Najzanimljiviji filmovi godine: od zombija, Shakespearea i Neila Diamonda do Frankensteina - Monitor.hr
Danas (17:00)

A tek smo na pola godine

Najzanimljiviji filmovi godine: od zombija, Shakespearea i Neila Diamonda do Frankensteina

Među najhvaljenijim filmovima izdvajaju se Song Sung Blue, dirljiva istinita priča o bračnom paru koji se proslavio kao Neil Diamond tribute bend Lightning & Thunder, te Hamnet, emotivna reinterpretacija Shakespeareove obiteljske tragedije s Paulom Mescalom i Jessie Buckley. Ljubitelji horora mogli bi posegnuti za 28 Years Later: The Bone Temple, najhvaljenijim nastavkom serijala dosad. Tu su još mračno duhoviti The Bride!, kriminalistički triler Crime 101 i neobična crna komedija Twinless. Ima ih još na Guardianu


Slične vijesti

Utorak (22:00)

Kad AI glumi da snima film

Prvi potpuno AI generirani film prikazan na Tribeci, neke kritike ne kriju razočaranje

Ova 75-minutna dokudrama prikazuje fiktivni masakr iranskih civila iz siječnja 2026. godine. Unatoč tvrdnjama kreatora (Fountain 0) da film predstavlja budućnost kinematografije i da je koštao tek 2.000 dolara, kritičar za PetaPixel vizuale opisuje kao drvene, besmislene i emocionalno prazne. Ističe da su tvrdnje o niskoj cijeni zavaravajuće zbog ogromnog ekološkog i energetskog troška AI modela. Zaključuje kako ovaj “proizvod” ne predstavlja nikakvu stvarnu prijetnju Hollywoodu te da će ga, zbog jezive neprirodnosti, natjerati da zamrzi filmove.

Utorak (01:00)

Zahtjevna publika ti astrofizičari

Neil deGrasse Tyson ocjenjuje prikaz vanzemaljaca u filmovima

Tyson oštro kritizira holivudski nedostatak kreativnosti, ističući da većina aliena previše nalikuje ljudima jer imaju glavu, torzo i dvije ruke. Ljudi s bananama dijele čak 25% identičnih gena, zbog čega smatra da bi stvarni izvanzemaljci, koji uopće nemaju naš DNK, morali izgledati barem onoliko različito od nas koliko se čovjek razlikuje od banane. Najviše cijeni filmove i serije u kojima izvanzemaljci nisu humanoidni. Na vrhu mu je 2001: Odiseja i ideja monolita, sviđa mu se Kontakt jer se izvanzemaljska inteligencija manifestira kroz upute za izgradnju broda primljene preko radiovalova. Sviđa mu se i Dolazak, gdje više nalikuju hobotnicama i u kojem vrijeme ne doživljavaju linearno kao mi. Rat svjetova mu je super zbog raspleta, a hvali i pojedine epizode Zone sumraka. Ne voli Osmog putnika jer ga Xenomorph previše podsjeća na gmazove, Avatar čine ljudi s plavom kožom i velikim ušima, a najgora mu je ideja Supermana, koji je zapravo čovjek s drugog planeta (+ te nadnaravne sposobnosti). Kritičan je i prema Predatoru i Susretima treće vrste.

02.06. (20:00)

Što se stvarno krije iza crvenih lampica

Filmovi koji donekle realno prikazuju seks industriju

Mainstream kinematografija i televizija (poput serije Euphoria) često prikazuje seksualni rad kroz nerealne, sanirane ili senzacionalističke narative, ignorirajući glasove onih s doživljenim iskustvom. Nasuprot tome, naslovi poput nagrađivane drame Anora i inovativnog filma Tangerine redatelja Seana Bakera donose autentičnost zahvaljujući glumačkom doprinosu stvarnih bivših radnica u industriji. Dokumentarni filmovi Modern Whore i The Stroll, kao i psihološki horor Cam te drama Jezebel, nastali su pod izravnim kreativnim vodstvom žena koje su radile u industriji. Ovi projekti otvoreno progovaraju o nedostatku radničkih prava, rasizmu i sigurnosnim rizicima, pružajući prijeko potreban, nijansiran uvid u nemonolitan svijet seksualnog rada. Dazed

28.05. (19:00)

Još jedan bliski susret treće vrste

Kritičari hvale novi Spielbergov film: “Nešto najbolje što je napravio u 20 godina”

Prve reakcije na novi, 37. film Stevena Spielberga “Disclosure Day” (u kinima od 12. lipnja) prepune su pohvala. Novinari i kritičari nazivaju ovaj SF triler o NLO-ima autorovim najboljim ostvarenjem u posljednjih 20 godina. Radnja prati meteorologinju iz Kansas Cityja (Emily Blunt) koju usred javljanja uživo obuzme izvanzemaljska sila te entuzijasta (Josh O’Connor) koji želi razotkriti istinu o svemirskom životu. Kritičari posebno ističu “fenomenalnu” glumu Emily Blunt kojoj već prognoziraju nagrade, vrhunsku glazbu Johna Williamsa te napeti scenarij Davida Koeppa koji opisuju kao spoj Dosjea X i Biblije. Variety, Index… Priča o zviždaču (Josh O’Connor) koji otkriva dokaz o izvanzemaljcima propituje globalni utjecaj tog saznanja. Kroz borbu likova protiv tajnih agenata koji skrivaju istinu, film spaja spektakl s dubokim ljudskim emocijama. Guardian

27.05. (01:00)

Filmova za cijelo ljeto

Cannes 2026: Filmovi koji su izazvali najveću pažnju

 

Na 79. Cannes Film Festivalu predstavljen je niz filmova koji već slove za buduće favorite sezone nagrada. Među najzapaženijima su The Electric Kiss, Fatherland, All Of a Sudden, Gentle Monster, Paper Tiger, Hope i Fjord. Veliku pažnju izazvali su i Minotaur, Bitter Christmas, The Man I Love, Coward, Karma, Her Private Hell, Teenage Sex and Death at Camp Miasma, Club Kid, Victorian Psycho i The Beloved. Journal

 

24.05. (16:00)

Ubojstvo pod tušem je kamilica, puštanje vode u zahodu, e to je horor

Kako je Hitchockov Psiho zahodsku školjku pretvorio u filmsku ikonu

Kultni horor Alfreda Hitchcocka Psiho (1960.) upisao se u povijest kinematografije kao prvi mainstream film koji je prikazao puštanje vode u zahodskoj školjci (tehnički, bilo je filmova i prije koji su prikazali to u sceni, ali ova je značajnija zbog nečeg drugog). Scenarist Joseph Stefano namjerno je ubacio scenu u kojoj lik Marion Crane ispire dokaze o krađi kako bi šokirao i psihički “izbacio iz takta” tadašnju konzervativnu publiku prije slavne scene ubojstava pod tušem. Ovaj, za to vrijeme skandalozan vizualni detalj, ne samo da je uznemirio gledatelje, već je prema povjesničarima filma označio i početak kraja rigoroznog cenzorskog Hays koda koji je dotad strogo ograničavao holivudske autore. Syfy

18.05. (09:00)

Kako sam prestao brinuti i zavolio filmove o bombi

Smak svijeta: Sedam filmova o nuklearnoj panici

Nuklearno oružje desetljećima je centralni motiv kinematografije, reflektirajući evoluciju društvenog straha. Dok su rani filmovi nudili optimizam ili satirični crni humor (poput Kubrickovog Dr. Strangelovea), eskalacija Hladnog rata donijela je mračnije tonove. Trileri poput Kritične točke i Trinaest dana ogolili su političku nemoć i napetost donošenja odluka. Kasniji filmovi uveli su nove prijetnje: umjetnu inteligenciju (Colossus), adolescentske hakere (Ratne igre), strahote iz perspektive običnih ljudi (Niti) te postsovjetsku nestabilnost (Grimizna plima). Kroz različite žanrove, film je ostao ključno ogledalo čovjekove fascinacije i užasa pred potpunim uništenjem. Bug

15.05. (20:00)

Nisu se samo valjali u blatu i jeli rukama

Srednji vijek na filmu: Šest mitova o dobu koje je bilo puno čišće (i šarenije) nego što mislite

Pop-kultura, od blatom natopljenih sela u Monty Pythonu i Svetom Gralu do čađavih lica u Igri prijestolja, stvorila je mit o Srednjem vijeku kao eri vječne prljavštine i beznađa. Stvarnost je bila znatno suptilnija: ljudi su cijenili higijenu, nosili odjeću živih boja (ne samo smeđe vreće), a vještice su spaljivali tek stoljećima kasnije. Filmske opsade su obično prebrze, u stvarnosti su trajale mjesecima, ako ne i godinama, a oklopi nerealno krhki (i nisu se nosili svaki dan, skinuli bi ih odmah nakon bitke), a krčme nisu bili mračni barovi, već nečiji dnevni boravak. Srednji vijek nije bio crno-bijeli sepia filter, već doba sofisticiranog inženjerstva i živopisne svakodnevice koju su filmovi odlučili zamijeniti – blatom. Mental Floss

12.05. (20:00)

Izlet u zonu sumraka između dva režima i jedne Nobelove nagrade

Film o Thomasu Mannu: Intimni portret oca i kćeri u vrtlogu Hladnog rata

Novo ostvarenje Pawlikowskog ubraja se među najočekivanije filmove u konkurenciji 21 naslova koji se ove godine natječu za prestižnu Zlatnu palmu. Poljski redatelj vraća se u Cannes nakon što je 2018. osvojio nagradu za najboljeg redatelja za film „Hladni rat“. Prema sinopsisu, „Domovina” istražuje pitanja identiteta, krivnje, obitelji i ljubavi, smještena u vrtlog moralne konfuzije poslijeratne Europe. Radnja ovog biografskog filma već potiče novo zanimanje za slavnu obitelj Mann. Nakon što je diljem svijeta stekao književni ugled romanima poput „Buddenbrookovi” (1901.) i „Čarobni brijeg“ (1924.), Thomas Mann je za vrijeme Hitlerove vladavine postao jedan od najistaknutijih kritičara fašizma, učvrstivši svoj status jednog od ključnih demokratskih intelektualaca 20. stoljeća, koji je nakon rata tvrdio kako se nikada neće vratiti te da svi Nijemci snose odgovornost za nacistike zločine. Iako se film oslanja na povijesne osobe, njegova je polazna premisa u potpunosti fiktivna. DW