Moždani implantat nove generacije: Čip koji umjesto mišića čita samu ljudsku namjeru - Monitor.hr
Jučer (23:00)

Čip u glavi, mozak u oblacima

Moždani implantat nove generacije: Čip koji umjesto mišića čita samu ljudsku namjeru

Neurotehnološki timovi iz Colorada (UCH i CUAC) uspješno su ugradili napredni moždani implantat 41-godišnjem Brandonu Pattersonu. Za razliku od uobičajenih sučelja koja ciljaju primarni motorički korteks za puko pomicanje udova, ovaj sustav postavljen je u viša senzomotorička područja zadužena za planiranje i namjeru. Cilj istraživanja je dekodirati što mozak želi učiniti prije same izvršne naredbe, uz istovremenu stimulaciju osjeta. Iako pacijent izvještava o subjektivnom povratku osjeta, stručnjaci pozivaju na oprez: tehnologija je još u eksperimentalnoj fazi, daleko od masovne medicinske primjene, ali označava ključni pomak prema razumijevanju složene ljudske kognicije. Igor Berecki za Bug


Slične vijesti

Ponedjeljak (21:00)

Između čekića i algoritma

Nova lutanja starih ludita: Tko doista plaća cijenu AI revolucije?

Povijest tehnološkog otpora, od razbijanja razboja 1811. do današnjih napada na infrastrukturu Silicijske doline, otkriva istu matricu: strah nije usmjeren prema strojevima, već prema društvenoj preraspodjeli moći. Moderni „luditi“ nisu tehnofobi, već radnici i zajednice koji osjećaju da AI ne donosi emancipaciju, već pojačan nadzor i privatizaciju javnih resursa. Dok se „oblak“ materijalizira kroz bučne data-centre koji troše lokalnu vodu i struju, sukob ostaje politički. Pitanje napretka zapravo je pitanje vlasništva: hoće li tehnologija služiti čovjeku ili će postati elegantno sučelje za dodatno iscrpljivanje rada i prostora? Igor Berecki za Bug

19.04. (21:00)

Uvijek smo za sve krivili susjede

Berecki o knjizi ‘The Martians’: Vraća nas u vrijeme kada je ‘Crveni planet’ bio pozornica za tehnološke fantazije

Američki autor David Baron u knjizi „The Martians: The True Story of an Alien Craze that Captured Turn-of-the-Century America“ ne piše samo o astronomskim aspektima Marsa kao susjednog nam planeta unutar Sunčeva sustava, nego o mentalnoj klimi vremena u kojem ideja o inteligentnom životu na Marsu nije bila tek zabavna fantastika za čitatelje pulp-časopisa, nego ozbiljna javna tema, predmet znanstvenih i filozofskih rasprava, novinskih izvještaja u prestižnim tiskovinama, tehnoloških fantazija i gotovo religiozne fascinacije. Možda i najzanimljiviji sloj cijele priče koju The Martians pokušava ispričati nije pitanje postoji li ili ne postoji život na Marsu, nego kakav je taj zamišljeni život trebao biti. Marsovci s prijelaza stoljeća nisu bili samo vanzemaljci, bili su svojevrsna moralna i politička alegorija tadašnjeg vremena. U njima se ogledao ljudski svijet početka 20. stoljeća – njegovi strahovi od propadanja, nade u napredak, fascinacija tehnologijom i potreba da svemiru pripiše smisao nalik vlastitome. Igor Berecki za Bug

18.04. (22:00)

Kad ultrazvuk baci "iskru"

Nova era precizne medicine: Optogenetika i fotodinamska terapija bez kirurškog reza

Znanstvenici sa Stanforda razvili su metodu za aktivaciju svjetlosti duboko u tijelu bez invazivnih zahvata. Budući da ljudsko tkivo blokira vanjsku svjetlost, sustav koristi fokusirani ultrazvuk koji prodire duboko i aktivira mehanoluminiscentne nanočestice u krvotoku. One tada postaju lokalni izvori svjetla, omogućujući preciznu kontrolu neurona (optogenetika) ili aktivaciju lijekova točno u tumoru. Iako je sustav uspješno testiran na miševima, glavni izazovi za primjenu na ljudima ostaju biokompatibilnost i sigurna razgradnja nanočestica. Ova “bežična” platforma otvara vrata visokopreciznim terapijama bez kirurškog skalpela. Igor Berecki za Bug

12.04. (22:00)

Kad neuroni odu na "team building"

Svi putovi vode u 5-HT2A: Velika analiza psihodeličnog mozga

Najveća međunarodna meta-analiza (2026.) potvrdila je da LSD, psilocibin, DMT, meskalin i ayahuasca, unatoč različitoj kemiji, proizvode identičan funkcionalni „potpis” u mozgu. Umjesto potpunog kaosa, ovi psihodelici privremeno uklanjaju barijere između izoliranih moždanih sustava. Glavni učinak je povećana komunikacija između regija za obradu osjeta i onih za visoko kognitivno razmišljanje, dok se unutarnja disciplina pojedinih mreža tek blago smanjuje. Ovo „prespajanje” putem 5-HT2A receptora potiče neuroplastičnost, otvarajući prozor za terapijsku promjenu, čime se mistika konačno zamjenjuje preciznim biološkim nacrtom funkcioniranja svijesti. Igor Berecki za Bug

08.04. (20:00)

DNK na servis

Genska terapija: Popravak biološkog kvara na samom izvoru života

Genska terapija, nekad smatrana znanstvenom fantastikom, doživljava zrelo doba kroz uspješno liječenje nasljedne gluhoće. Koristeći “razoružane” viruse kao vektore, znanstvenici su pacijentima s mutacijom gena OTOF ubrizgali ispravnu kopiju DNK izravno u unutarnje uho. Rezultati su impresivni: djeca koja su rođena u tišini počela su čuti i komunicirati već nakon nekoliko tjedana. Iako metoda nije univerzalni lijek za sve oblike gluhoće i suočava se s izazovima visoke cijene i dostupnosti, uspjesi poput ovog (uz terapije za sljepoću i spinalnu mišićnu atrofiju) potvrđuju da medicina napokon precizno uklanja uzroke, a ne samo simptome bolesti. Igor Berecki za Bug

29.03. (15:00)

Red, rad i disciplina u krvotoku

Kolesterol: Od ‘državnog neprijatelja’ do ključne sirovine

Kolesterol nije otrov, već esencijalni gradivni materijal koji tijelo samo proizvodi. Mit o “dobrom” (HDL) i “lošem” (LDL) kolesterolu koristan je, ali nepotpun: stvarna opasnost leži u oksidaciji LDL-a i nastanku ateroma (plaka) koji sužava arterije. Prehrana je tek dio slagalice – zasićene masti utječu na razinu kolesterola više od samih jaja ili slanine, no presudnu riječ često vode genetika i ukupni metabolički rizik. Suvremena medicina stoga ne liječi puku brojku s nalaza, već cjelokupni profil bolesnika kako bi spriječila infarkt i moždani udar. Igor Berecki za Bug

22.03. (21:00)

Dr. Google je na bolovanju, a ChatGPT nema licencu

Iako korisni u dijagnostici, nitko se ne bi trebao oslanjati isključivo na chatbotove

Iako fascinantni, opći LLM modeli (poput GPT-5 ili Geminija) nisu zamjena za liječnike. Studije pokazuju da često griješe u kritičnim radiološkim analizama, miješajući stanja poput krvarenja i udara. Za razliku od njih, specijalizirani medicinski AI (odobren od FDA) briljira u uskim zadacima poput probira dijabetičke retinopatije ili detekcije srčanih aritmija. Prava moć umjetne inteligencije nije u “digitalnom sveznalici”, već u discipliniranim pomoćnim alatima koji ubrzavaju trijažu. Klinički kontekst i ljudski nadzor ostaju nezamjenjivi; AI je tu da liječniku bude “dodatni par očiju”, a ne neovisni dijagnostičar. Igor Berecki za Bug

16.03. (12:00)

Energetski napitak za umorne hrskavice

Berecki: Semaglutid pokazuje potencijal u ublažavanju osteoartritisa koljena

Lijek semaglutid, poznat po terapiji dijabetesa i pretilosti, pokazuje obećavajuće rezultate i kod Osteoarthritis koljena. Klinička studija STEP 9 trial pokazala je da pacijenti s pretilošću koji primaju semaglutid imaju znatno manje bolova i bolju pokretljivost, dijelom zbog gubitka tjelesne mase. No nova istraživanja sugeriraju i izravan biološki učinak na stanice hrskavice, potencijalno kroz poboljšanje njihovog energetskog metabolizma. Ipak, još nema dokaza da lijek obnavlja hrskavicu ili mijenja dugoročni tijek bolesti, pa ostaje zanimljiv, ali još nedovoljno potvrđen kandidat za buduću terapiju. Igor Berecki za Bug

11.03. (23:00)

Čuvaj se tihe buke

Tinitus: Kad mozak zaboravi na “mute”

Nova istraživanja redefiniraju tinitus: on nije samo kvar uha, već širi poremećaj moždane dinamike. Fantomski zvuk djeluje kao „lokalna budnost” koja sabotira duboki san, dok tijelo istovremeno drži u kroničnom stanju pripravnosti (fight-or-flight). Dokazano je da duboki san može prirodno utišati neuralnu buku tinitusa, ali ga sam simptom često onemogućuje, stvarajući začarani krug iscrpljenosti. Otkriće objektivnih biomarkera, poput širenja zjenica, otvara vrata bimodalnoj stimulaciji i preciznijim terapijama koje ciljaju mozak, a ne samo sluh. Igor Berecki za Bug

02.03. (15:00)

Bez zraka i u lebdećem modu, pa ko voli...

Mahovina, tardigrade i bakterije pokazuju da život može preživjeti otvoreni svemir

Istraživanja provedena izvan ISS-a pokazuju da pojedini zemaljski organizmi mogu preživjeti mjesece i godine izloženosti vakuumu, UV i kozmičkom zračenju. Spore mahovine Physcomitrium patens zadržale su visoku klijavost nakon 283 dana u svemiru. Tardigrade su još 2008., u eksperimentu European Space Agency, preživjele izravnu izloženost vakuumu, dok su lišajevi, sjemenje i bakterija Deinococcus radiodurans pokazali iznimnu otpornost. Ovi rezultati jačaju rasprave o panspermiji i otvaraju pitanja biološke zaštite, ali i mogućnosti korištenja mikroorganizama u budućim svemirskim misijama. Igor Berecki za Bug