"Moj život (ni)je Švicarska" - Monitor.hr
03.06.2015. (16:41)

Stan je potreba, a ne luksuz

"Moj život (ni)je Švicarska"

“Dok su se u europskom centru stogodišnjim sindikalnim i aktivističkim borbama izborili za održiv sustav stanovanja, kod nas se, nakon privatizacije društvenih stanova, samo prepisuju bankarski EU recepti. Borba za stvarno i zajedničko pravo na stan neće početi smjenama vlada ili guvernera, jer svi oni bez izuzetka guraju iste politike kojima su prioriteti europske banke, a ne europska socijalna država. Sve navedene dobre prakse zajedničkog stanovanja i kod nas i u Europi nastale su po univerzalnom principu – udruživanjem i dugoročnim društvenim pritiskom za promjenom neodrživog sustava kakvog imamo danas. Nadamo se da su travanjski prosvjedi tek početak ovakve borbe”, piše Vizikultura.


Slične vijesti

25.12.2025. (14:00)

Izgleda svemirski, a na Zemlji

QSpace: modularni “svemirski” stanovi kao rješenje za priuštivo stanovanje u Nizozemskoj

Nizozemska zaklada Stichting Nieuw Thuis naručila je 144 modularne stambene jedinice QSpace, namijenjene studentima, migrantima, zdravstvenim radnicima i mladima u potrebi za brzim smještajem. QSpace je biokompozitna jedinica od 21 m², opremljena kuhinjom, kupaonicom, grijanjem i instalacijama, a može se slagati i povezivati. Početna cijena od oko 45 tisuća eura čini ga zanimljivim primjerom priuštivog stanovanja. Prvo naselje postavljeno je u rotterdamskoj četvrti IJsselmonde. Punkufer

24.12.2025. (18:00)

Za dobre Samaritance sa stanom viška

Program priuštivog najma: APN traži prazne stanove

APN je otvorio javni poziv za vlasnike stanova i kuća koje nisu korištene najmanje dvije godine, s ciljem aktiviranja praznih nekretnina kroz Program priuštivog najma. Vlasnici daju nekretninu APN-u na upravljanje na 3–10 godina, a zauzvrat dobivaju naknadu prema lokalnoj medijalnoj cijeni najma, isplaćenu u dvije rate. APN bira najmoprimce, upravlja najmom i pokriva razliku između priuštive i tržišne najamnine. Poziv traje do 15. veljače 2026. Zgradonačelnik

28.11.2025. (08:00)

Neki spavaju na kauču na razvlačenje

Oko 17 posto stanovništva Europske unije živi u prenapučenim domovima, Hrvatska na vrhu ljestvice

To znači da u kućanstvima nemaju dovoljan broj soba utvrđen prema minimalnim kriterijama. Minimalan broj soba je, primjerice, jedna za odrasli par, dvije za par i dvoje djece istog spola. Hrvatska je u skupini od pet EU zemalja s najvećom stopom prenapučenosti doma: najgora je Rumunjska s 41 posto stanovnika, a slijede Latvija (39), Bugarska (34), Poljska (33,7) i Hrvatska (32 posto). Istodobno je u Hrvatskoj, prema podacima Ministarstva, prazno čak 600.000 stanova, ukazuju na Danici.

02.09.2025. (10:00)

Skupo je biti svoj, još skuplje biti tuđ

Raste broj podstanara: novi podaci otkrivaju pad vlasništva stanova

U Hrvatskoj opada udio kućanstava koja žive u vlastitom stanu – s 88,8 posto u 2011. na 86,3 posto u 2021. godini. Broj vlasnika pao je za više od 100 tisuća, dok je podstanara sada oko 190 tisuća, a najviše ih živi kod obitelji. Zagreb prednjači – svako peto kućanstvo je u najmu. Unatoč tradiciji vlasništva, visoke cijene i nesigurni prihodi guraju sve više ljudi u podstanarstvo, pri čemu 29 posto njih na stanovanje troši preko 40 posto dohotka, među najgorim udjelima u EU. Lider

21.07.2025. (14:00)

Prašina na katastarskoj knjizi

Hrvatska sela bez prometa – ni stanova ni transakcija

U čak 399 općina i gradova u Hrvatskoj tijekom 2024. nije prodano ni deset stanova – što znači da se u većini manjih sredina gotovo ništa ne prodaje. Zbog tako malog broja transakcija, Ekonomski institut koristi županijske prosjeke za izračun cijena, što vodi do apsurdnih rezultata – poput viših cijena u Cisti Provo nego u Tučepima. Zaključno s 14. srpnjem 2025. zaprimljeno je ukupno 836 zahtjeva za povrat poreza pri kupnji ili gradnji prve nekretnine, a do sad je odobreno njih 289. Ovi podaci ne samo da otkrivaju neaktivno tržište u ruralnim krajevima, nego i naglašavaju duboku neravnotežu između sela i gradova kad je riječ o dostupnosti i prometu nekretnina. Lider

17.06.2025. (20:00)

Jarun i Lanište kao Beverly Hills, Sesvete još uvijek za narod

Kvadrat do kvadrata – Zagreb je jedan od najskupljih gradova, ali nije isto u svakom kvartu

Prema podacima iz svibnja 2025., najskuplji kvadrati u Zagrebu su u Maksimiru (4346 €/m²), na Jarunu (4262 €/m²) i Laništu (4270 €/m²), što se vjerojatno može zahvaliti novogradnji. S druge strane, najjeftinije kvadrate i dalje nude Sesvete (2621 €/m²) i Dubrava (2791 €/m²). Cijene variraju i unutar kvartova, a Geoportal ISPU nudi uvid u realizirane cijene, koje su često znatno niže od traženih. No stručnjaci upozoravaju da se brojke moraju tumačiti uz kontekst – stanje stana, zgrada, lift, parking i lokacija čine veliku razliku. Index

02.04.2025. (15:00)

Kad oglas kaže jedno, a stvarnost drugo

Stvarne cijene stanova? Pogledajte ISPU kartu prije nego platite previše

Najnoviji podaci s ISPU sustava otkrivaju da su stvarne realizirane cijene stanova često i do 30% niže od oglašenih. Agencije umjetno podižu cijene, stvarajući dojam skupljeg tržišta. Sada svi mogu provjeriti realne cijene po kvartovima putem službenog portala Ministarstva prostornog uređenja. Iako sučelje nije najintuitivnije, uz nekoliko koraka moguće je dobiti točne podatke i izbjeći preplaćivanje. Zgradonačelnik, N1

27.03.2025. (12:00)

Nekima se možda samo ne plaća porez

U Hrvatskoj je tri puta više praznih stanova od onih koje građani legalno iznajmljuju

  • 2,3 milijuna stambenih jedinica
  • 231.000 koristi se za kratkoročni najam
  • 595.000 stambenih jedinica je prazno
  • 132.000 stambenih jedinica za obavljanje djelatnosti.

Na Savjetima i Zgradonačelniku ističu da je pitanje koliko je stanova u najmu u sivoj zoni, no neće spekulirati. No, zabrinjava da je broj stanova porastao, i to za 6,5 posto, dok je broj nastanjenih stanova pao za 4,2 posto. Pitanje je hoće li najavljene promjene Stambene politike unijeti neki pomak.

21.03.2025. (12:00)

Cigla po cigla do savršenstva

Ključni elementi uspješne zgrade

Uspješna zgrada kombinira čvrstu konstrukciju, funkcionalnost i estetiku. Kvalitetni materijali i dobra izolacija osiguravaju dugovječnost i energetsku učinkovitost. Dizajn mora biti prilagođen korisnicima, omogućujući udobnost i praktičnost. Pravilna ventilacija i osvjetljenje doprinose zdravlju i produktivnosti stanara. Održavanje je ključno – čak i najbolje građene zgrade propadaju bez redovitih popravaka. Dodatni faktori, poput lokacije i ekološke održivosti, također igraju važnu ulogu. Ukratko, uspješna zgrada je ona koja traje, štedi energiju i služi svojim korisnicima na najbolji mogući način. Zgradonačelnik