Mladi u Hrvatskoj: Humanitarni, ali politički skeptični i s predrasudama - Monitor.hr
25.09. (13:00)

Mijenjali bi svijet, ali bez ovih u saboru

Mladi u Hrvatskoj: Humanitarni, ali politički skeptični i s predrasudama

Istraživanje IDIZ-a otkriva da su srednjoškolci izrazito skloni volontiranju i doniranju, ali pokazuju nisko političko znanje i skroman interes za politiku, s tek osam točnih odgovora u prosjeku. Povjerenje u institucije uglavnom je nisko, osim vojske i predsjednika, a čak 66 posto učenika protivi se spuštanju dobi za glasanje na 16 godina. Dok su stavovi o rodnoj ravnopravnosti i multikulturalnosti pretežno pozitivni, zabrinjava visoka razina netolerancije prema homoseksualnim osobama, pri čemu više od 60 posto sudionika smatra da ne bi trebale javno iskazivati svoju orijentaciju. HRT


Slične vijesti

30.09. (07:00)

Puna kuća, prazna tepsija

Hrvatska pri dnu EU-a: Skoro svaki drugi mladić i djevojka žive u prenapučenom kućanstvu

Prema podacima Eurostata za dobnu skupinu od 15 do 29 godina, čak 47% mladih u Hrvatskoj živi u prenapučenim kućanstvima, čime smo se smjestili u europski vrh zajedno s Rumunjskom (60%) i Bugarskom (53%). Prosjek Europske unije iznosi 27%. S druge strane, najbolje uvjete imaju mladi na Cipru (3,5%) i u Irskoj (oko 7%), dok u susjednoj Sloveniji u prenapučenim domovima živi 16% mladih. Prenapučenost se definira nedostatkom adekvatnog broja soba prema broju i sastavu ukućana. Danica

02.08. (20:00)

Disco kugla više ne bliješti kao prije

Mladi sve manje izlaze: Visoke cijene, mobiteli i novi trendovi prazne noćne klubove

Pandemija i digitalizacija trajno su izmijenile navike mladih, pa je klupska scena u Hrvatskoj i Europi u krizi. Prema sociologu Krešimiru Kroli, ključni razlozi za pad posjećenosti su previsoke cijene, nesigurnost (osobito za žene) te okretanje zdravijem životu bez alkohola. Ipak, osnivač portala Klubskascena.hr Goran Tomašević ističe da je elektronička scena u Hrvatskoj i dalje snažna. Dok standardni klubovi gube publiku, scena se podijelila na dvije krajnosti: intimniji soft clubbing te hiperhedonističke narodnjačke klubove zasnovane na statusnom dokazivanju. tportal

04.07. (23:00)

Za zlatnu mladež nema zime

Istraživanje ESB-a: Mladi u Hrvatskoj među najbogatijima u eurozoni s medijanom od 82.000 €

Prema istraživanju ESB-a iz 2026. godine, medijan neto bogatstva mladih (16–34 godine) u eurozoni iznosi 24.600 €. Hrvatska je pri samom vrhu s visokih 82.000 €, unatoč skromnijim godišnjim primanjima. Stručnjaci naglašavaju da rano bogatstvo nije rezultat discipline i osobne štednje, već obiteljskog nasljeđa, visoke stope vlasništva nad nekretninama i roditeljskog “poguranca”. Na razini Europe, najbogatiji su mladi na Malti (257.500 €), a najsiromašniji u Finskoj (5.700 €). Zanimljivo je i da su mladi Talijani čak tri puta bogatiji od svojih njemačkih vršnjaka. Nacional

25.06. (09:00)

Bitno je da imaju na umu

Generacija Z ruši stereotipe: O novcu razmišljaju znatno ranije, ali teško prelaze s riječi na djela

Pripadnici generacije Z počinju štedjeti i ulagati već oko 19. godine, znatno ranije od svojih roditelja. Unatoč visokoj digitalnoj pismenosti i informiranju putem TikToka i umjetne inteligencije, mladi u Hrvatskoj rijetko donose aktivne odluke o dugoročnoj štednji. Razlog leži u ljudskoj psihologiji kojoj su daleki događaji nebitni, ali i u neznanju kako točno započeti. Iako se suočavaju s velikim ekonomskim pritiscima i koriste digitalne alate, kada je riječ o ključnim financijskim odlukama, i dalje najviše vjeruju savjetima živih ljudi. Poslovni

29.03. (21:00)

Nek si sami zarade za penziju

Europa u raljama demografske zamke: Održivost mirovina na kušnji

Europski mirovinski sustavi suočavaju se s krizom zbog produljenja životnog vijeka i pada nataliteta. Dok starije generacije očekuju stečena prava, teret financiranja pada na mlade koji rade dulje uz veće doprinose, gubeći vjeru u vlastitu mirovinsku budućnost. Države reagiraju različito: Skandinavija veže mirovinu uz životni vijek, Francuska se bori s nasilnim prosvjedima zbog podizanja dobne granice, a istočna Europa zamrzava isplate. Stručnjaci upozoravaju da međugeneracijski jaz potiče populizam, dok rješenja poput australskog imovinskog cenzusa ili japanskog produljenog rada ostaju radikalne alternative za Europu. Moje vrijeme, Nacional

27.02. (18:00)

Mladost - ludost... što će se odraziti na glasačke listiće?

Analiza tri lica nove generacije birača za izbore 2028.

Politolog Nikola Baketa analizira tri skupine mladih koji će 2028. prvi put birati vlast, a odrasli su u sjeni pandemije, rata i migracija. Radikalizirani utjehu traže u identitetskim pitanjima i desnom buntu. Angažirani se dijele na vjerne stranačke vojnike i aktiviste fokusirane na ljudska prava i klimu. Najbrojniji su distancirani – mladi koji zbog nepovjerenja i osjećaja nemoći ostaju u “svoja četiri zida”. Dok političari prigodnim porukama pokušavaju upecati glasove, sustavno građenje povjerenja u demokraciju i dalje izostaje, što ključno utječe na njihovu (ne)mobilizaciju. Ideje

15.12.2025. (18:00)

Na mladima rat ostaje

Jokić: Mir je postao radikalna ideja, a političari potiču podjele

Ako govorimo s društvene razine pomalo smo zapustili mlade. Nedovoljno promišljamo o njihovom životu, nedovoljno ih uključujemo u razgovor. Na neki način smo utišali glas mladih u Hrvatskoj, stoga ne treba čuditi da se događaju one stvari koje se nama čine čudnima, radikalnima, ekstremnima. Moj dojam je da mladi u Hrvatskoj nisu izgubljen slučaj i da se s njima i za njih treba boriti. Hrvatsko društvo je polarizirano. Međutim, ono što mi se čini važnim je da dolazi do poticanja polarizacije. Političari potiču polarizaciju. Njima odgovara polarizacija, oni od polarizacije žive. Puno je lakše prodati jednobojne priče, ali život nije monokromatski. Polarizacija je inducirana s namjerom da se ne razgovara o pravim problemima. Boris Jokić za N1 ističe da se sve više govori o ratu, a nitko ne priča o miru.

04.12.2025. (23:00)

Živi da bi radio

Mladi pod kreditima primorani rezati troškove na sve strane

Većina Hrvata s kreditima mora se odricati svakodnevnih navika, a najteže prolaze mladi koji tek započinju samostalan život. Čak 87 % dužnika reže izdatke, osobito oni sa stambenim kreditom: od alkohola i izlazaka do pretplata i elektronike. Visoke cijene stanova i mjesečne rate od 750–900 eura odnose više od pola prosječne plaće, što mlade obitelji stavlja u najteži položaj. U bogatijim zemljama situacija je znatno blaža. Stručnjaci ističu da država mora osigurati priuštive stanove kako bi mladi konačno mogli živjeti, a ne samo otplaćivati. Nacional

03.12.2025. (21:00)

Problemi multitaskinga

‘Djeca nisu dobro’: Imamo problem autoriteta, općih društvenih vrijednosti, društvene anomije, predominacije digitalne tehnologije i virtualne radikalizacije… nasilje je samo posljedica

Napadi na nacionalne manjine i njihove događaje mogu se okarakterizirati kao nasilje iz etničke/nacionalne mržnje; tučnjava na Trgu bana Jelačića i dan poslije na Interliberu izgleda da je motivirana navijačko-regionalistički; palež Vjesnika pak je nešto što proizlazi iz, čini se, sasvim novog fenomena “digitalnih izazova”… To su očite razlike, pa je zato površno sve ove događaje stavljati pod “istu kapu”. Od škole i nemoći nastavnika i preopterećenosti sustava pravilima i procedurama do hiperambicioznosti i petnulaštva, preko digitalnih tehnologija koje imaju dokazano negativan utjecaj na zdravlje, fokus i koncentraciju do sve većih mentalnih oboljenja, posebno u jeku i nakon pandemije, nemamo problem s nasiljem koji bi se mogao nazvati ekskluzivno “maloljetničkim”, nego imamo mnoge probleme koji se posebno na razne načine odražavaju upravo na maloljetnicima. Karlo Jurak analizira za Index.

02.12.2025. (12:00)

Kad ti algoritam postane odgojitelj – i to jako loš

Njemačka traži odgovor: kako zaustaviti radikalizaciju djece na internetu

U Njemačkoj raste broj maloljetnika uključenih u islamistički i desničarski ekstremizam, potaknut online propagandom, društvenim krizama i psihološkim stresom. Stručnjaci upozoravaju da su djeca iz nesigurnih obitelji i izbjegličkih zajednica posebno ranjiva, često tražeći smisao i pripadnost na internetu. Organizacije poput berlinskog VPN-a rade na deradikalizaciji kroz razgovor, emocionalnu podršku i uključivanje roditelja. Istraživanja pokazuju da radikalizacija često počinje na društvenim mrežama i u internetskim eho-komorama. Unatoč trendovima, programi deradikalizacije bilježe vrlo nisku stopu recidivizma. DW