Michael Moore predstavio novi film na Berlinaleu - Monitor.hr
21.02.2016. (15:53)

Where To Invade Next

Michael Moore predstavio novi film na Berlinaleu

Michael Moore je čovjek koji kod američkih konzervativaca izaziva diluvijalni bijes, a kod liberala osjećaj blage, nevoljke nelagode. Vjerojatno bi i američka ljevica radije za svoju najvidljiviju figuru imala nekog tko je obrazovaniji, manje površan i manje demagog, piše Jurica Pavičić o najpoznatijem suvremenom američkom dokumentaristu. Jutarnji


Slične vijesti

Nedjelja (14:00)

I pljunuti ako treba

Rašeta: Film o 1975. pokazuje da postoji i Amerika koja je još uvijek u stanju pogledati se u ogledalo

“Slom: 1975.” ukazuje na zapanjujuće sličnosti s današnjicom (premda se radnja proteže samo na godinu prije i godinu poslije). Te se godine američka kula od karata u jugoistočnoj Aziji definitivno srušila. Dvije godine ranije SAD se formalno povukao iz Južnog Vijetnama i Kambodže, pa ostavio slobodan prostor Crvenim Kmerima i komunistima Sjevernog Vijetnama. Sajgonske scene trenutak su u kojemu je Amerika izgubila status “nepobjedive” sile, što je izazvalo duboku kolektivnu depresiju. O stanju duhova u Americi te godine u ovom su filmu progovorili važni ljudi tog vremena. Nakon havarije u Vijetnamu, Nixonov nasljednik, Gerald Ford – u želji da spasi reputaciju Amerike – bombardirao je Kambodžu, poslije čega su Crveni Kmeri pobili oko dva milijuna ljudi. U Ameriku se zahvaljujući Fordu ipak doselilo oko 130.000 izbjeglica iz Vijetnama, Kambodže i Laosa, što pod Trumpom sigurno nećemo gledati, ali se možemo kladiti da će ponoviti Fordovu grešku i napasti Kubu, kako bi spasio obraz. Boris Rašeta u svom tjednom TV pregledu za Novosti.

09.04. (10:00)

Filmovi koji život znače

ZagrebDox u znaku AI-ja, ratova i ljudskih sudbina

Ovogodišnji, 22. ZagrebDox otvara se 19. travnja filmom “Sintetičko suosjećanje“ Marca Isaacsa, koji istražuje granice umjetne inteligencije. Umjetnički direktor Nenad Puhovski najavio je bogat program od 112 filmova u 16 cjelina, odabranih među dvije tisuće prijava. Međunarodna i regionalna konkurencija fokusiraju se na goruće teme: od ratova u Ukrajini i traumatičnih migracija do položaja žena i ekoloških kriza. Festival, koji je dio prestižnih asocijacija poput Cannes Docs, nudi hibridne dokumentarce, osobne ispovijesti i socijalno angažirane priče, a zatvara se filmom o ekološkim posljedicama rata, “Divia”. Program traje do 26. travnja u Kaptol Boutique Cinema. Link na službene stranice. HRT

24.03. (17:00)

Tata spava, ali ne i publika

Filmska molitva Andreja Tarkovskog: Poetična posveta velikom redatelju

Dokumentarni film Andreja A. Tarkovskog objavljen sada već prije 7 godina intimna je, ali stroga posveta njegovu ocu, ruskom filmskom velikanu. Kroz osam poglavlja, gledatelja vodi isključivo glas velikog redatelja, bez vanjskih sugovornika, pretvarajući film u svojevrsnu “filmsku molitvu”. Slušamo audio zapise, neke koje nisu na drugačiji način bili dostupni javnosti, samog redatelja o svom životu kao i njegove kontemplacije o umjetnosti, filozofiji i religiji. Saznajemo koje su ga ideje vodile kod stvaranja filmova, kakvo mu je bilo djetinjstvo, ali i kako komentira vlastite filmove. Premda različitih žanrova, teme u filmovima su mu bliske, a gotovo svi protagonisti prolaze kroz svojevrsnu duhovnu krizu. Eyefilm, neka kritika na eefb…

20.03. (20:00)

Od Velikog pečata do Oscara: Brže nego što kažeš "dox"

ZagrebDox slavi 22. izdanje uz stotinu filmova i globalna priznanja

ZagrebDox u svoje 22. izdanje (19. – 26. travnja) ulazi s golemim prestižom: prošlogodišnji pobjednik, film Gospodin Nitko protiv Putina, u međuvremenu je osvojio Oscara i BAFTU. Festival prikazuje stotinjak naslova odabranih među 2000 prijava, uz bogat popratni program poput Foto Doxa i Audio Doxa. Međunarodnim žirijem predsjeda upravo oskarovac David Borenstein, uz Christiana Freia i Olivera Sertića. Osim projekcija, industrijski program Slow Pitch pod vodstvom vrhunskih stručnjaka nastavlja razvijati nove talente, potvrđujući ZagrebDox kao ključno mjesto za prepoznavanje priča koje mijenjaju svijet. HRT 

15.02. (13:00)

Puno pitanja, malo odgovora

Polemike oko dokumentarca o Josipu Reihlu-Kiru: spor oko izostavljenih dokumenata

Nakon prikazivanja dokumentarca o Josipu Reihlu-Kiru na HRT-u otvorena je rasprava o izostavljenim dokumentima i interpretaciji događaja iz srpnja 1991. Ante Nazor iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra upozorio je da film ne spominje ključni dokument koji je Kir poslao SZUP-u 30. lipnja, kao ni neka pisma i spise vezane uz ubojstvo. Redatelj Ivan Ramljak odgovara da su proučili opsežnu građu i svjedočanstva, ali da u film od 100 minuta ne mogu uvrstiti sve dokumente. Ravnatelj HAVC-a Christopher Peter Marcich ističe da se financiranje provodi po pravilima te da su lani u dokumentarce uložili 1,3 milijuna eura. HRT

06.02. (14:00)

Ni Donald ne može izvući stvar

Amazonov dokumentarac o Melaniji Trump otvorio sa 7 milijuna, uz sumnje u kupnju karata

Dokumentarni film o Melaniji Trump, u Amazonovoj produkciji, zaradio je 7 milijuna dolara u prvom vikendu prikazivanja u SAD-u, što je snažan rezultat za taj žanr. Ipak, film je imao neuobičajeno široku distribuciju, uz izvješća o praznim projekcijama u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu te vrlo loše kritike. Pojavile su se i optužbe o masovnoj kupnji i dijeljenju ulaznica radi napuhivanja gledanosti, no Amazon i kino-lanci to negiraju. Dokumentacija ostaje nejasna, a publiku navodno čine uglavnom starije bijele žene. Ravno do dna… Film, vrijedan oko 75 milijuna dolara, ima tek 7–8 posto pozitivnih kritika na Rotten Tomatoesu, uz izrazito oštre recenzije vodećih svjetskih kritičara koji ga opisuju kao propagandu i „besramnu reklamu”. Slab interes publike dodatno pogoršava situaciju: projekcije su rijetko rasprodane, a zarada prvog vikenda procjenjuje se na najviše pet milijuna dolara. Film je režirao Brett Ratner, dok je sama Melania Trump izrazila oduševljenje rezultatom. tportal

02.02. (17:00)

Kad ti je suprug jednako blagoslov i prokletstvo

Dokumentarac o Melaniji Trump iznenadio na blagajnama unatoč lošim kritikama uoči premijere

Dokumentarni film Melania o bivšoj prvoj dami Melaniji Trump u kina je stigao uz slabiju pretprodaju i podsmijeh javnosti, potaknut viralnim oglasom koji je nudio 50 dolara gledateljima da ostanu do kraja projekcije. Unatoč tome, film je tijekom prvog vikenda zaradio oko 7 milijuna dolara, znatno iznad očekivanja, te postao najuspješnija dokumentarna kino-premijera od 2012., izuzev koncertnih filmova. Iako su kritičari bili nemilosrdni (nazivavši ga propagandnim šundom – tportal), publika je reagirala gotovo jednoglasno – pozitivno (barem na premijeri). tportal… Na Ravno do dna prepričali film za one koji film ne misle pogledati, ali ih donekle zanima.

18.01. (09:00)

Nije igrani, ali jest veliki

‘Fiume o morte!’ dobitnik Europske filmske nagrade za najbolji dokumentarni film

Nagrada je proglašena u subotu uvečer u Berlinu. „Fiume o morte!“ prvi je hrvatski dokumentarac koji je osvojio nagradu EFA. Europske filmske nagrade hrvatski su filmovi dosad dobivali u kratkometražnim kategorijama. Ukupni pobjednik subotnjih nagrada EFA je bez sumnje norveški film „Sentimentalna vrijednost“ režisera Joachima Triera. Bezinovićev je film početkom prošle godine osvojio glavnu nagradu na festivalu u Rotterdamu, a u Hrvatskoj je potukao rekorde kao najgledaniji dokumentarni film u hrvatskoj distribuciji u povijesti. Jutarnji

11.01. (21:00)

Bolje vaterpolo nego polo u vodi

Dogodio se – Ratko Rudić: Genij iz bazena

Dejan Aćimović intervjuirao je za potrebe filma o Ratku Rudiću čak 125 vrhunskih imena vaterpola, pa porodio dokumentarac – za nas neupućene u sport, šokumentarac – o najtrofejnijem vaterpolskom i drugom najtrofejnijem treneru svih kolektivnih sportova uopće. Film započinje jugoslavenskom himnom, koju uglas pjevaju i hrvatski članovi reprezentacije – Šimenc, Bukić – a nastavlja se izjavama vaterpolista koji su Rudiću dali nadimak “Tiranin”. Za sve nas koji smo ga doživljavali kao dobroćudnog dalmatinskog brkajliju, Mišu Kovača svjetskih bazena, to je bilo prvo iznenađenje filma, a druga su se nizala kao na tekućoj vrpci. Rudić je, ukratko, polivalentni sportski genij, uomo universale, koji je pred kraj karijere počeo priređivati i slikarske izložbe. Obavezno pogledati, kaže Boris Rašeta za Novosti, u pregledu TV tjedna.

13.12.2025. (19:00)

DNK kao alibi

Može li genetika objasniti zlo? O granicama tumačenja Hitlerova genoma

Tekst Tamare Čačev za Ideje analizira dokumentarac o sekvenciranju Hitlerove DNA i propituje znanstvene i etičke granice pokušaja da se zlo objasni genetikom. Iako je potvrđena autentičnost uzorka i utvrđeno da nema židovsko porijeklo, daljnje interpretacije – od Kallmanova sindroma do visokog poligenskog rizika za psihijatrijske poremećaje – klize u spekulaciju. Autorica upozorava da takvi pristupi zamagljuju razliku između korelacije i uzroka te nude opasno amnestirajuću ideju: da zlo nije izbor, nego biološka sudbina.