25/04/2026 - Monitor.hr
25.04. (23:00)

Kad priroda cvjeta, a Geiger svira

Černobil: Četiri desetljeća između nuklearne katastrofe i ratne ugroze

Ukrajina obilježava 40. godišnjicu černobilske katastrofe iz 1986. godine, koja je trajno kontaminirala golema područja i promijenila percepciju nuklearne energije. Dok zona isključenja oko Pripjata ostaje nenastanjiva za iduća tisućljeća, lokacija je ponovno postala kritična točka zbog rata. Nakon ruske okupacije 2022. i oštećenja zaštitne strukture dronom 2025. godine, stručnjaci upozoravaju na povećan rizik od novog ispuštanja radioaktivnih tvari. Iako je priroda preuzela napuštene gradove, narušeni integritet modernog zaštitnog luka i starog sarkofaga predstavlja stalnu prijetnju sigurnosti Europe. HRT

26.04. (00:00)

Kako pozdraviti izvanzemaljca (i preživjeti)

Misterij preživjele materije: Zašto uopće postojimo?

U videu Neil deGrasse Tyson objašnjava jednu od najvećih zagonetki astrofizike: zašto je svemir pun materije, a ne antimaterije? Prema zakonima simetrije, Veliki prasak trebao je stvoriti jednaku količinu obojega, što bi dovelo do međusobnog poništenja i ostavilo samo svjetlost. Ipak, nedavni eksperimenti u CERN-u otkrili su “pukotinu” – suptilnu asimetriju u raspadu čestica. Čini se da je na svakih milijardu parova jedna čestica materije ostala bez svog “plesnog partnera” antimaterije. Upravo od tih “usamljenih” čestica nastalo je sve što danas vidimo.

  • Simetrija je prekršena: Svemir koji poznajemo rezultat je male “greške” u ranim fazama kozmosa
  • CERN kao vremenski stroj: Akceleratori čestica omogućuju nam testiranje uvjeta kakvi su vladali tik nakon Velikog praska
  • Zlatno pravilo: Ako sretnete izvanzemaljca, bacite mu novčić – ako eksplodira pri dodiru, bježite, jer je napravljen od antimaterije
25.04. (23:00)

Brze i kratke

  • Zelenski nudi Azerbajdžan kao mjesto za pregovore s Putinom (24 sata)
  • Milanović kitizira EU: Dolaze nova vremena u kojima se EU zadužuje radi Ukrajine, koja bez EU ne može funkcionirati… Jedino rješenje je da se svi naoružamo i uđemo u sukob s Rusijom (Index)
  • Globalni BDP ove godine dostiže 124 bilijuna dolara, samo SAD i Kina zajedno čine 43 posto globalnog BDP-a (World of statistics)
  • Momčilo Đurđić: Danas je sasvim izvjesno da su dvije najljubljenije ikone lažnog, fol suverenizma, Donald Trump i Vladimir Putin, izvorno inspirirani kvazi-filozofskim trešom Stevea Bannona i Aleksandra Dugina, u nekoliko godina okrenuli svijet naopačke i doveli ga na rub globalnog sukoba. Suverenistički projekt kao pokušaj uspostavljanja novog svjetskog poretka za nešto više od četiri godine uništio je europska savezništva Moskve i Washingtona, njegovana u ratu i miru tokom cijelog 20. veka, bez obzira na ideološka rivalstva (Index)
  • Tko šalje lažne dojave o bombama? Ministar govori o hibridnom ratovanju (Poslovni)
  • Što je energetski menadžment i zašto je važan? Energetski učinkovite i održive zgrade donose smanjenje troškova i emisija CO2, povećavaju profitabilnost i tržišnu vrijednost (Zgradonačelnik)
25.04. (22:00)

Lako je ući, treba probati izaći

Izlaz 8: jedan od najzanimljivijih japanskih horora posljednjih godina

Igra The Exit 8, koju je samostalno razvio KOTAKE CREATE, pojavila se krajem 2023. i vrlo brzo postala kultni hit: njezina jednostavna premisa – beskonačni podzemni hodnik, nekoliko strogih pravila i stalna prijetnja da će i najmanja pogreška vratiti igrača na početak – pokazala se idealnom u eri fascinacije liminalnim prostorima. U fokusu filma je neimenovani muškarac, u odjavnoj špici naznačen kao Izgubljeni čovjek (Kazunari Ninomiya), koji nakon poziva bivše djevojke (Nana Komatsu) u podzemnom prolazu počinje shvaćati da se nalazi u petlji. Pravilo je jednostavno: ako primijeti anomaliju, mora se vratiti; ako je ne primijeti, nastavlja hodati ravno. Petlja, da se razumijemo, je i bez postera u hodniku jasna aluzija na Mauritsa Cornelisa Eschera. Najzanimljivije je to što se referenca ne iscrpljuje u ideji beskonačne petlje. Escherovi radovi često proizvode osjećaj prostora koji je na prvi pogled pravilan, ali se pri pažljivijem gledanju pokaže nemogućim. Upravo tako funkcionira i Izlaz 8. Bug

25.04. (21:00)

Kad se motor pretvori u fritezu

Pravovremeno hlađenje i izmjena ulja važniji su od njegove točke vrenja – motor otkazuje puno prije

Iako motorno ulje teoretski ključa na temperaturama od 120 do 370 °C, u praksi je to gotovo nemoguće doživjeti. Prije nego što ulje stigne do točke vrenja, motor će pretrpjeti fatalna oštećenja zbog toplinske dilatacije i gubitka podmazivanja. Povišena temperatura uzrokuje kemijsku degradaciju, oksidaciju i pucanje molekularnih lanaca, čime ulje gubi zaštitnu funkciju. Rezultat je izravno trenje metala o metal, stradavanje ležajeva i klipova te skupi kvarovi. Ključ dugovječnosti leži u ispravnom rashladnom sustavu i redovitoj zamjeni tekućina, jer prevencija sprječava “toplotni udar” vašeg limenog ljubimca. Željko Marušić za Nacional

25.04. (20:00)

Žao nam je, antikvitete više ne primamo

Osobne iskaznice izdane prije 2002. godine uskoro prestaju vrijediti

Krajnji rok za zamjenu osobnih iskaznica izdanih prema zakonu iz 1991. godine, odnosno prije 2002., jest 3. kolovoza 2026. godine. Nakon tog datuma, ti stari dokumenti, koji ne zadovoljavaju minimalne sigurnosne standarde, prestat će vrijediti i više se neće moći koristiti kao važeći identifikacijski dokument pri prelasku granice, u bankama, poštama ili bilo kojim drugim službenim institucijama. Oni koji se ne budu pridržavali ovog roka riskiraju novčanu kaznu u iznosu od 66,36 eura. Troškovi izrade nove elektroničke osobne iskaznice (eOI) ovise o hitnosti postupka. U redovnom postupku, s rokom izrade do 30 dana, cijena iznosi 13,27 eura. Za one kojima se žuri, dostupan je ubrzani postupak s rokom izrade do deset dana po cijeni od 25,88 eura. Poslovni

25.04. (19:00)

Gasi mrak, pali senzore

15 godina u mraku: Lekcije o svjetlu, strpljenju i planiranju noćnih fotografija

Nakon što ga je 2010. medvjed istjerao iz šatora pod zvjezdano nebo, autor za PetaPixel je razvio opsesiju noćnom fotografijom, u kojoj sada ima već 5 godina iskustva. Ključ uspjeha vidi u preciznom planiranju pomoću aplikacija (Photopills, Gaia GPS) i savršenom poznavanju opreme „naslijepo“. Preporučuje ručni fokus putem Live View prikaza, visoki ISO (6400) za mliječnu stazu te korištenje intervalometra za duge ekspozitve. Naglašava da je krajolik važniji od samog neba – savjetuje duže ekspozicije za prednji plan kako bi se sačuvali detalji u sjenama, umjesto opsesivnog izbjegavanja minimalnih tragova zvijezda (star trails).

  • Prioritet pejzažu: Nebo je sekundarno; prava snaga slike leži u 2/3 prednjeg plana.
  • Tehnička preciznost: Korištenje Live View zumiranja za ručni fokus i intervalometra za duge ekspozicije koje čuvaju detalje u sjenama.
25.04. (18:00)

Više se nije zabavno ni kladiti

Dok u velikom svijetu roboti pomalo ulaze u sport, kod nas na mala vrata iz njega izlazi veliki novac

Prošle nedjelje u Pekingu je drugu godinu zaredom održan E-Town polumaraton, sportsko-tehnološki događaj na kojemu je, usporedo s 12 tisuća ljudskih trkača, dionicu od 21 kilometra trčalo i tristotinjak humanoidinih robota. Nisu svi roboti u toj utrci bili uspješni, no svi koji su došli do cilja nisu se ni oznojili, kamoli ‘dušu ispustili’ poput ljudi, a niti nešto posebno slavili. Da je trebalo optrčati počasni krug, optrčali bi još dva, cijeli jedan maraton. Tehnologija neslućenih razmjera i još neslućenijih namjera ušla je tako i u sport, kroz ciljnu ravninu, čak šest minuta i 54 sekunde brže od čovjeka kojemu je to najbrže uspjelo.

Istovremeno, kod nas je novac, umjesto ulaganja u mlade sportaše, spiskan na tko zna čiji luksuz i snobovske prohtjeve. Preko fiktivnih računa uz izmišljene troškove i lažno prikazivana sponzorstva, novac je selio s računa sportskih saveza na privatne račune, često onih koji su tek protokolarno se vrzmali po sportskim savezima. Miroslav Filipović za N1.

25.04. (17:00)

Brze i kratke

  • Više od 500 prosvjednika u Sisku protiv peradarskih farmi: ‘Ovo nije lokalno, ovo je pitanje budućnosti Hrvatske!’ (24 sata, Večernji), Darko Rundek poručio s rijeke Drave: “Drava se ne trži, niti ne kupuje!” (Danica)
  • U subotu ujutro u zagrebačkom Hotelu Dubrovnik održao se drugi dan dvodnevne konferencije TradFest, u organizaciji ultrakonzervativne zaklade Vigilare i Ordo Iuris Hrvatske, u subotu je ujutro konferencija otvorena temom “BiH: neuspjela država i nužnost trećeg hrvatskog entiteta”, reagirali brojni bošnjački mediji tvrdeći da je nedopustivo da se u središtu Zagreba zaziva unutarnji preustroj i teritorijalna reorganizacija BiH (Jutarnji)
  • HNB otvorio vrata građanima: financijska pismenost za sve generacije (HRT)
  • Zagrebačko sveučilište bogatije za 371 doktora znanosti i umjetnosti (HRT)
  • Putovanje vlakom nikad nije bilo popularnije: Najljepše rute u Europi (Green)
25.04. (16:00)

Tko s minama spava, mokar se budi

Dardanelska lekcija: Zašto se tjesnaci ne otvaraju silom

Povijesni debakl iz ožujka 1915. godine u Dardanelima služi kao vječna opomena modernim silama. Britansko-francuska flota pokušala je probiti turski tjesnac bombardiranjem obale i čišćenjem mina, no plan je završio katastrofom. U samo nekoliko sati, asimetrično ratovanje i nevidljiva minska polja potopili su tri bojna broda, dok je četvrti teško oštećen. Zaključak je jasan: nemoguće je sigurno čistiti more dok neprijatelj kontrolira obalu. Čak i tehnološki nadmoćne mornarice ostaju nemoćne pred minama, što objašnjava današnji oprez velikih sila prema Hormuškom tjesnacu. tportal

25.04. (15:00)

Slatko-gorka istina o etiketama

Nisu svi šećeri isti: Od “praznih kalorija” do korisnih sirupa

Šećer se u hrani krije pod više od 60 naziva, a ključno je razlikovati prirodne od dodanih šećera. Dok su oni u voću i mliječnim proizvodima dio zdravog paketa s vlaknima i proteinima, dodani šećeri povećavaju rizik od pretilosti i dijabetesa. Ipak, nutricionisti ističu da su med, javorov sirup i melasa bolji izbor od rafiniranog šećera zbog antioksidansa i minerala poput željeza i magnezija. Cilj nije potpuna zabrana, već umjerenost: preporuča se ograničiti dodane šećere na oko 6 do 9 žličica dnevno. Nat Geo

25.04. (14:00)

Kemija koja prašta grijehe pomfrita

Revolucija iz friteze: Otpadno ulje može postati biorazgradiva umjetna guma

Umjesto zagađivanja odvoda, otpadno jestivo ulje (WCO) postaje ključna sirovina za napredni, ekološki prihvatljiv elastomer. Kineski znanstvenici razvili su metodu pretvorbe ulja u hidroksilirane masne kiseline koje se, u kombinaciji s akrilatima, koriste kao smola za 3D printanje. Rezultat je fascinantan materijal koji se može rastegnuti gotovo 12 puta, a ako pukne, posjeduje moć samozacijeljenja – dovoljno je pritisnuti dijelove i pričekati. Osim što je održiva alternativa plastici, ova “guma” je i biorazgradiva, čime se zatvara krug od kuhinjskog otpada do visokotehnološkog, zelenog proizvoda. Nenad Raos za Bug

25.04. (13:00)

Cijeli život tražio najbolju sliku — i na kraju ostavio previše kandidata

S odlaskom Mije Kovačića zatvoreno je jedno poglavlje hrvatske naive

U 91. godini života preminuo je Mijo Kovačić, posljednji velikan legendarne generacije hrvatskih naivaca. Rođen u Gornjoj Šumi nedaleko Đurđevca, Kovačić je od čuvanja krava stigao do izlaganja u Vatikanskim muzejima, ostavši vjeran motivima podravske zemlje i seljaka. Presudan ej bio susred s IVanom Generalićem i Krstom Hegedušićem 50-ih te spada u drugu generaciju naivnih slikara. Po prvi puta izlaže u Koprivnici s Gažijem, Filipovićem i Večenajem, a samostalno prvi put 1961. godine u Galeriji primitivne umjetnosti u Zagrebu.  Kovačić je bio posljednji iz plejade Velikih. Njegovim odlaskom zatvara se jedna epoha: nama ostaje simbolički i umjetnički kapital koji, iz njegovih radova i djela ostalih korifeja naše naive može graditi neke nove odnose – kazuje Marijan Špoljar, povjesničar umjetnosti. Danica

25.04. (12:00)

Brze i kratke

  • Danska vojna obavještajna služba procjenjuje da bi Rusija u idućih pet godina mogla biti spremna za rat velikih razmjera protiv Europe ako procijeni da je NATO slab i neodlučan. Slične procjene stižu iz Njemačke (Slobodna)
  • SAD ima zakonski period od 60 dana za vojne operacije bez izričitog odobrenja Kongresa, nakon 1. svibnja predsjednik bi trebao povući snage iz Irana (tportal)
  • Humanoidni roboti ne uspijevaju dovršiti skoro 90 posto kućanskih zadataka (Bug)
  • Gruntovčani: serija koja je obilježila televizijsku povijest, kreću reprize na HRT
  • Rječnik kakav još niste vidjeli: šokačko-engleski, napravili ga učenici (HRT)
25.04. (11:00)

Pa nek si susjedi misle

Solarna kamuflaža: Fraunhoferov MorphoColor briše granicu između krova i panela

Njemački institut Fraunhofer ISE razvio je tehnologiju ShadeCut, koja koristi bioinspirirane MorphoColor premaze za vizualnu integraciju solarnih panela u fasade i krovove. Sustav koristi laserski obrađene filmove koji manipuliraju svjetlošću kako bi savršeno oponašali teksture poput crijepa ili cigle, što je idealno za povijesne jezgre i estetski zahtjevne građevine. Unatoč složenim uzorcima i bojama, moduli zadržavaju čak 95% energetske učinkovitosti standardnih panela. Ova inovacija omogućuje da solarni sustavi postanu integralni, oku nevidljivi dio arhitekture, pretvarajući zgrade u aktivne generatore energije bez narušavanja njihova vizualnog identiteta. Revija HAK

25.04. (10:00)

Baterije na "američki pogon"

Gigantsko nalazište litija u SAD-u moglo bi promijeniti globalno tržište

nanstvenici su u McDermittovoj kalderi, na granici Nevade i Oregona, otkrili potencijalno najveće svjetsko nalazište litija. Procjenjuje se da drevni vulkanski krater skriva između 20 i 40 milijuna tona ovog metala, vrijednog oko 1,5 bilijuna dolara. Specifičnost nalazišta je visoka koncentracija litija u glini blizu površine, što omogućuje lakše i jeftinije rudarenje. Dok SAD ovime planira osigurati energetsku neovisnost za nadolazeća desetljeća, lokalne zajednice i ekolozi upozoravaju na potencijalno razorno djelovanje ekstrakcije na okoliš i opskrbu vodom. Potražnja za litijem do 2040. mogla bi porasti osam puta. tportal

25.04. (09:00)

Kao buraz Ante Starčević

Bloger Krule: Pa ti vidi

Gledam ovu novčanicu od 1000 kuna što je ostala… iskreno, u ono vrijeme ostaviti ovu novčanicu nepromijenjenu u eure – trebam li vam objašnjavat? Imao sam ih 4… 4 komada jel. Baš odradio jednom čovjeku neki posao oko kuće, on bio malo imućan pa veli “Evo ti 4 po 1000, ionako će u prošlost”… baš mi tako reče. Od te 4 ostavio sam ovu za budućnost. Neću je nikad promijeniti.

Interesantno je kako već sad vrijedi više, jer 2 su mi čovjeka nudili 300 eura za nju jer je oni baš žele. Svake godine vrijediti će više… al iskreno, nikad više neće vrijediti kao što je vrijedila. Toliko sam ju rijetko puta viđao da u ona stara vremena, kad bi ju dobio na plaći… nisam znao kud s njom. Nema kioska, trgovine, kafane… gdje djelatnici nisu vrtili očima kad bi ju vidjeli. “Ma nema šanse”… tako bi govorili… “Što da ti vratim?”… nju kad bi izvuka, svi glavu okretali, problem imali… kako kusur vratiti. Znao sam biti i nevjerni Toma. Kad bi je dobio, okretao bi je ka suncu da vidim jel prava. Ne znam jeste li vi ikad to radili.

Kad se samo sjetim izlazaka i tih rijetkih trenutaka kad bi s ovom novčanicom izašao van. Jebo ti Donalda Trumpa, Elona Muska i Putina zajedno, kako li sam se ja osjećao s njom u džepu. Izlazak ka iz onog filma Mamurluk… ne sjećaš se ko su ti roditelji… drugi dan gurneš ruku u džep… a ono u džepu još ti ostalo 550 kuna. Bloger Krule za Ogulinski portal