‘Mislimo da kupujemo izvorno, a kad dođemo kući vidimo "proizvedeno u Kini"’

Nakon što je Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača prije nekoliko mjeseci izglasao Mišljenje o takvoj oznaci, uključujući i amandman hrvatske zastupnice Biljane Borzan kojim je prijedlog o uvođenju jedinstvenog standardiziranog i javnog registra nepoljoprivrednih proizvoda na razini EU, Izvješće je podržano i na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.

“Jako sam sretna što su kolege prepoznale važnost što skorije uspostave ovog sustava. Podržali su vrijednost europske vještine, tradicije i znanja. Do sada je ona često omalovažena navalom krivotvorina iz trećih zemalja. Primjerice, europski proizvođači tekstila se žale da oko 40 posto prihoda moraju trošiti na sudske sporove s krivotvoriteljima umjesto u povećanje proizvodnje, a mnoge tvornice u se odavno ugasile”, komentirala je Borzan.

Čak 57,4 posto proizvođača je prijavilo velike probleme i gubitke zbog zloupotrebe njihove trenutačne oznake zemljopisnog porijekla. Krivotvorine najčešće dolaze iz zemalja Azije i Južne Amerike gdje krivotvore oznaku, ali i unutar EU gdje se manipulira imenima pa se imenu novog proizvoda manje kvalitete dodaje riječ “kraljevski”, “originalni” i slično.

“Oznaka porijekla nosi puno prednosti koje primjerice oznaka zaštićeni znak nema. Iznad svega to je prepoznatljivost kod potrošača. Potrošači vole kupovati proizvode s oznakom izvornosti jer znaju da su kupili kvalitetno i autentično. A ne kad dođu kući, okrenu zapravo preplaćeni proizvod pa piše “proizvedeno u Kini””, kazala je u raspravi Borzan.

Europska komisija je još 2014. u Zelenoj knjizi objavila da bi stvaranje takve oznake stvorilo više od 4 milijuna radnih mjesta i to u najsiromašnijim regijama Europe. Dvije trećine regija iz kojih potječu nepoljoprivredni proizvodi s oznakom zemljopisnog porijekla imaju stopu siromaštva ili stopu nezaposlenosti iznad 20 posto.

“Komisiji je prijavljeno oko 800 proizvoda koji žele takvu oznaku. Među njima su i hrvatski zlatovez, paška čipka, brački kamen… Tu vidim veliku priliku za male hrvatske obrtnike i razvoj siromašnijih regija. Pravni temelj je već postavljen oznakom za poljoprivredne proizvode, a nova Direktiva o autorskim pravima je prva stanica na kojoj možemo početi graditi uspješnu priču”, objašnjava Borzan.

Neki zastupnici su izrazili zabrinutost zbog dodatnog administrativnog tereta za poduzeća.

“Kada mi netko sa skepsom govori o ovoj temi ja ga jednostavno upitam gdje bi europska poljoprivreda bila da ne postoje oznake porijekla za primjerice vina, ili određene voćne ili mesne proizvode? Ne smijemo se bojati zaštiti što je naše i tražiti trgovačke partnere da to poštuju!”, zaključila je Borzan.

Savile Row Bespoke, Ujedinjeno Kraljevstvo, tekstil
Šivaju kvalitetna odjela već nekoliko stoljeća za primjerice C. de Gaullea ili englesku kraljevsku obitelj. Čak 40 posto prihoda troše na sporove s krivotvoriteljima poput Tajlanđana koji su pokušali zaštititi ime “Tailand Saville” ili Nijemaca koji su pokušali zaštititi ime “Sons of Savile Row”

Solinger, Njemačka, noževi i ostala sječiva
Proizvode sječiva od 13. stoljeća. Postojeća oznaka TM im se osporava na godišnjoj razini. Sve sporove dobiju, ali troše vrijeme i novac na procese. Oznaka zemljopisnog porijekla je pravno snažnija i ima bolji ugled među kupcima.

AiCC, Italija, keramika
Udruženje 37 talijanskih gradova koji proizvode keramiku. Ugrožavaju ih ponajprije Kinezi koji proizvode manje kvalitetne kopije njihovih modela s istim imenom, ali nižom cijenom.

Cremona Consortium, Italija, glazbeni instrumenti
Konzorcij „Consorzio Liutai Antonio Stradivari Cremona“ proizvodi Cremona violine. Smatraju da će zaštićena geografska oznaka porijekla donijeti bolju zaštitu instrumentu, a također će se doprinijeti razvoju turizma, budući da se 50 posto turizma u Cremoni povezuje s time što ima tradiciju proizvodnje violine. Navodi da u Cremoni postoji 150 radionica za proizvodnju instrumenata, ali kako postoji isti toliki broj radionica koje izrađuju falsifikate.

Yecla namještaj, Španjolska, namještaj
Smatraju kako to može donijeti ekonomske dobiti od 26%. Zaštita geografskog porijekla ključna je za zaštitu proizvoda, proizvodnje, te radnih mjesta.