Mihaljević: Teško državi u kojoj blagajnica radi za 3100, a menadžer za 100.000 kuna

Ima li sreće u takvom nesrazmjeru? (Pitanje je retoričko)

Mihaljević: Teško državi u kojoj blagajnica radi za 3100, a menadžer za 100.000 kuna

Razina razvijenosti nekog društva i države najbolje se, zapravo nepogrešivo ogleda u tome kolika je zajamčena minimalna plaća koju najslabije plaćeni radnici dobivaju za svoj angažman. I pritom se, dakako, ta minimalna plaća stavlja u korelaciju s cijenama roba, usluga i općenito nužnih životnih troškova. Od kruha i mlijeka do odjeće i grijanja. U usporedbi s društvom s kojim se Hrvatska uspoređuje još od srpnja 2013. godine, a to je zajednica zemalja Europske unije, prema tom pokazatelju stojimo iznimno loše. Možda smo bolji od Sjeverne Makedonije, Albanije, BiH i Srbije, ali ništa ne može prikriti činjenicu da smo već 8 godina u društvu nekoliko najgorih EU članica, piše Robert Mihaljević za Danicu.

plaće Robert Mihaljević

Standard možda raste, ali novčanik još škripi

Hrvatski standard ubrzano jača prema EU prosjeku

Zahvaljujući snažnom rastu realnih plaća, hrvatska kućanstva imaju veći dohodak od većine zemalja nove Europe, nadmašuju Grčku i Portugal te dosežu 76,6% prosjeka EU-a prema kupovnoj moći. Medijan ekvivalentnog dohotka po članu kućanstva iznosi 12.344 eura, a u PPS-u 16.277 eura. Hrvatska bilježi najviši realni rast plaća u regiji (7,6%), a prosječna bruto plaća iznosi 1.968 eura, čime nadmašuje Češku i približava se Španjolskoj. Standard i kupovna moć poboljšavaju se brže nego u okruženju. tportal

kupovna moć plaće standard

Javni sektor u štrajku ili samo u šoku?

Otvoreno: Spirala cijena i plaća zahtijeva reformu javnog sektora

Pregovori između Vlade i sindikata javnog sektora završili su bez dogovora. Vlada nudi rast osnovice plaće od 1%, dok sindikati traže 8%, ističući da to ne pokriva inflaciju od 3%. Sindikati upozoravaju na zaostajanje plaća u javnom sektoru, dok Vlada tvrdi da su kumulativno plaće rasle više nego u privatnom sektoru. Ekonomisti upozoravaju na spiralu cijena i plaća te naglašavaju važnost produktivnosti i profitabilnosti za održivi rast plaća. Javni sektor bilježi rast zaposlenosti, dok proizvodnja smanjuje broj radnih mjesta. HRT

inflacija javni sektor Otvoreno plaće proizvodnja sindikati

Jeftini radnici, skupi jogurti

Troškovi rada u Hrvatskoj među najnižima su u EU – Radnik u Austriji zarađuje skoro triput više

Sat rada kod nas stoji 16,5 eura, dok je prosjek 33,5. Austrija, Njemačka i Irska plaćaju dvostruko ili trostruko više, premda su im cijene života slične. Iako plaće u Hrvatskoj rastu brže u postotku, apsolutni rast je manji. Sindikati upozoravaju da radnici nisu preskupi, već potplaćeni, a da se prava ušteda i razvoj kriju u ulaganjima u tehnologiju, inovacije i produktivnost, a ne u smanjivanju cijene rada. NHS traži veće bruto plaće i promjenu paradigme: radnik je resurs, a ne trošak. Danica

cijena rada plaće radnici

Čudo na Balkanu: radimo, a plaće stvarno rastu

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u lipnju je iznosila 1444 eura – više nego u Češkoj

U lipnju je prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosila 1444 eura, što je 9,8% više nego lani, odnosno 129 eura više. Realni rast, nakon uračunate inflacije, dosegnuo je 5,9%. Najveći skok plaća zabilježen je u energetici i vodoopskrbi, a dvocifren rast u industriji, građevini i trgovini. Najviše zarađuju piloti s 2279 eura, a najmanje tekstilni radnici s 926 eura. Bruto plaća u lipnju bila je 2008 eura. Hrvatska je treća u regiji po visini plaća, ispred Češke, a bilježi i najveći rast realnih plaća – 7,6%. tportal

plaće

Od plaće u Luxembourgu kupiš auto, od ukrajinske – gumu za njega

Minimalne plaće: Luksemburgu zlato, Ukrajini bronca iz 19. stoljeća

Minimalne plaće u EU variraju od 551 € u Bugarskoj do 2.704 € u Luksemburgu, dok Ukrajina, među kandidatima, ima samo 164 €. Kad se prilagode kupovnoj moći (PPS), razlike se smanjuju – luksemburški minimalac realno vrijedi 2,3 puta više od bugarskog. Zapad i sjever prednjače, jug je u sredini, a istok i Balkan na dnu. Hrvatska bilježi najveći rast u eurozoni (+15,5% godišnje). Turska i Ukrajina su najveći gubitnici, a Sjeverna Makedonija rekorder rasta. Veća produktivnost i pregovaračka moć radnika ostaju ključ boljih primanja. N1

minimalna plaća plaće

Za iste tipke – drastično različiti iznosi

Google plaće “lete u oblake”, dok hrvatski IT još čeka polijetanje

Prema podacima o američkim radnim vizama, Google nudi osnovne godišnje plaće i do 340.000 dolara (314.000 €) za softverske inženjere, dok u Hrvatskoj vodeće IT tvrtke poput Infobipa ili Rimac Technologyja plaćaju između 35.000 i 90.000 eura bruto, ovisno o senioritetu. Uz to, Google nudi i značajne bonuse i dioničke planove koji dodatno povećavaju ukupnu naknadu. Unatoč visokim lokalnim plaćama, razlika u primanjima između Hrvatske i Silicijske doline ostaje izrazita. Lider

Google IT IT sektor plaće

Dok šef broji eure, radnik broji impulse produktivnosti

Veće plaće u privatnom sektoru? Može, ali ima jedan preduvjet

Unatoč rastu plaća u javnom i dijelu privatnog sektora, daljnje povećanje u privatnom sektoru zapinje na ključnom problemu – niskoj produktivnosti. Hrvatska još zaostaje za EU prosjekom, a plaće ne mogu rasti održivo bez rasta stvarne dodane vrijednosti. Tvrtke već osjećaju pritisak na profitabilnost, osobito u industrijama s nižim maržama. Ekonomisti poručuju: bez ulaganja u inovacije, tehnologiju i ljude, prostora za veće plaće jednostavno nema. Statistika može rasti, ali plaća – tek kad gospodarstvo stvarno povuče. Lider

plaće poslovna produktivnost privatni sektor

Plaće rastu, granice se brišu, a svi nosimo iste patike

Plaće se love za ovratnik: Hrvatska sustiže Sloveniju

Razlika u prosječnim neto plaćama između Hrvatske i Slovenije smanjila se s 263 eura 2015. na samo 104 eura u 2025. Hrvatska je značajno ubrzala rast plaća, posebice u zadnje tri godine. Iako Slovenci i dalje imaju viši prosjek, Reddit rasprave otkrivaju da su razlike često zamagljene dodacima koji se ne vide u statistici. Ako se trend nastavi, Hrvatska bi do 2029. mogla i prestići susjede. Ipak, bruto i medijalne plaće pokazuju da Slovenija zasad još drži prednost. tportal

plaće prosječna plaća

Turska leti, Belgija škripi, a Hrvatska se veselo kotrlja uzbrdo

Plaće rastu, ali ne svugdje: Istočna Europa u plusu, Zapad zijeva

U 2024. realne su plaće najviše porasle u Turskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj, dok je kupovna moć pala u Belgiji, Finskoj, Islandu i Luksemburgu. Hrvatska je zabilježila rast realnih plaća od 5,9 %, iznad većine zapadnoeuropskih zemalja. Iako nominalne plaće rastu gotovo posvuda, samo one koje nadmaše inflaciju donose stvarni dobitak. Istočna Europa predvodi oporavak, dok neke razvijene zemlje i dalje kaskaju. Lider

plaće realne plaće

Europski standard, balkanski BDP

Hrvatska danas izdvaja 13,2 % BDP-a na plaće u javnom sektoru – drugi najveći udio u Europskoj uniji

I to odmah iza Danske. No, za razliku od Danske, Hrvatska nije visoko razvijena zemlja, što otvara pitanja o dugoročnoj održivosti takve politike. Zahvaljujući reformi plaća iz 2024., neto primanja u hrvatskom javnom sektoru znatno su porasla i gotovo dosegnula slovenske razine, unatoč manjem BDP-u. Istovremeno, privatni sektor u Hrvatskoj znatno zaostaje za slovenskim. Analitičar Danijel Nestić upozorava da je rast plaća posljedica političkih odluka, a ne ekonomskih pokazatelja te predlaže vezanje dužnosničkih plaća uz stanje u privatnom sektoru. tportal

BDP javni sektor plaća plaće

Ima li sreće u takvom nesrazmjeru? (Pitanje je retoričko)