svijet računa na milenijalce, genzere i prve Alfe da preuzmu uzde tržišta rada. Mladi širom svijeta već pokazuju kako inovacije i poduzetništvo ne čekaju mirovinu – od limunade iz dvorišta do robota za građevinu. Uspješno spajaju društvenu svrhu i profit, mijenjaju logistiku, kozmetiku i prehranu, povezuju generacije i tržišta. I dok se stariji pitaju kamo sve to vodi, ovi mladi već znaju: prema održivijoj i digitalnijoj budućnosti – s više smisla i manje otpada. Poslovni

generacija alfa Generacija Z milenijalci posao tržište rada

Ako ga ne tražite – ostat će vam samo spomenar s Kašjuna

Godišnji odmor je vaše pravo, ne privilegija… regres ovisi o dobroj volji poslodavca

Prema Zakonu o radu, svaki radnik ima pravo na najmanje četiri tjedna godišnjeg odmora, što je najmanje 20 ili 24 dana, ovisno o broju radnih dana u tjednu. Dodatni dani mogu se ugovoriti kolektivnim ugovorom. Pravo na puni odmor stječe se nakon šest mjeseci rada, a kod prekida radnog odnosa koristi se razmjerni dio. Neiskorišteni dani mogu se prenijeti, ali ih poslodavac mora omogućiti ili isplatiti. Blagdani se ne računaju u odmor. Vlastita evidencija je ključ. Poslodavac određuje raspored godišnjih odmora, uzimajući u obzir organizacijske potrebe. Tijekom odmora isplaćuje se prosječna plaća iz prethodna tri mjeseca. Regres nije zakonska obveza, ali ga mnogi poslodavci isplaćuju, često u sklopu neoporezivog iznosa do 700 eura godišnje. U javnom sektoru regres iznosi 300 eura i isplaćuje se do 15. srpnja. tportal

godišnji odmor posao prava radnika regres

Od devet do ponoći, uz 200 notifikacija i jednu anksioznost – gratis

Mladi rade dan i noć, ali više ne žele cijeli život prodati za plaću

Novo izvješće Microsofta pokazuje da mladi diljem svijeta, osobito generacija Z, sve češće rade duge i iscrpljujuće radne dane, no sve rjeđe to žele trpjeti. Uz stotine poruka dnevno, manjak sna i stagnirajuće plaće, sve više njih radije bira ravnotežu i mentalno zdravlje nego uspon na korporativnoj ljestvici. Mnogi rade dva posla da bi kasnije mogli pobjeći od svega, dok drugi postavljaju granice i napuštaju toksična okruženja. Posao više nije svetinja – barem ne za one koji žele živjeti prije mirovine. N1

mladi posao

Ako želiš stručnost, ne ideš na Reddit

Nezastupljenost žena u IT industriji: ‘Jednostavno ih je manje koje to stvarno zanima’… Really?

Iako Netokracija već godinama mapira rodnu nejednakost u hrvatskom IT-ju, potkrijepljeno brojkama – recimo, samo 16% žena nije doživjelo spolnu diskriminaciju, Android developeri u Hrvatskoj imaju 40% veću plaću od kolegica, a u svim zanimanjima i razinama senioriteta žene su, u prosjeku, plaćene 315 eura manje od kolega, pišući ovaj tekst autorica je rezignirano zaključila da nema smisla izvlačiti i predočavati brojke i istraživanja koja dokazuju da se djevojčice sustavno odvraća od STEM područja te da su, posljedično, žene kronično podzastupljene i potcijenjene u IT industriji. Prije svega, jer je iz rasprave na Redditu jasno da oni koji tvrde da diskriminacije nema, u maniri “samo postavljam pitanja” traže da im se predoče brojke i argumenti, a kad ih dobiju, crno na bijelom, jednostavno ih ignoriraju. Oni su već formirali mišljenje i nema tog istraživanja ili izvješća koje će ih razuvjeriti… Netokracija

IT posao rodna ravnopravnost STEM stereotipi

Upskillaj se ili te AI preskilla

Oko 85 milijuna radnih mjesta preuzet će roboti, 40 posto radne snage morat će se prekvalificirati

Tehnološki napredak, osobito razvoj umjetne inteligencije i robotike, ubrzano mijenja tržište rada. Poslovi nestaju, novi se otvaraju, a ključ opstanka postaju prekvalifikacija (reskilling) i usavršavanje (upskilling). Traže se i dalje ono što AI ne može dati: kreativnost, empatija, prilagodljivost i šesto čulo. Umjesto straha, naglasak je na spajanju tehničkih i mekih vještina te razvoju ljudskih kvaliteta koje nijedan algoritam ne može zamijeniti. Poslovni

posao roboti umjetna inteligencija

Da im se pokaže tko je tu šef

Od “ima tko hoće” do “vidi tko odlazi” – radnici preuzimaju kontrolu

Tržište rada u Hrvatskoj doživjelo je velike promjene – od vremena kad su poslodavci lako nalazili zamjene za radnike, do današnje situacije u kojoj se sve više zaposlenika odlučuje na “tihi”, “veliki” ili “osvetnički” otkaz. Psiholog Zvonimir Galić objašnjava da osjećaj nepravde i manjak radne snage povećavaju hrabrost zaposlenih da odlaskom pošalju poruku nezadovoljstva. Posebno su mladi skloniji promjenama, dok stariji traže sigurnost. Iako su plaće nešto porasle, inflacija ih nagriza, a odnos poslodavaca prema zaposlenicima postaje presudan za zadržavanje radne snage. tportal

posao radnici tihi otkaz

Kad plaća iz inozemstva vrijedi više od suvenira s aerodroma

Austrija šampion u eurodomaćinstvu: Gdje radnici kući donose najviše novca?

Radnici koji iz inozemstva šalju novac svojim obiteljima najviše novca po glavi stanovnika šalju u Austriju – čak 1.198 eura godišnje. Slijede Luksemburg, Malta i Francuska. Najveći apsolutni primatelj doznaka unutar EU-a je Portugal. Hrvatska se s prosjekom od 482 eura nalazi iznad EU prosjeka (411 €). Najviše novca šalju radnici iz Švicarske, Njemačke i SAD-a. Podaci pokazuju da je Austrija ne samo izvoznik klasične čokolade, već i uvoznik slatkog novčanog toka iz dijaspore. N1

plaća posao poslodavci radnici

Današnji šefovi moraju biti pedagozi i life coachevi

Mladi traže svrhu, a ne samo plaću: zašto stare metode vođenja više ne pale

Unatoč primamljivim bonusima i jasnim ciljevima, motivacija zaposlenika opada jer klasično transakcijsko vodstvo ne odgovara njihovim dubljim potrebama. Današnji radnici, osobito mlađe generacije, traže svrhu, razvoj i odnose, a ne samo nagrade. Upravo zato nastaje jaz između onoga što menadžeri nude i što zaposlenici traže. Rješenje je u novim, autentičnijim stilovima vođenja koji počinju razvojem samog lidera, poput modela EMANA koji stavlja naglasak na unutarnju stabilnost, empatiju i svrhovito djelovanje. Lider

motivacija posao zaposlenici

Neki već završe s poslom, a mi još nismo ni kavu popili

Koliko zapravo radimo? Hrvati među marljivijima u EU

Hrvatski radnici s prosjekom od 37,8 sati tjedno među najradnijima su u EU, usporedivi s Češkom i Slovačkom. Radni tjedan u zapadnoeuropskim zemljama, poput Nizozemske i Danske, često traje 30–34 sata, zahvaljujući fleksibilnom radu i visokoj produktivnosti. Ipak, Hrvati rade manje od radnika u Turskoj i Srbiji, gdje radni tjedni premašuju 40 sati. Poslovni

posao rad radni sati