Srednji vijek na filmu: Šest mitova o dobu koje je bilo puno čišće (i šarenije) nego što mislite - Monitor.hr
Danas (18:00)

Nisu se samo valjali u blatu i jeli rukama

Srednji vijek na filmu: Šest mitova o dobu koje je bilo puno čišće (i šarenije) nego što mislite

Pop-kultura, od blatom natopljenih sela u Monty Pythonu i Svetom Gralu do čađavih lica u Igri prijestolja, stvorila je mit o Srednjem vijeku kao eri vječne prljavštine i beznađa. Stvarnost je bila znatno suptilnija: ljudi su cijenili higijenu, nosili odjeću živih boja (ne samo smeđe vreće), a vještice su spaljivali tek stoljećima kasnije. Filmske opsade su obično prebrze, u stvarnosti su trajale mjesecima, ako ne i godinama, a oklopi nerealno krhki (i nisu se nosili svaki dan, skinuli bi ih odmah nakon bitke), a krčme nisu bili mračni barovi, već nečiji dnevni boravak. Srednji vijek nije bio crno-bijeli sepia filter, već doba sofisticiranog inženjerstva i živopisne svakodnevice koju su filmovi odlučili zamijeniti – blatom. Mental Floss


Slične vijesti

Utorak (20:00)

Izlet u zonu sumraka između dva režima i jedne Nobelove nagrade

Film o Thomasu Mannu: Intimni portret oca i kćeri u vrtlogu Hladnog rata

Novo ostvarenje Pawlikowskog ubraja se među najočekivanije filmove u konkurenciji 21 naslova koji se ove godine natječu za prestižnu Zlatnu palmu. Poljski redatelj vraća se u Cannes nakon što je 2018. osvojio nagradu za najboljeg redatelja za film „Hladni rat“. Prema sinopsisu, „Domovina” istražuje pitanja identiteta, krivnje, obitelji i ljubavi, smještena u vrtlog moralne konfuzije poslijeratne Europe. Radnja ovog biografskog filma već potiče novo zanimanje za slavnu obitelj Mann. Nakon što je diljem svijeta stekao književni ugled romanima poput „Buddenbrookovi” (1901.) i „Čarobni brijeg“ (1924.), Thomas Mann je za vrijeme Hitlerove vladavine postao jedan od najistaknutijih kritičara fašizma, učvrstivši svoj status jednog od ključnih demokratskih intelektualaca 20. stoljeća, koji je nakon rata tvrdio kako se nikada neće vratiti te da svi Nijemci snose odgovornost za nacistike zločine. Iako se film oslanja na povijesne osobe, njegova je polazna premisa u potpunosti fiktivna. DW

03.05. (10:00)

Znao sam da mi je Kevinov izraz lica bio poznat

Filmski kadrovi nadahnuti slavnim umjetničkim djelima

U filmu Panov labirint Guillermo del Toro oživljava Goyinu sliku proždiranjem vila. Scorseseov Taksist koristi Hopperovu atmosferu usamljenosti, a Nolanov Otok Shutter preokreće Klimtovo djelo u prikaz tuge. Lars von Trier u Melankoliji rekreira Millaisovu Ofeliju, dok Trumanov show za svoj završetak crpi nadahnuće iz Magritteove umjetnosti. Kubrick u Paklenoj naranči kopira Van Goghov motiv zatvora, a Mannov Vrućina reflektira Colvilleovu sliku. Hitchcockov motel iz Psiha vjerno preslikava Hopperovu kuću, dok komična scena s Kevinom u Sam u kući podsjeća na Munchov Krik. No Film School

30.04. (00:00)

Ako ste doma za produženi vikend

Vodič kroz najbolje: Netflix originali koji su osvojili kritiku i publiku

Netflix je od posudbe DVD-ova evoluirao u giganta koji definira modernu kinematografiju. Ovaj popis na No Film School izdvaja 11 odličnih ostvarenja iz njihove originalne produkcije, od Cuarónove vizualno fascinantne Rome i potresne Society of Snow, do Scorseseovog mafijaškog epa The Irishman. Filmovi poput Marriage Story i The Lost Daughter duboko zadiru u ljudske odnose i majčinstvo, dok Mudbound i They Cloned Tyrone istražuju rasne i društvene tenzije kroz dramu i misteriju. Bilo da tražite dokumentarac koji slavi život (Dick Johnson Is Dead) ili žanrovsku mješavinu poput Okje, ovi naslovi jamče kraj beskonačnom “skrolanju”. No Film School

25.04. (22:00)

Lako je ući, treba probati izaći

Izlaz 8: jedan od najzanimljivijih japanskih horora posljednjih godina

Igra The Exit 8, koju je samostalno razvio KOTAKE CREATE, pojavila se krajem 2023. i vrlo brzo postala kultni hit: njezina jednostavna premisa – beskonačni podzemni hodnik, nekoliko strogih pravila i stalna prijetnja da će i najmanja pogreška vratiti igrača na početak – pokazala se idealnom u eri fascinacije liminalnim prostorima. U fokusu filma je neimenovani muškarac, u odjavnoj špici naznačen kao Izgubljeni čovjek (Kazunari Ninomiya), koji nakon poziva bivše djevojke (Nana Komatsu) u podzemnom prolazu počinje shvaćati da se nalazi u petlji. Pravilo je jednostavno: ako primijeti anomaliju, mora se vratiti; ako je ne primijeti, nastavlja hodati ravno. Petlja, da se razumijemo, je i bez postera u hodniku jasna aluzija na Mauritsa Cornelisa Eschera. Najzanimljivije je to što se referenca ne iscrpljuje u ideji beskonačne petlje. Escherovi radovi često proizvode osjećaj prostora koji je na prvi pogled pravilan, ali se pri pažljivijem gledanju pokaže nemogućim. Upravo tako funkcionira i Izlaz 8. Bug

20.04. (16:00)

Kauč nikad nije bio toliko romantiziran

Od Hannibala do Hollywooda: Najveći filmski mitovi o psihoterapiji

Iako je stvarna psihoterapija često vizualno predvidljiva, filmska industrija već stoljeće eksploatira taj proces kroz dramatične, ali često pogrešne prikaze. Tekst na VoxFeminae analizira šest ključnih mitova: od zablude da je terapija samo trenutna katarza, preko dominacije muških figura autoriteta, pa sve do opasnih prikaza terapeuta kao manipulatora ili ljubavnika. Dok Hollywood romantizira kršenje granica i neravnotežu moći, stvarna terapija počiva na profesionalnom okviru i dugotrajnom radu. Ipak, noviji dokumentarni serijali polako utiru put vjernijim i manje senzacionalističkim prikazima ove plemenite, ali često neshvaćene profesije.

19.04. (14:00)

Odobrio papa

I Vatikan ima svoju listu filmova za preporuku

Povodom stote obljetnice kinematografije, Vatikan je 1995. godine objavio popis 45 značajnih filmova podijeljenih u tri kategorije: religija, vrijednosti i umjetnost. Popis nije zamišljen kao dogma, već kao putokaz prema djelima koja obogaćuju ljudski duh. Iako neka ostvarenja sadrže prizore nasilja ili sekularne ideje, Crkva ih priznaje kao vrhunska umjetnička postignuća koja potiču na kritičko razmišljanje. Među odabranima su klasici poput Schindlerove liste, ali i kompleksna djela poput Tarkovskog. Također, na popisu su filmovi Stanleyja Kubricka, Johna Forda, Bergmana, Kurosawe, ali i Charlieja Chaplina, Louisa Mallea, Kieslowskog i drugih. Decent Films

13.04. (21:00)

Njemu je i iPhone dovoljan

Soderbergh razljutio kolege izjavama o upotrebi umjetne inteligencije u filmu

Redatelj Steven Soderbergh ne strahuje od umjetne inteligencije; dapače, vidi je kao moćan i ekonomičan alat za rješavanje kreativnih blokada. Koristeći AI u dokumentarcu o Lennonu, uspio je vizualizirati apstraktne filozofske ideje za koje bi mu ranije trebali basnoslovno skupi vizualni efekti. Smatra da je njegova primarna dužnost isporučiti kvalitetan film, a AI mu to trenutno olakšava. Iako poštuje kolege koji ne dijele njegove mišljenje, on preferira istražiti svaku novu tehnologiju. Zaključuje kako nismo na pragu propasti niti revolucije, već u ranoj fazi čiju ćemo pravu vrijednost spoznati tek za pet godina. Iz razgovora za Variety (ukazali na to na Monitorovom forumu).

09.04. (18:00)

Dosadili nam titlovi

Domaći filmovi općenito gledaniji u kinima nego prije

Hrvatska kinematografija ostvarila je rekordan početak godine s više od 1,5 milijuna posjetitelja u kinima, što je rast od 78,6% u odnosu na lani. Glavni pokretač ovog fenomena je hit “Svadba” Igora Šeregija, koju je pogledalo nevjerojatnih 780.779 ljudi. Uz bok holivudskim blockbusterima stoji i dječji film “Glavonja“, dok ljestvicu najgledanijih domaćih naslova upotpunjuju Sedlarovih “260 dana“, “Drugi dnevnik Pauline P.” te dokumentarac “Fiume o Morte“. Ovim rezultatom domaći film dominira tržištem, ostavljajući iza sebe čak i brojne strane hitove. tportal

09.04. (09:00)

Krv, znoj i javni pozivi

Kako se financira film u Hrvatskoj i zašto Kušan nije dobio podršku za “Bečku školu”?

Većina filmskih projekata u Hrvatskoj financira se kroz javne pozive koje raspisuju Hrvatski audiovizualni centar i HRT. HAVC raspisuje natječaje za različite faze i formate – od razvoja ideje do produkcije, od eksperimentalnog do igranog. Najvažnija su dva velika godišnja poziva za produkciju, uz koje raspisuje i nekoliko malih. HRT, kao javni servis, zakonski je obvezan najmanje 15% svojeg godišnjeg programskog proračuna osigurati za nabavu od neovisnih proizvođača, što naravno koristi nezavisnim producentima. Također raspisuje javne pozive, od kojih je najveći onaj za ulaganje u proizvodnju. U praksi to znači da su upravo HAVC i HRT ključni stupovi financiranja. Ako ne dobijete sredstva iz tih izvora, vrlo ćete teško zatvoriti financijsku konstrukciju za projekt

Nakon produkcije, koja je sufinancirana javnim sredstvima, bačen si u realni sektor gdje i dalje jedva držiš glavu iznad vode. Domaći filmovi se natječu s velikim holivudskim naslovima, a kazališne predstave sa stand-upom i lakšim komercijalnim sadržajem. U tom prostoru pokušavaš pronaći publiku, a na kraju distribucije često ne uspiješ pokriti sve troškove. Jelena Hadži-Manev prenosi razgovor s Ljubom Zdjelarevićem u kolumni za Večernji.