MojPosao: Prosječna plaća žena 13 posto niža od plaće muškaraca

Ravnopravnost na popustu od 13%

MojPosao: Prosječna plaća žena 13 posto niža od plaće muškaraca

Analiza portala MojPosao pokazuje da žene u Hrvatskoj u prosjeku zarađuju 13 posto manje od muškaraca. Prosječna neto plaća muškaraca iznosi 1.717 eura, a žena 1.500 eura. Razlike su posebno izražene u drvnoj industriji, uslužnim djelatnostima i tehnologiji, dok su žene bolje plaćene u tekstilnoj, kemijskoj industriji i telekomunikacijama. Čak i za isti posao žene u prosjeku primaju oko šest posto manju plaću. Na razlike utječu struktura tržišta rada, zastupljenost u sektorima, rodiljni dopusti, sporije napredovanje te društveni stereotipi koji žene rjeđe usmjeravaju prema bolje plaćenim zanimanjima i rukovodećim pozicijama. Lider

plaća razlike u plaćama

Lijepo sjeda na račun, ali ne ulazi u staž

Prosječna neto plaća 1494 eura, ali uz dodatke prosinačka primanja prelaze 2000 eura

Prosječna neto plaća za prosinac iznosila je 1494 eura, što je pad od 0,3 posto u odnosu na studeni, uz godišnji rast od 9,8 posto. Poslodavci su pad nadoknadili rekordnim neoporezivim naknadama od prosječno 562 eura, pa su ukupna primanja premašila 2000 eura. Dodaci su varirali od 391 eura u javnoj upravi do 885 eura u stručnim djelatnostima. U 2026. plaće bi mogle dosegnuti 1600 eura neto. Mirovine bi u travnju trebale porasti 2,68 posto, oko 18 eura. Poslovni

neoporezivi primici plaća prosječna plaća

Crni fond za crne dane

Koliko vam treba ušteđenog novca da biste preživjeli pola godine bez posla? Između 5 i 22 tisuće eura…

Fond za hitne slučajeve više nije luksuz, već nužna obrana od nepredvidivosti. Umjesto visine plaće, ključ izračuna su stvarni mjesečni troškovi. Prema analizama za Hrvatsku, podstanar samac u Zagrebu treba od 7.500 do 9.000 eura za pola godine mira, dok se za četveročlanu obitelj u najmu taj iznos penje i do 22.000 eura. Iako država nudi naknadu preko HZZ-a (maksimalno 915 eura u prva tri mjeseca), ona rijetko pokriva sve troškove. Savjetuje se pravilo 3-6-9: što je vaša industrija ili prihod nestabilniji, to „crni fond“ mora biti dublji. Poslovni

Crni fond novac plaća troškovi

Kad pečat postane karijerni cilj: država opet hit poslodavac godine

Idealna plaća u Hrvatskoj od 1.330 do 1.990 eura

Hrvatski radnici žele veće plaće, sigurnost i posao u državnim tvrtkama. Istraživanje portala MojPosao među više od 700 ispitanika u Hrvatskoj pokazuje da je visina primanja glavni motiv za promjenu posla, dok 36 posto građana preferira rad u državnim tvrtkama ili javnoj upravi. Tek svaki peti radnik dobio je povišicu, a 15 posto “inflacijsku korekciju”. Idealna plaća za normalan život kreće se između 1.330 i 1.990 eura, dok četvrtina želi i više. Polovica zaposlenih ne očekuje rast primanja, a 51 posto razmišlja o promjeni posla. Strah od gubitka posla pao je na 19 posto, a mladi su sve optimističniji u pronalasku prvog zaposlenja. Poslovni

plaća

Dnevno dvije smjene: kuća-pos'o - pos'o kuća

Svaka peta osoba u Hrvatskoj radi dodatni posao zbog rasta troškova

Anketa servisa MojaPlaća pokazuje da 21% Hrvata radi dodatni posao kako bi pokrili mjesečne troškove, najčešće u uslužnim djelatnostima poput konobarenja, prijevoza putnika i čišćenja. Dio ispitanika razmišlja i o trećem zaposlenju jer dvije plaće nisu dovoljne. Trenutna prosječna neto plaća iznosi 1.539 eura, dok mnogi smatraju da bi za život iznad pukog preživljavanja trebalo oko 2.000 eura. Dodatni posao često se vidi i kao prilika za isprobavanje novih zanimanja ili razvoj malog biznisa sa strane. Poslovni… komentiraju na Forumu

dodatan posao plaća posao troškovi života

Kad prosjek vara, a stvarnost jede kruh s paštetom

Svaki četvrti radnik u RH zarađuje manje od 950 eura neto

Prema podacima DZS-a, prosječna neto plaća u pravnim osobama u kolovozu iznosila je 1446 eura, što je 0,6 posto više nego u srpnju i 9,2 posto više nego lani. Realno, nakon utjecaja inflacije, rast iznosi 4,9 posto. No, dok prosjek raste, čak 177.000 zaposlenih – njih deset posto – prima manje od 821 euro mjesečno, a prosječna plaća gotovo polovice radnika u pravnim osobama iznosi samo 947 eura. Danica

plaća prosječna plaća

Bruto stvarnost, neto preživljavanje

Jurčić: Za dostojanstven život u Hrvatskoj treba 2.200 eura mjesečno

Povodom Dana dostojanstvene plaće ponovno se raspravlja o iznosu potrebnom za normalan život u Hrvatskoj. Čelnik Novog sindikata Mario Iveković procjenjuje da bi dostojanstvena plaća trebala biti 2.025 eura, dok ekonomist Ljubo Jurčić smatra da je, zbog rasta cijena, realan iznos 2.200 eura. Upozorava da je Hrvatska dobila europske cijene, ali ne i europske plaće te da većina građana jedva pokriva osnovne troškove. Po njegovoj procjeni, 10 % živi dobro, 20 % u siromaštvu, a polovica populacije stalno „muku muči“. N1

dostojanstven život dostojanstvena plaća plaća prosječna plaća

Kad plaća iz inozemstva vrijedi više od suvenira s aerodroma

Austrija šampion u eurodomaćinstvu: Gdje radnici kući donose najviše novca?

Radnici koji iz inozemstva šalju novac svojim obiteljima najviše novca po glavi stanovnika šalju u Austriju – čak 1.198 eura godišnje. Slijede Luksemburg, Malta i Francuska. Najveći apsolutni primatelj doznaka unutar EU-a je Portugal. Hrvatska se s prosjekom od 482 eura nalazi iznad EU prosjeka (411 €). Najviše novca šalju radnici iz Švicarske, Njemačke i SAD-a. Podaci pokazuju da je Austrija ne samo izvoznik klasične čokolade, već i uvoznik slatkog novčanog toka iz dijaspore. N1

plaća posao poslodavci radnici

Kako preživjeti mirovinu bez da jedete paštetu svaki dan

Upozorenje: vaša mirovina mogla bi biti manja od studentskog budžeta

Financijska stručnjakinja upozorava da Hrvati u mirovini mogu očekivati manje od 45 % plaće, što znači da prosječna mirovina iznosi tek 522 eura (ako imate prosječnu plaću). Na seminaru koji se uskoro organizira može se naučiti kako bolje upravljati novcem, štedjeti, izbjeći inflaciju i investirati, čak i s malim iznosima. Financijska pismenost postaje nužnost – ne luksuz. Takva financijska situacija jasno ukazuje na potrebu za osobnom štednjom i boljim upravljanjem novcem. Stručnjaci naglašavaju kako je financijska pismenost ključna ne samo za svakodnevne potrebe, već i za dugoročno planiranje. Mirovina, Nacional

financijska pismenost mirovina plaća primanja

Generacija Z: Od 'radi što voliš' do 'voli što više zarađuje'

Kad život poskupi, generacija Z mijenja firmu umjesto lampice

Unatoč gospodarskoj nesigurnosti, polovica pripadnika generacije Z spremna je promijeniti posao, a desetina već ima konkretne planove. Mladi više ne traže samo ravnotežu između posla i života, već – prvenstveno – bolju plaću. Financijske krize, pandemija i inflacija izgurale su idealizam iz fokusa. Iako se na tržištu rada i dalje lako pronalazi posao, inflacija izjeda početne plaće pa Z-generacija postaje pokretljivija i pragmatičnija. Sigurnost i novac zamijenili su fleksibilnost i ispunjenje. Poslodavci bez jasne vizije budućnosti više nisu opcija. DW

geenracija z plaća posao

Europski standard, balkanski BDP

Hrvatska danas izdvaja 13,2 % BDP-a na plaće u javnom sektoru – drugi najveći udio u Europskoj uniji

I to odmah iza Danske. No, za razliku od Danske, Hrvatska nije visoko razvijena zemlja, što otvara pitanja o dugoročnoj održivosti takve politike. Zahvaljujući reformi plaća iz 2024., neto primanja u hrvatskom javnom sektoru znatno su porasla i gotovo dosegnula slovenske razine, unatoč manjem BDP-u. Istovremeno, privatni sektor u Hrvatskoj znatno zaostaje za slovenskim. Analitičar Danijel Nestić upozorava da je rast plaća posljedica političkih odluka, a ne ekonomskih pokazatelja te predlaže vezanje dužnosničkih plaća uz stanje u privatnom sektoru. tportal

BDP javni sektor plaća plaće

Ravnopravnost na popustu od 13%