Mladi: Najbolje je ići u gimnaziju, dobro smo odabrali fakultet - Monitor.hr
11.06.2015. (11:14)

Mladi: Najbolje je ići u gimnaziju, dobro smo odabrali fakultet

Dvije trećine hrvatskih školaraca (65%) nije imalo dilemu prilikom odabira srednje škole, već da su točno znali što žele, malo više od trećine ispitanika (33%) priznaje da su se dvoumili između gimnazije i strukovne škole, dok ih se 2% ne sjeća jesu li imali kakvih dilema, pokazuje anketa EduCentra.

Ispitanici koju su upisali gimnaziju bili su odlučniji prilikom odabira srednje škole – njih čak 72% točno je znalo što želi, dok je takvih među onima koji su upisali srednju školu 59%.

Većina ispitanika (56%) savjetovala se s roditeljima i prijateljima po pitanju odabira srednje škole. Malo više od trećine ispitanika (33%) nije potražila savjet već su oduvijek znali koju će školu upisati. Tek 10% ispitanika odlučilo se na profesionalnu orijentaciju i/ili razgovor s psihologom.

Prilikom donošenja odluke o nastavku školovanja, ispitanici su se najviše vodili osobnim interesima i željama (72%). Malo manje od polovice ispitanika (47%) razmišljalo je o kvaliteti škole i njenom ugledu, dok ih je 42% razmišljalo o mogućnostima zapošljavanja.

Najmanje ispitanika (5%) vodilo se lakoćom programa, a njih 6% bodovnim pragom potrebnim za upis.

Kada je u pitanju akademsko obrazovanje, svega 9% ispitanika nikada nije razmišljalo o upisu na fakultet. Najviše ispitanika (61%) razmišljalo je na koji će fakultet tijekom srednje škole, dok je prije upisa u srednju o tome razmišljalo čak 20% ispitanika.

Prilikom odabira studija, većini ispitanika (77%) najbitniji je bio interes za program, a tek zatim lakoća zapošljavanja nakon završetka (53%). Kvaliteta studija bila je treći prioritet, i to za 41% ispitanika. Ispitanici su se najmanje vodili popularnošću studija među vršnjacima (4%) i ugledom kod poslodavaca (9%) te niskim bodovnim pragom (9%).

Da nisu upisali željeni fakultet, najviše ispitanika (42%) bi upisalo fakultet drugog izbora, dok bi ih se 16% odlučilo na pauziranje. Čak 10% ispitanika navodi da bi odustali od studiranja i prionuli bi na traženje posla, dok bi ih se 5% odlučilo na upis fakulteta u drugom gradu.

Kada bi danas upisivali fakultet, 58% ispitanika odlučilo bi se za isti jer vole svoju struku i zadovoljni su odabirom. No, čak 41% odlučilo bi se za drugi fakultet zbog boljih mogućnosti na tržištu rada, a 15% ih uopće ne bi upisalo fakultet.

Bez obzira što su upisali, većina ispitanika (59%) smatra kako je bolje završiti fakultet nego strukovnu školu.



Slične vijesti

11.05.2018. (16:58)

Univeristas 21: Hrvatski fakulteti najgori u Europi, 45. od 50 na svijetu

Univeristas 21, vodeća svjetska mreža istraživačkih sveučilišta, objavila je novu rang listu država prema kvaliteti njihovog visokog školstva za 2018. godinu. Hrvatska je od 50 zemalja u ranglisti na 45. mjestu i zadnja je od svih europskih zemlja. To je pad za dva mjesta u odnosu na istu ljestvicu prošle godine, a prestigle su nas Bugarska i Rumunjska. Srbija, koja je i prošle godine bila ispred Hrvatske, sada je na 43. mjestu, a Slovenija je na 29. mjestu. Ovdje je kompletna Top 50 lista.

19.04.2018. (13:30)

Znanje i prosjek

Zašto fakultet (ne) treba završiti u roku?

“Nazovite me idealistom ako hoćete, to ne treba i ne smije biti od prioritetnog interesa jednog studenta! Naprotiv, kada smo već kod toga, ‘znanje’ je ono čime svaki student treba da se vodi. Često se kaže da prosjek nije mjerilo znanja, ali znanje treba da bude praćeno i dobrim prosjekom i poslom – jer društvo zahtijeva kvalitetne visokoobrazovane stručnjake na ključnim pozicijama, a ne kvazi-eksperte sa desetkama u indeksu koji, u suštini, ne znaju ništa. Čak i ako ovo u našem društvu najčešće i nije slučaj – znanje će vam mnogo više značiti od visokog prosjeka i fakulteta završenog u roku”, piše bloger Erudita za Buku.

10.11.2017. (13:16)

Humanisti doista

Na Filozofskom fakultetu u Osijeku ulaz slobodan i životinjama

Osječki Filozofski fakultet postao je, naime, prvi “pat friendly” fakultet u Hrvatskoj, što znači da je ulaz od sada slobodan i životinjama. Ljubimci neće smjeti sjediti na predavanjima i ispitima, ali će moći, primjerice, s vlasnikom prijaviti ispit ili skoknuti do knjižnice. Kada ulaze u zgradu, morat će ih se prijaviti na porti, navesti kamo su se zaputili te se na izlasku odjaviti. Psi obavezno moraju biti na povodcu, a veći nositi i zaštitnu korpicu na njuški. Za mačke i male kućne ljubimce potrebni su transporteri. Večernji.hr

18.07.2017. (08:50)

So nice, so smart

Ove godine upisano 28.331 studenta, ima još slobodnih mjesta za jesenski rok

Pravo upisa na studijske programe visokih učilišta u akademskoj godini 2017./2018. ostvarilo je nešto više od 28 tisuća kandidata, objavljeno je na webu postani-student, gdje su objavljene i rang liste. Najpoželjniji studijski programi su Logopedija na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i stručni studij Fizioterapije na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Na Sveučilištu u Zagrebu ima još 1473 slobodna mjesta za jesenski rok, na Sveučilištu u Splitu 367, a na Sveučilištu u Rijeci 225 mjesta. Novi list

21.01.2017. (20:56)

Budući stručnjaci

Učenicima na sjeveru zemlje zanimljivija strukovna škola od gimnazije

Više od 66% učenika osmih razreda iz četiri sjeverne hrvatske županije želi pohađati visokoškolsko obrazovanje, dok u Gradu Zagrebu studirati želi čak 83% osmaša, pokazalo je istraživanje O učenju 2015./2016. Borisa Jokića i Zrinke Ristić Dedić s Instituta za društvena istraživanja. Relativna većina učenika – 40% iz četiri sjeverne hrvatske županije, iskazuje želju za upisom strukovnih programa, a gimnaziju ih želi upisati manje od 25%. U Zagrebu je gimnaziju pak želio upisati gotovo svaki drugi osmaš, odnosno njih 46,9%. Značajno veći broj djevojčica želi studirati (76,2%) naspram 55,9% dječaka. Večernji

11.01.2017. (14:20)

Seksističke primjedbe, dodiri, ucjene...

Seksualno uznemiravanje na fakultetima pod velom šutnje

U Hrvatskoj je šest posto studentica doživjelo teže oblike – ucjene ocjenama, neželjeni dodiri, prijedlozi za intimno druženje – a 35 posto lakše oblike seksualnog uznemiravanja – neukusne primjedbe ili šale, pogledi i slično – pokazalo je istraživanje. Unatoč tome iznimno su rijetki slučajevi kada je seksualno uznemiravanje na fakultetima prijavljeno, procesuirano te sankcionirano. Jedan je takav primjer bivši profesor Kroatistike sa zadarskog Filozofskog fakulteta Stjepan Blažanović koji je maltretirao studentice. No da bi ga se smijenilo trebao je cijeli studentski prosvjed, a i nakon što je suspediran još je devet godina trebalo da dobije otkaz. Lupiga

24.11.2016. (10:05)

S kojim fakultetima možete do posla u Hrvatskoj? Uz inženjere i elektrotehničare navodno traženi i učitelji