Mikrobi – nevidljivi temelj života i krojači sudbine svijeta - Monitor.hr
11.11.2024. (07:00)

Kad ti bakterije postanu najbolji prijatelji

Mikrobi – nevidljivi temelj života i krojači sudbine svijeta

Danas je jasno da su nam mikroorganizmi neizbježni pratitelji, a premda ih povezujemo s bolestima, mikrobi nam najčešće uopće nisu neprijatelji. Štoviše, bez njih bismo teško preživjeli. Naš imunitet, probava, pa čak i naše mentalno zdravlje usko su povezani s mikroorganizmima koji naseljavaju različite dijelove ljudskog tijela, uključujući kožu, usta, crijeva, dišne i reproduktivne organe. Mikroorganizmi u mikrobiomu dobivaju hranjive tvari i povoljno okruženje za rast, dok ljudski organizam od njih dobiva niz koristi. Primjerice, bakterije u crijevima pomažu u probavi hrane, sintezi vitamina (poput vitamina K i nekih vitamina B kompleksa), štite od patogenih mikroorganizama te reguliraju imunološki sustav. Ova simbioza je toliko važna da disbalans u mikrobiomu može dovesti do značajnih zdravstvenih problema, uključujući probavne smetnje, upale, pa čak i poremećaja raspoloženja i psihe, te neravnoteže u funkcioniranju imunološkog sustava. Igor Berecki za Bug


Slične vijesti

Prekjučer (14:00)

Kad suplement prestane biti dodatak

Toksikološki nalaz i kratom: mračna strana digitalne kulture mentalnog “overclockinga”

Igor Berecki za Bug, polazeći od navoda o smrti mladog šahovskog genija i toksikološkog nalaza, upozorava na rizike nekritične uporabe ilegalnih stimulansa koji se putem interneta prodaju kao “wellness” i nootropici. Poseban fokus stavljen je na kratom – biljni pripravak s opioidnim djelovanjem – i opasnosti njegove kombinacije s jakim stimulansima. Doc širi priču na kulturu mentalnog forsiranja u digitalnim profesijama, gdje se biološke granice pokušavaju “hakirati”, često bez razumijevanja farmakologije, metabolizma i dugoročnih posljedica.

Nedjelja (18:00)

Za ljubav je potrebno dvoje, ali i gravitacija

Vođenje ljubavi u bestežinskom stanju: fizika, biologija i granice razuma

Kako svemir postaje radno mjesto i turistička destinacija, seks i reprodukcija izlaze iz zone SF-trača i ulaze u područje medicine, sigurnosti i prava. Iako je seks u bestežinskom stanju tehnički moguć, on je logistički zahtjevan i higijenski rizičan, dok su začeće i trudnoća potencijalno opasni zbog zračenja, mikrogravitacije i ograničene medicinske skrbi. Najveći izazovi nisu intimnost, nego DNK, embrionalni razvoj i odgovornost. Zaključak je jednostavan: svemir možda jest nova destinacija, ali ljudska biologija još uvijek traži vrlo stroga pravila igre. Igor Berecki za Bug

03.02. (08:00)

Prestanite plašit ovaj napaćeni narod

Nipah virus se vratio u vijesti: ozbiljna zoonoza, ali ne i nova pandemija

Dva potvrđena slučaja Nipah virusa u Indiji i povratak termalnih skenera po azijskim aerodromima zvuče dramatično, ali ne znače početak nove pandemije. Nipah je rijedak, vrlo opasan virus s visokom smrtnosti, no slabo se širi među ljudima i obično ostaje ograničen na male, lokalne klastere. Aktualne mjere više su izraz opreza i političke signalizacije nego realne globalne prijetnje. Poruka je jednostavna: virus treba shvatiti ozbiljno, ali bez panike i clickbait histerije. Igor Berecki za Bug

28.01. (14:00)

Tri organa, jedan problem

CKM sindrom: zašto medicina ponovno otkriva da su srce, bubrezi i metabolizam povezani

CKM (cardiovascular–kidney–metabolic) sindrom nije nova bolest, nego novi okvir razmišljanja koji povezuje srce, bubrege i metabolizam u jedinstveni kronični proces. Umjesto fragmentiranog liječenja „po organima“, CKM naglašava ranu prevenciju, procjenu ukupnog rizika i koordiniranu terapiju. Fokus se pomiče s kasnih komplikacija na životni stil, prehranu, san, stres i rane metaboličke promjene, uz prepoznavanje uloge genetike i epigenetike. Cilj nije liječenje nalaza, nego osobe – prije nego se spiralni krug bolesti ubrza i zaključa. Igor Berecki za Bug

25.01. (20:00)

Doktore, prepišite mi pod „hitno”, ja samo slušam znanost

Znanstvenici predlažu „standardnu dozu” kanabisa

Rasprave o kanabisu često broje jointove i dane korištenja, ali zanemaruju ključnu varijablu – jačinu. Nova studija (Addiction) predlaže standardnu THC jedinicu od 5 mg kako bi se rizik procjenjivao prema stvarnoj količini aktivne tvari. U londonskom uzorku povećani rizik poremećaja uzimanja kanabisa (CUD) kod odraslih se pojavio oko 8 THC jedinica tjedno (≈40 mg), a kod adolescenata još niže. Zaključak: masa bez postotka THC-a je loša mjera, a standardizacija pomaže javnom zdravstvu, klinici i smanjenju štete. Igor Berecki za Bug

23.01. (13:00)

Ako je i tvoj dragi na sve alergičan...

Sindrom iritabilnog muškarca – nije dijagnoza koliko mješavina stresa, depresije i marketinga

„Sindrom iritabilnog muškarca“ (IMS) popularan je, ali medicinski neutemeljen pojam koji često prikriva stres, pretilost, poremećaje sna i mušku depresiju, a ne stvarni hormonski poremećaj. Iako se često pripisuje padu testosterona, razdražljivost i bijes kod muškaraca najčešće su posljedica kroničnog stresa, metaboličkih problema ili depresije koja se manifestira cinizmom i agresijom. Stručnjaci upozoravaju na opasnost „trgovanja bolešću“, gdje se normalno starenje i životne krize pretvaraju u izgovor za nepotrebnu hormonsku terapiju, umjesto ozbiljne dijagnostike i rješavanja stvarnih uzroka. Igor Berecki za Bug

18.01. (16:00)

Injekcija radi dok traje pretplata

Nakon prestanka GLP-1 terapije kilogrami se u pravilu vraćaju

Metaanaliza 37 studija objavljena u The BMJ pokazuje da je povrat tjelesne mase nakon prestanka GLP-1 terapije očekivan, a ne izniman ishod. Prosječna brzina povratka iznosi oko 0,4 kg mjesečno, dok se kod semaglutida i tirzepatida penje na oko 0,8 kg, uz gubitak većine metaboličkih koristi unutar 1–2 godine. U usporedbi s bihevioralnim programima, lijekovi donose veći početni učinak, ali i višestruko brži povrat težine. Zaključak je jasan: bez dugotrajne primjene ili plana održavanja, GLP-1 terapija nije trajno rješenje nego privremena farmakološka pomoć. Igor Berecki za Bug

11.01. (10:00)

Jedite normalno. Ali američki

Američke prehrambene smjernice 2025-2030: zaokret prema „pravoj hrani“ i nova fronta nutricionističkih ratova

Nove američke prehrambene smjernice DGA 2025–2030, pod okriljem MAHA pokreta Roberta F. Kennedyja Jr., donose radikalan zaokret: fokus na „pravu hranu“, visok unos proteina, punomasne mliječne proizvode, stroga ograničenja dodanog šećera i frontalni napad na ultraprerađenu hranu. Istodobno rehabilitiraju maslac, loj i crveno meso, uz zadržavanje formalnih limita za zasićene masti. Dokument je jasniji i komunikacijski učinkovitiji od prethodnih, ali otvara ozbiljna znanstvena, zdravstvena i industrijska pitanja te rizik od pojednostavljivanja poruka u praksi. Igor Berecki za Bug

07.01. (10:00)

Ovaj put za stvarno

Biotehnologija 2026.: od obećanja do rutine u medicini i IT-ju

Tekst Igora Bereckog za Bug mapira deset biotehnoloških iskoraka koje bi 2026. trebale prijeći iz hypea u kliničku i industrijsku rutinu. U prvom planu su „ambient“ AI koji smanjuje birokraciju u zdravstvu, in vivo CRISPR za masovne bolesti, stabilnija sučelja mozak–računalo, personalizirana mRNK onkologija i digitalni blizanci pacijenata. Slijede robotska kirurgija, MCED krvni testovi, autonomni laboratoriji, AlphaFold 3 kao alat za dizajn lijekova i „off-the-shelf“ CAR-T terapije. Fokus nije na vizijama, nego na izvedivosti, standardima i stvarnom učinku u praksi.

31.12.2025. (19:00)

Hidratacija s bonusom plastike

Mikroplastika u flaširanoj vodi: nevidljivi rizik svakodnevne hidratacije

Iza imidža čistoće flaširane vode krije se ozbiljan zdravstveni upitnik. Znanstvene analize pokazuju da redovita konzumacija vode iz PET boca može godišnje unijeti i preko 140.000 čestica mikro i nanoplastike u organizam. Te čestice nastaju degradacijom ambalaže i mogu prenositi toksične aditive i onečišćivače u krvotok. Dok regulativa kaska, a dugoročni učinci još nisu do kraja razjašnjeni, voda iz slavine, kućna filtracija te staklene ili metalne boce nameću se kao sigurnije alternative svakodnevnom „plastičnom“ gutljaju. Igor Berecki za Bug