Naš mozak koristi isti 'softver' za snalaženje u gradu i za učenje - Monitor.hr
Danas (08:00)

Google Maps, ali u sivoj tvari

Naš mozak koristi isti ‘softver’ za snalaženje u gradu i za učenje

Neuroznanstvenik Christian Doeller dobio je Leibnizovu nagradu od 2,5 milijuna eura za istraživanje koje dokazuje da ljudski mozak funkcionira kao napredni navigacijski sustav. Koristeći fMRI skenere i videoigre, Doellerov tim otkrio je da isti principi kodiranja koji nam pomažu pronaći put kroz grad služe i za organizaciju znanja, učenja i pamćenja. Ovaj “unutarnji GPS” ne obrađuje samo prostor, već i apstraktne koncepte, slažući informacije po sličnosti. Dobivena sredstva iskoristit će za proučavanje društvenih interakcija i sinkronizaciju mozgova tijekom zajedničkog učenja, što bi moglo pomoći u razumijevanju bolesti poput Alzheimerove. Index


Slične vijesti

23.02. (22:00)

Ako smo kvantno povezani sa svemirom, barem znamo koga kriviti za loš dan

Studija o mikrotubulima podupire kvantnu teoriju svijesti, ali univerzalna povezanost ostaje hipoteza

Istraživanje s Wellesley College-a pokazalo je da stabilizacija mikrotubula u mozgu štakora pod anestezijom produljuje znakove svijesti, što daje novu potporu Orch OR teoriji Rogera Penrosea i Stuarta Hameroffa. Prema toj hipotezi, kvantni procesi u mikrotubulima generiraju svijest. Iako dio znanstvene zajednice ostaje skeptičan zbog topline mozga i ograničenja kvantnih efekata, studija pridonosi raspravi o mogućoj ulozi kvantne fizike u nastanku svijesti. Tvrdnje o univerzalnoj kvantnoj povezanosti zasad ostaju spekulativne. Popular Mechanics

22.02. (19:00)

Trčanje za pametne i one koji to žele postati

Mišići se grade u glavi: Mozak je ključni pokretač tjelesne izdržljivosti

Nova studija na miševima, objavljena u časopisu Neuron, otkriva da fizički napredak ovisi o promjenama u hipotalamusu (VMH). Istraživači su otkrili da stanice koje proizvode protein SF-1 upravljaju načinom na koji tijelo koristi energiju i adaptira se na napor. Kada su te stanice bile blokirane nakon treninga, miševi nisu postizali bolju izdržljivost unatoč vježbanju. S druge strane, njihova stimulacija poboljšala je rezultate. Zaključno, vježbanje doslovno “trenira” mozak da učinkovitije upravlja resursima, što sugerira da su neurološke promjene preduvjet za fizičku spremnost. Nat Geo

18.02. (08:00)

Mršav izvana, problem iznutra

Previše tjelesne masti može imati dugotrajne posljedice na mozak i druge organe

Istraživači Medicinskog sveučilišta Xuzhou analizirali su tisuće MRI snimaka i kognitivnih testova kako bi ljude razvrstali u šest profila raspodjele tjelesne masti. Čak i osobe s manjom tjelesnom masom pokazale su smanjen volumen mozga i sive tvari. Otkrivena su dva nova profila: povišena mast oko gušterače i tzv. “skinny-fat” s koncentracijom masnoća oko organa. Ovi profili povezani su s većim rizikom od ubrzanog starenja mozga, kognitivnog pada i neuroloških bolesti. Rezultati naglašavaju da zdravlje mozga ovisi ne samo o količini, nego i o raspodjeli masnoća. Bug

17.02. (11:00)

Mozak možda ne mora baš tako brzo u mirovinu

Otkriven protein DMTF1 koji usporava starenje mozga

Istraživači s Nacionalnog sveučilišta u Singapuru otkrili su mehanizam koji bi mogao usporiti pad stvaranja novih neurona u starijem mozgu. Ključnu ulogu ima protein DMTF1, koji je prisutan u većim količinama u mlađim mozgovima i potiče diobu neuralnih matičnih stanica. Iako se s godinama telomere skraćuju i smanjuju regeneraciju stanica, umjetno povećanje DMTF1 potaknulo je njihov rast bez produljenja telomera. Istraživanje, objavljeno u Science Advances, zasad je provedeno na stanicama i miševima, a moguće terapijske primjene tek treba potvrditi. Science Alert

12.01. (13:00)

Ne zaboravljamo bez razloga

Znanost izdvojila tri ključna razdoblja kad mozak najbrže posustaje

Kognitivni pad započinje već u srednjoj dobi, no studija objavljena u Nature Aging pokazuje tri kritične točke: oko 57., 70. i 78. godine. U tim razdobljima ubrzavaju se promjene u mozgu povezane s debljanjem, hormonskim padovima, umirovljenjem, manjkom mentalne stimulacije i upalama. Ipak, stil života ima presudnu ulogu – redovita tjelesna aktivnost, mentalni izazovi, društveni kontakti, kontrola težine i kolesterola te dugoročno planiranje mogu znatno usporiti gubitak pamćenja i kognitivnih sposobnosti. Telegraph, Index

02.12.2025. (08:00)

Mozak mijenja brzine kao stari stojadin - samo što pred kraj nema šansu proći tehnički

Prekretnice za mozak se događaju u prosječnoj dobi od otprilike 9, 32, 66 i 83 godine

Svaka od tih dobnih skupina označava početak novog razdoblja razvoja, praćenog karakterističnim promjenama u strukturi mozga povezanim s dobi. Najdulja faza je odrasla dob, koja traje više od tri desetljeća. Prva prekretnica, oko devete godine, praćena je naglom promjenom kognitivnih sposobnosti, ali i povećanim rizikom od mentalnih poremećaja, kažu znanstvenici. Prije 32. godine promjenu karakterizira brza komunikacija kroz cijeli mozak, u kombinaciji s poboljšanim kognitivnim performansama. Nakon 66. nema većih strukturnih promjena, a zadnja faza uključuje fazu kasnog starenja. Točno vrijeme promjene varira i djelomično ovisi o kulturnim, povijesnim i društvenim čimbenicima. HRT

18.11.2025. (23:00)

Mozak radi i noćnu smjenu

Neurokemija sna: kako mozak odmara, sanja i nas „budi“

Spavanje nije pasivno; mozak prolazi kroz NREM i REM faze uz složenu neurokemiju. Homeostatski pritisak (adenozin), cirkadijalni sat (SCN i melatonin) i sustav budnosti (acetilkolin, dopamin, oreksin) koordiniraju uspavljivanje i budnost. Flip-flop prekidač VLPO neurona naglo pokreće san, dok REM donosi snove. Glimfatički sustav čisti mozak, kofein i kasna izloženost svjetlu remete ritam, a poremećaji mogu uzrokovati nesanicu ili paralizu sna. Svi mehanizmi zajedno održavaju ravnotežu između sna i budnosti. Igor Berecki za Bug

13.11.2025. (09:00)

I mozak sklopi oči prije nas

Znanstvenici otkrili trenutak kada mozak doslovno „padne“ u san

Nova studija britanskih znanstvenika pokazuje da zaspati nije postupan, nego nagao proces: mozak doživljava brzu promjenu aktivnosti otprilike 4,5 minute prije sna. Koristeći EEG i model s 47 moždanih parametara, istraživači su mogli s 95 % točnošću predvidjeti trenutak usnivanja, s pogreškom manjom od minute. Otkriće bi moglo pomoći u dijagnostici poremećaja spavanja, praćenju anestezije i razvoju tehnologija koje upozoravaju na pospanost, primjerice kod vozača. Science Alert, Index

21.10.2025. (22:00)

Mozak na čekanju zbog preopterećenja sustava

Nagli porast kognitivnih teškoća među mladima u SAD-u

Velika američka studija pokazala je da se udio odraslih od 18 do 39 godina koji prijavljuju ozbiljne teškoće u koncentraciji, pamćenju ili donošenju odluka gotovo udvostručio u deset godina — s 5,1 % u 2013. na 9,7 % u 2023. Dok stariji od 70 bilježe blagi pad, “moždana magla” sve više pogađa mlađe, osobito one s nižim prihodima i obrazovanjem. Stručnjaci upozoravaju na moguće posljedice za radnu produktivnost i zdravlje te ističu stres, digitalno preopterećenje, loš san i anksioznost kao glavne pokretače trenda. Bug