Post: Dan bez hrane ne utječe loše na kognitivne sposobnosti - Monitor.hr
Danas (09:00)

Kad je glad bila stil života, a ne izbor

Post: Dan bez hrane ne utječe loše na kognitivne sposobnosti

U povijesti civilizacije post je najčešće bio religijska, moralna, društvena ili medicinska praksa, a tek je relativno nedavno postao “protokol”. . Kršćanski post, islamski ramazan, židovski Jom kipur, budističke i hinduističke prakse odricanja – sve su to kulturno različiti, ali antropološki srodni obrasci. U predmodernim društvima post nije bio samo izbor. Često je bio i sezonska činjenica. Hrana nije bila stalno dostupna, hladnjaci nisu postojali… S jedne strane, to je povijest odricanja kao duhovne i moralne prakse, a s druge je to povijest ljudskog metabolizma naviknutog na činjenicu da obroci nisu uvijek dolazili u urednim razmacima, zapakirani u tri glavna i dva međuobroka. U tom smislu ljudski mozak se nije evolucijski razvijao u okolišu u kojem svaka manja nelagoda u želucu zahtijeva hitnu intervenciju karamelnom čokoladicom. Igor Berecki za Bug


Slične vijesti

Subota (14:00)

Malo slova, puno muke

Anatomija patnje: Kako troslovni alarm postaje tiranin organizma

Bol je evolucijski čuvar i biološki alarm koji nas štiti od opasnosti, no kada se sustav pokvari, ona postaje bolest sama po sebi. Fiziološki se razlikuju brza (A-delta vlakna) i spora bol (C-vlakna), dok njezina percepcija ovisi o biokemijskom koktelu na periferiji i složenoj interpretaciji u mozgu. Različita tkiva i unutarnji organi bole specifično, često projicirajući bol na udaljena mjesta. Dugotrajni podražaji vode do senzibilizacije živčanog sustava, pretvarajući kroničnu bol u biopsihosocijalni problem. Liječenje stoga zahtijeva individualan pristup jer bol nikada nije tek puki, pasivni električni signal s periferije. Igor Berecki za Bug

11.05. (01:00)

Više od rituala, manje od magije

Akupunktura: Bockanje koje (ponekad) drži vodu

Akupunktura se desetljećima nalazi na razmeđi drevne kineske tradicije o qi-energiji i moderne neurofiziologije. Dok znanost odbacuje postojanje meridijana kao anatomskih struktura, istraživanja potvrđuju da metoda ima stvaran, iako skroman analgetski učinak.

Glavne točke kliničkog statusa akupunkture su:

  • Mehanizam djelovanja: Umjesto deblokade energije, igle potiču oslobađanje endorfina, aktiviraju adenozin i moduliraju živčane signale u kralježničnoj moždini.
  • Klinička potvrda: Najučinkovitija je kod kronične boli (leđa, vrat, koljena), migrena i mučnina. Metaanalize pokazuju da je bolja od neliječenja, ali tek neznatno bolja od “lažne” (sham) akupunkture.
  • Srodne metode: Uključuju akupresuru, moksibustiju (toplina) i dry needling, koji se fokusira isključivo na mišićnu anatomiju bez energetske filozofije.

Zaključak: Akupunktura nije univerzalni lijek niti “homeopatija s iglama”. Ona je korisna dopunska metoda čiji uspjeh uvelike ovisi o neurokemijskom podražaju i snažnom placebo efektu terapijskog rituala. Igor Berecki za Bug

02.05. (01:00)

Čip u glavi, mozak u oblacima

Moždani implantat nove generacije: Čip koji umjesto mišića čita samu ljudsku namjeru

Neurotehnološki timovi iz Colorada (UCH i CUAC) uspješno su ugradili napredni moždani implantat 41-godišnjem Brandonu Pattersonu. Za razliku od uobičajenih sučelja koja ciljaju primarni motorički korteks za puko pomicanje udova, ovaj sustav postavljen je u viša senzomotorička područja zadužena za planiranje i namjeru. Cilj istraživanja je dekodirati što mozak želi učiniti prije same izvršne naredbe, uz istovremenu stimulaciju osjeta. Iako pacijent izvještava o subjektivnom povratku osjeta, stručnjaci pozivaju na oprez: tehnologija je još u eksperimentalnoj fazi, daleko od masovne medicinske primjene, ali označava ključni pomak prema razumijevanju složene ljudske kognicije. Igor Berecki za Bug

27.04. (23:00)

Između čekića i algoritma

Nova lutanja starih ludita: Tko doista plaća cijenu AI revolucije?

Povijest tehnološkog otpora, od razbijanja razboja 1811. do današnjih napada na infrastrukturu Silicijske doline, otkriva istu matricu: strah nije usmjeren prema strojevima, već prema društvenoj preraspodjeli moći. Moderni „luditi“ nisu tehnofobi, već radnici i zajednice koji osjećaju da AI ne donosi emancipaciju, već pojačan nadzor i privatizaciju javnih resursa. Dok se „oblak“ materijalizira kroz bučne data-centre koji troše lokalnu vodu i struju, sukob ostaje politički. Pitanje napretka zapravo je pitanje vlasništva: hoće li tehnologija služiti čovjeku ili će postati elegantno sučelje za dodatno iscrpljivanje rada i prostora? Igor Berecki za Bug

19.04. (21:00)

Uvijek smo za sve krivili susjede

Berecki o knjizi ‘The Martians’: Vraća nas u vrijeme kada je ‘Crveni planet’ bio pozornica za tehnološke fantazije

Američki autor David Baron u knjizi „The Martians: The True Story of an Alien Craze that Captured Turn-of-the-Century America“ ne piše samo o astronomskim aspektima Marsa kao susjednog nam planeta unutar Sunčeva sustava, nego o mentalnoj klimi vremena u kojem ideja o inteligentnom životu na Marsu nije bila tek zabavna fantastika za čitatelje pulp-časopisa, nego ozbiljna javna tema, predmet znanstvenih i filozofskih rasprava, novinskih izvještaja u prestižnim tiskovinama, tehnoloških fantazija i gotovo religiozne fascinacije. Možda i najzanimljiviji sloj cijele priče koju The Martians pokušava ispričati nije pitanje postoji li ili ne postoji život na Marsu, nego kakav je taj zamišljeni život trebao biti. Marsovci s prijelaza stoljeća nisu bili samo vanzemaljci, bili su svojevrsna moralna i politička alegorija tadašnjeg vremena. U njima se ogledao ljudski svijet početka 20. stoljeća – njegovi strahovi od propadanja, nade u napredak, fascinacija tehnologijom i potreba da svemiru pripiše smisao nalik vlastitome. Igor Berecki za Bug

18.04. (22:00)

Kad ultrazvuk baci "iskru"

Nova era precizne medicine: Optogenetika i fotodinamska terapija bez kirurškog reza

Znanstvenici sa Stanforda razvili su metodu za aktivaciju svjetlosti duboko u tijelu bez invazivnih zahvata. Budući da ljudsko tkivo blokira vanjsku svjetlost, sustav koristi fokusirani ultrazvuk koji prodire duboko i aktivira mehanoluminiscentne nanočestice u krvotoku. One tada postaju lokalni izvori svjetla, omogućujući preciznu kontrolu neurona (optogenetika) ili aktivaciju lijekova točno u tumoru. Iako je sustav uspješno testiran na miševima, glavni izazovi za primjenu na ljudima ostaju biokompatibilnost i sigurna razgradnja nanočestica. Ova “bežična” platforma otvara vrata visokopreciznim terapijama bez kirurškog skalpela. Igor Berecki za Bug

12.04. (22:00)

Kad neuroni odu na "team building"

Svi putovi vode u 5-HT2A: Velika analiza psihodeličnog mozga

Najveća međunarodna meta-analiza (2026.) potvrdila je da LSD, psilocibin, DMT, meskalin i ayahuasca, unatoč različitoj kemiji, proizvode identičan funkcionalni „potpis” u mozgu. Umjesto potpunog kaosa, ovi psihodelici privremeno uklanjaju barijere između izoliranih moždanih sustava. Glavni učinak je povećana komunikacija između regija za obradu osjeta i onih za visoko kognitivno razmišljanje, dok se unutarnja disciplina pojedinih mreža tek blago smanjuje. Ovo „prespajanje” putem 5-HT2A receptora potiče neuroplastičnost, otvarajući prozor za terapijsku promjenu, čime se mistika konačno zamjenjuje preciznim biološkim nacrtom funkcioniranja svijesti. Igor Berecki za Bug

08.04. (20:00)

DNK na servis

Genska terapija: Popravak biološkog kvara na samom izvoru života

Genska terapija, nekad smatrana znanstvenom fantastikom, doživljava zrelo doba kroz uspješno liječenje nasljedne gluhoće. Koristeći “razoružane” viruse kao vektore, znanstvenici su pacijentima s mutacijom gena OTOF ubrizgali ispravnu kopiju DNK izravno u unutarnje uho. Rezultati su impresivni: djeca koja su rođena u tišini počela su čuti i komunicirati već nakon nekoliko tjedana. Iako metoda nije univerzalni lijek za sve oblike gluhoće i suočava se s izazovima visoke cijene i dostupnosti, uspjesi poput ovog (uz terapije za sljepoću i spinalnu mišićnu atrofiju) potvrđuju da medicina napokon precizno uklanja uzroke, a ne samo simptome bolesti. Igor Berecki za Bug

29.03. (15:00)

Red, rad i disciplina u krvotoku

Kolesterol: Od ‘državnog neprijatelja’ do ključne sirovine

Kolesterol nije otrov, već esencijalni gradivni materijal koji tijelo samo proizvodi. Mit o “dobrom” (HDL) i “lošem” (LDL) kolesterolu koristan je, ali nepotpun: stvarna opasnost leži u oksidaciji LDL-a i nastanku ateroma (plaka) koji sužava arterije. Prehrana je tek dio slagalice – zasićene masti utječu na razinu kolesterola više od samih jaja ili slanine, no presudnu riječ često vode genetika i ukupni metabolički rizik. Suvremena medicina stoga ne liječi puku brojku s nalaza, već cjelokupni profil bolesnika kako bi spriječila infarkt i moždani udar. Igor Berecki za Bug

22.03. (21:00)

Dr. Google je na bolovanju, a ChatGPT nema licencu

Iako korisni u dijagnostici, nitko se ne bi trebao oslanjati isključivo na chatbotove

Iako fascinantni, opći LLM modeli (poput GPT-5 ili Geminija) nisu zamjena za liječnike. Studije pokazuju da često griješe u kritičnim radiološkim analizama, miješajući stanja poput krvarenja i udara. Za razliku od njih, specijalizirani medicinski AI (odobren od FDA) briljira u uskim zadacima poput probira dijabetičke retinopatije ili detekcije srčanih aritmija. Prava moć umjetne inteligencije nije u “digitalnom sveznalici”, već u discipliniranim pomoćnim alatima koji ubrzavaju trijažu. Klinički kontekst i ljudski nadzor ostaju nezamjenjivi; AI je tu da liječniku bude “dodatni par očiju”, a ne neovisni dijagnostičar. Igor Berecki za Bug