More nikad nije bilo slanije - Monitor.hr
16.07. (21:30)

Kada puna soli

More nikad nije bilo slanije

Hrvatski tim znanstvenika je u suradnji s talijanskim kolegama objavio najnovije rezultate istraživanja koji ukazuju na dosad nezabilježene vrijednosti saliniteta Jadrana. Pojava je dijelom uzrokovana pojačanim dotokom voda visokog saliniteta iz Levanta i Jonskog mora, a dijelom zbog procesa u samom Jadranu. Sve je to posljedica klimatskih promjena, koje će u budućnosti donijeti još toplija i sušnija ljeta, manje protoke rijeka te posljedično jače zagrijavanje i zaslanjivanje površinskog sloja mora. Punkufer


Slične vijesti

14.08. (17:00)

Slatka i otrovna

Kod Komiže snimljena riba paun, predator koji uništava skoro sve pred sobom

Riba je fotografirana na dubini od 15 metara, a temperatura mora unatoč toj dubini bila je visokih 24 stupnja, piše Otvoreno more. Fotografirao ju je fotograf Damir Zurub. Radi se o ribi koja je štetna za ekosustav: nedostatak prirodnih neprijatelja, mogućnost cjelogodišnje reprodukcije, brza i efikasna kolonizacija novih područja te visoka stopa predacije nad autohtonim vrstama ovu stranu vrstu postavljaju visoko na ljestvici invazivnosti. Također, ubod ove ribe je i otrovan. U državama uz Sredozemno more njezina se populacija pokušava kontrolirati, uz poticaje za njezino izlovljavanje i konzumaciju. Meso ove ribe je, kažu gastronomi, vrlo ukusno. Najčešće se može naći u blizini podvodnih grebena i to do nekih 80 metara dubine, ali uglavnom mnogo pliće. Index

01.12.2020. (21:30)

Udarac preko pojasa

Sabor do kraja godine proglašava gospodarski pojas u Jadranu

HDZ-ov Branko Bačić najavio je da će Sabor do kraja jesenjeg zasjedanja proglasiti isključivi gospodarski pojas u Jadranskom moru. Proglasit će ga i Italija – o čemu postoji dogovor – dok će Slovence samo obavijestiti o odluci. Isključivi gospodarski pojas činit će zajedničke vode EU-a i na tom će se području morati provoditi zajedničku ribarstvenu politiku EU-a. Večernji

14.01.2018. (08:31)

Priča o novim počecima

Jadran na burzi, tvrtka koja je od gubitaša postala motor razvoja Crikvenice

Dionice hotelskog poduzeća Jadran Crikvenica od ovog tjedna kotiraju na Zagrebačkoj burzi, a početkom idućeg istječe rok za predaju ponuda za kupnju većinskog državnog udjela. Priča o tvrtki je posebna jer se od velikog gubitaša od kojeg su svi već pomalo dizali ruke premetnula u motor razvoja cijele destinacije. Država je budućeg vlasnika obvezala da u roku od šest mjeseci od preuzimanja tvrtke mora u objekte uložiti još 200 milijuna kuna. Novi list

08.01.2018. (19:19)

Neka more ostane plavo

Greenpeace pokrenuo peticiju za spašavanje Jadrana od plastike

Greenpeace je pokrenuo peticiju pod nazivom Spasimo Jadran i Mediteran od najezde plastike. Procjenjuje se da do 12 milijuna tona plastike godišnje ulazi u naša mora diljem svijeta te da oko 80% onečišćenja svjetskih mora otpada na plastiku. Peticijom se traži da ministar Ćorić učini nešto. Možete je potpisati ovdje.

16.07.2017. (23:29)

Plastična plaža

Greenpeace: Jadranski otoci guše se u plastici

Aktivisti Greenpeacea izložili su na Mljetu desetmetarske rekvizite kako bi zorno prikazali gdje najčešće završava plastika za jednokratnu uporabu. Ustvrdili su da se Jadranski otoci guše u plastici i pozvali građane da potpišu peticiju protiv uporabe jednokratne plastike. Kako se navodi u priopćenju Greenpeacea, voditeljica njihove kamapanje Mihaela Bogeljić smatra kako je nužno čistiti plaže, ali i da to nije rješenje samo po sebi, jer je usitnjene komadiće plastike gotovo nemoguće ukloniti. U Mediteranu se već sada nalazi 1.455 tona plastike. T-Portal

12.06.2017. (16:16)

Bitno je da se gradi

Novosti: Novi zakon omogućit će još veću privatizaciju Jadrana

Novi zakon o koncesijama omogućit će još veću razinu privatizacije i devastacije Jadranske obale. I dosadašnje upravljanje pomorskim dobrom pokazalo se kao ciljano kaotično kako bi raznorazni eksploatatori mogli loviti u mutnom, uz nanošenje nepovratne štete okolišu i lokalnim zajednicama. Tako primjerice, vrijednost koncesije koju će Klemmova tvrtka plaćati za Zrće iznosi fiksnih 1,3 milijuna kuna plus 3,6 posto od prometa, a Novalji bi trebalo pripasti nešto više od iznosa koji je ranije ostvarivala od Zrća, no lokalna zajednica neće imati nikakav upliv u transformaciju toga resursa. Novosti

22.01.2017. (11:24)

Tko uđe nek se kani svake nade

I Hrvatska ima svoj Bermudski trokut [foto]

Najprije se 2. kolovoza 1962. u noćnoj pruzi iz Rijeke za Dubrovnik u Murterskome moru cijelim bokom nasukala “Citta di Venezia“, stariji putnički brod s pedesetak putnika. Uzrok se nikad nije saznao, a nesretna “Citta” je završila u rezalištu u Monflconeu. Godine 1971. u primoštenskoj Peleš Luci (danas Marina Kremik) prevrnuo se brod “Bakar“, koji je u Drugom svjetskom ratu s otoka Visa u Italiju prevozio partizanske ranjenike. Njemu je netko “za dešpet“ otvorio ventile, pa se u plićaku prevrnuo na bok, donosi fotopriču o “Jadranskom Bermudskom trokutu” Slobodna.

25.11.2016. (20:30)

Još uvijek čist

Koliko je čist Jadran?

Onečišćenje izazvano masovnim turizmom i lošom infrastrukturom zbog koje kanalizacijski izljevi završavaju u moru ugrožavaju bioraznolikost Jadrana. Zaključno, za sada dostupni rezultati istraživanja stanja Jadrana pokazali su da je Jadransko more u jako dobrom stanju, no poticanje i ulaganje u održivo korištenje morskih ekosustava je i dalje dobrodošlo. Masovni turizam i ribarstvo su najveći problem Jadrana, pa bi tako najviše rada trebalo usmjeriti upravo u te dvije gospodarske grane te ih pokušati podići na što održiviju razinu rada, piše Biologija.

08.11.2016. (11:27)

Prova novoga kova

Split bi mogao doživjeti sudbinu Venecije: Naličje kruzerskog turizma

Tvrdnje o ekonomskoj koristi od kruzerskog turizma su neodržive, barem kad se gleda dugoročna korist odnosno šteta – ekološke štete koje kruzeri čine su goleme i u moru poput Jadrana teško – ako uopće – otklonjive. Naime šteta u Jadranu koštala bi 7 puta više od dobiti za lokalne zajednice, dok pravi profit odlazi samo vlasnicima nekoliko globalnih korporacija koje kontroliraju tu djelatnost, analizira Mirko Petrić za Slobodnu Dalmaciju.