Najbolje fotografije velike konjunkcije - Monitor.hr
22.12.2020. (18:30)

Nije ni na Zemlji loše, ali u svemiru je baš lijepo!

Najbolje fotografije velike konjunkcije

Jučer se dogodio astronomski fenomen velika konjunkcija kad su se Jupiter i Saturn približili jedan drugom, barem gledano sa Zemlje, a Bug.hr je odabrao najbolje fotografije ove lijepe pojave.


Slične vijesti

Prekjučer (14:00)

Žao nam je, Neo, ali ovaj put nema plave ni crvene pilule

Novo istraživanje dokazuje: svemir nije simulacija, algoritmi ne mogu objasniti stvarnost

Svemir ipak ne može biit računalna simulacija, kako sugeriraju neke teorije. Koristeći Gödelove teoreme nepotpunosti, tim znanstvenika sa Sveučilišta Britanske Kolumbije pokazao je da temelj stvarnosti počiva na “ne-algoritamskom razumijevanju” – nečemu što nijedno računalo ne može izračunati. Budući da simulacije nužno slijede programska pravila, a stvarnost nadilazi svako računanje, zaključak je jasan: ne živimo u Matrixu, nego u stvarnom, nelinearnom svemiru. Bug

Četvrtak (11:00)

Kozmička večera za pet — 'om nom nom' među zvijezdama

Najsjajniji bljesak iz svemira: crna rupa “pojela” zvijezdu 30 puta veću od Sunca

Astronomi su zabilježili najsnažniji i najudaljeniji bljesak energije ikad viđen iz supermasivne crne rupe, J2245+3743, udaljene 10 milijardi svjetlosnih godina. Ovaj kozmički događaj bio je 30 puta sjajniji od prethodnog rekordera i dosegao je sjaj jednak 10 bilijuna Sunaca. Znanstvenici smatraju da se radi o “plimnom poremećaju” – trenutku kada crna rupa rastrga zvijezdu koja joj se previše približi. U ovom slučaju, žrtva je bila zvijezda 30 puta masivnija od Sunca, a bljesak i dalje traje. Bug

30.10. (19:00)

Veliki plinoviti brat

Jupiter možda spasio Zemlju od sudbine superzemlje

Novo istraživanje sa Sveučilišta Rice sugerira da je mladi Jupiter spriječio Zemlju da završi preblizu Suncu i postane negostoljubiva “superzemlja”. Analiza meteorita pokazuje da su postojale dvije generacije materijala od kojih su nastajali planeti, a računalne simulacije otkrivaju da je Jupiterov rast preusmjerio plin i prašinu, stvarajući uvjete za kasnije formiranje Zemlje. Znanstvenici zaključuju da je taj plinoviti div ključan za stabilnost Sunčeva sustava – pravi arhitekt našeg kozmosa. tportal

10.10. (12:00)

I tako u krug

Novi model sugerira da će se svemir za 20 milijardi godina urušiti u Veliko sažimanje

Prema novom modelu fizičara Hoanga Nhana Luua, Yu-Chenga Qiua i Henryja Tyea, svemir se neće vječno širiti nego će se za oko 11 milijardi godina širenje zaustaviti, a zatim početi urušavati u takozvano Veliko sažimanje. Ključnu ulogu ima kozmološka konstanta λ, za koju novi podaci sugeriraju da bi mogla biti negativna, te hipotetsko polje aksiona koje privremeno „gura“ svemir prema van. Ako su izračuni točni, svemir će dosegnuti vrhunac veličine 1,7 puta današnje, prije nego što ga gravitacija ponovno sklopi. Index

30.09. (15:00)

Zagađivanje orbite

Znanstvenici upozoravaju na kaos u orbiti zbog Trumpove deregulacije lansiranja raketa

Izvršna uredba, koju potpisao Trump prošlog mjeseca pojednostavljuje lansiranje raketa, slavi se u komercijalnom svemirskom sektoru, no istovremeno izaziva uzbunu među znanstvenicima, ekolozima i astronomima. Oni upozoravaju da rastuća mreža satelitskih konstelacija preplavljuje nebo, zaklanja zvijezde i ugrožava sam naš pristup Zemljinoj orbiti, piše The Guardian. Samo Muskov Starlink posjeduje dvije trećine svih satelita u svemiru. S 8.000 satelita u niskoj Zemljinoj orbiti, tvrtka ima dozvolu za lansiranje još 4.000, a navodno je podnijela zahtjev za povećanje ukupnog broja na čak 42.000. U međuvremenu, Amazon i kineski državni projekt razvijaju vlastite konkurentske mreže, što bi moglo dovesti do eksplozije broja satelita. Neke procjene govore da bi ih u orbiti za desetljeće moglo biti i do 100.000. Index

26.09. (21:00)

Od orbitalne palače do svemirskog Airbnba

ISS ide u mirovinu, privatne postaje preuzimaju svemirsku scenu

Međunarodna svemirska postaja približava se kraju svog vijeka, a NASA planira njezinu kontroliranu deorbitaciju do 2030. godine uz pomoć SpaceX-a. Ulogu nasljednika preuzimaju privatne kompanije – među njima Vast, koji u suradnji sa SpaceX-om 2026. planira lansirati Haven-1, prvu privatnu svemirsku postaju. Riječ je o manjem modulu namijenjenom četveročlanim posadama i istraživačkim misijama, uključujući farmaceutska i biomedicinska istraživanja. Haven-1 simbolizira prijelaz orbitalne infrastrukture iz državnog u privatni sektor, otvarajući put komercijalizaciji svemira i novoj eri svemirskih stanica. tportal

24.09. (22:00)

Slušaju nas i ne vjeruju

Naši svemirski signali mogu otkriti Zemlju izvanzemaljcima

Znanstvenici sa Sveučilišta Penn State i NASA-inog JPL-a otkrili su da signali koje šaljemo roverima i letjelicama u svemir mogu “curiti” kroz prostor i biti presretnuti od naprednih izvanzemaljskih civilizacija. Ako bi se nalazili na poravnatim pozicijama u odnosu na planete, šanse za presretanje signala dosežu 77%. Ista metoda može pomoći i ljudima u pronalasku izvanzemaljaca, posebno s nadolazećim otkrićima egzoplaneta zahvaljujući teleskopu Nancy Grace Roman. Index

22.09. (15:00)

Crne rupe pjevaju, a svemir otkriva svoje kozmičke tajne

Novo otkriće gravitacijskih valova potvrđuje Einsteinove i Hawkingove teorije


Znanstvenici su uz pomoć LIGO detektora zabilježili najjasniji signal gravitacijskih valova, GW250114, nastao sudarom crnih rupa. Novo otkriće potvrđuje Einsteinovu teoriju relativnosti i Hawkingov teorem o površini, pokazujući da su crne rupe jednostavni objekti definirani masom i rotacijom. Analiza “zvonjave” crne rupe pruža dokaze za termodinamiku crnih rupa, otvarajući put ka kvantnoj gravitaciji. Poboljšana osjetljivost detektora omogućila je dublje razumijevanje prostorvremena, a LIGO-Virgo-KAGRA kolaboracija objavila je i zvučni prikaz sudara. Buduća istraživanja obećavaju još otkrića. Bug

16.09. (16:00)

Ipak se nećemo preseliti tamo

Nova studija: organski spojevi na Enkeladu možda nastaju na ledu, a ne u oceanu

Znanstvenici sugeriraju da organski spojevi otkriveni u gejzirima Saturnovog mjeseca Enkelada ne moraju potjecati iz njegova podzemnog oceana, nego mogu nastati na ledenoj površini djelovanjem radijacije iz Saturnove magnetosfere. Eksperimenti provedeni na Institutu HUN-REN pokazali su da bombardiranje zaleđene smjese vode, CO₂, metana i amonijaka stvara molekule prebiotičkog tipa. To ne isključuje mogućnost života u oceanu, ali upozorava da gejziri možda nisu izravni dokaz. Razlikovanje podrijetla organskih spojeva zahtijevat će nove misije, uključujući predloženu ESA-inu misiju u sklopu programa Voyage 2050. Bug