Nedjeljom u 2: Martina Mlinarević - Monitor.hr
14.10.2018. (21:29)

Nedjeljom u 2: Martina Mlinarević

Sjajna gošća pa je i emisija odlična. Život je nije mazio, izgubila je bebu, dobila rak. Ali okrenula se književnosti i sebi. Hrabro govori i piše o svemu i dalje. Ako ste propustili pogledajte emisiju na linku dolje. Njen Facebook profil.


Slične vijesti

Nedjelja (17:00)

Kad pola milijuna ljudi zapjeva, a politika zapleše

Tomislav Pletenac kod Stankovića: Glazba kao ogledalo društvenih podjela

Glazba, glazbeni ukusi i svjetonazor. Strasti, zabrane i podjele su teme emisije u kojoj gostuje etnolog i antropolog Tomislav Pletenac, profesor na ALU. Analizirao je društvene i političke dimenzije koncerta Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu. Istaknuo je da je događaj prerastao u politički čin te da se kroz Thompsona vješto koriste duboke unutarnje podjele u društvu, stvarajući osjećaj zajedništva kroz sukob s “neprijateljem”. Pletenac smatra da Vlada snosi odgovornost za toleriranje pozdrava “Za dom spremni” i politizaciju koncerta, što je, kako kaže, otvorilo “pastu za zube izvan tube” koju će društvo teško vratiti natrag. HRT… zanimljiv prilog s novinarom Zvonkom Alačem, glazbenim eklektikom (Index).

02.11. (23:00)

Supermame bez plašta, ali s podočnjacima

Majčinstvo bez idealiziranja: Dvije priče o osudama, izazovima i dijagnozi

U emisiji Nedjeljom u 2 Kristina Kovačević-Hitrec i Marijana Mikulić otvoreno su govorile o majčinstvu bez uljepšavanja. Kristina, majka petero djece i trudna sa šestim, opisala je život pun izazova, rada i osuda zbog rastava i umjetne oplodnje, dok Marijana, majka troje djece, među kojima je jedno s autizmom, ističe kako društvo stalno očekuje savršenstvo. Obje su poručile da majke imaju pravo na umor, sumnju i vlastiti tempo — i da briga o sebi nije sebičnost, nego nužnost. HRT

27.10. (00:00)

Porcija tuđeg mišljenja kojeg nismo naručili

Život s predrasudama: Vedrana Pribičević o borbi s kilogramima i okrutnošću društva

Ekonomska stručnjakinja Vedrana Pribičević godinama trpi uvrede i prijetnje zbog pretilosti, čak i na radnom mjestu. Iako je svjesna zdravstvenih rizika, ističe da ljudi ne bi smjeli nametati tuđa rješenja. Od djetinjstva se bori s neshvaćanjem liječnika i društvenim stigmatiziranjem, a psihičke posljedice bile su teške. Prekretnica su joj postali susreti na bazenu s ljudima koji su joj pružili podršku i poštovanje. Danas otvoreno govori o predrasudama i važnosti empatije prema onima koji žive s prekomjernom težinom. HRT

20.10. (09:00)

Kad pure zapjevaju, a kulen utihne

Luka Oman u Nu2: Homo sapiens više ne treba jesti meso

Statistika kaže da godišnje u svijetu ubijemo oko 80 milijardi životinja kako bi se pojele. Je li možda čovjek danas, u 21. stoljeću, na takvom stupnju razvoja da ne mora ubijati te silne životinje kako bi preživio? Je li možda došlo vrijeme da se okrenemo nekoj drugoj vrsti prehrane? O tome pričao je kod Stankovića Luka Oman iz udruge Prijatelji životinja koji je već 25 godina vegan. Kod njega je sve počelo preseljenjem iz grada u selo, gdje je svjedočio prvom kolinju. Objašnjava pojam „karnizam“ – sustav koji opravdava jedenje nekih, a maženje drugih životinja koje drže kao kućne ljubimce – te tvrdi da ljudi zapravo nemaju slobodan izbor jer nemaju sve informacije o industriji hrane. Smatra da su klaonice relikt prošlosti i da će tradicije poput kulena i pršuta preživjeti samo ako se preoblikuju bez žrtava. Njegova vizija: svijet gdje meso ne vrišti, a veganstvo postaje nova norma. HRT

13.10. (01:00)

Igranje u blatu, a ne s bluetoothom

Striček Duško kod Stankovića: Roditelj nije frend, a dijete ne treba mobitel nego blato

Odgojitelj u jednom od zagrebačkih vrtića Duško Ilijević, poznat kao “striček Duško”, u emisiji Nedjeljom u 2 poručio je da roditelji ne bi trebali biti prijatelji svojoj djeci, nego voditelji. Smatra da su današnji roditelji previše popustljivi i da djeci uskraćuju slobodnu igru, čime im uskraćuju djetinjstvo. Kritizira pretjerano korištenje ekrana među mališanima, ističući da “ekran nikad neće prenijeti empatiju”. Umjesto mobitela, kaže, djeci treba dosada, blato i osoba koja ih sluša. Index, HRT

06.10. (00:00)

Kad ti treba 120.000 kilometara da shvatiš tko si (i gdje si parkirao bicikl)

Nedjeljom u 2: S 40 godina dala je otkaz, sjela na bicikl i prešla 120.000 km

Snežana Radojičić, bivša profesorica književnosti iz Beograda, s 40 godina napustila je posao i započela nevjerovatno cikloputovanje svijetom. U 14 godina prešla je 120.000 km, spavala u šatoru, živjela s minimalnim budžetom i pisala knjige. Posjetila je Himalaje, Gobi, Sibir, Japan, Kambodžu, Patagoniju… Nakon smrti roditelja, odlučila je slijediti svoj dječji san o pisanju i životu izvan sistema. Kroz introspektivne i ponekad teške spoznaje, pronašla je slobodu, smisao i – sebe. Povodom Svjetskog dana učitelja na HRT.

29.09. (01:00)

Zaboravljena djeca rata

‘Ja sam Alen’: Ispovijest muškarca rođenog iz ratnog silovanja

Njegova biološka majka silovana je 1993. godine u Foči, tokom rata u Bosni i Hercegovini. Domar bolnice Muharem Muhić svakodnevno ga je vodio kući svojoj supruzi Adviji i kćerima Almiri i Jasmili, a na kraju su ga i posvojili. Imao je devet godina kada su mu rekli. Posebno emotivna su sjećanja na Adviju kada se ona, kako je rekao, “svađala s narodom i zajednicom”, braneći ga od pogrdnih etiketa poput “četničko kopile”. Danas radi u bolnici. Odlučio je progovoriti o teškoj temi i napisati knjigu naslovljenu “Ja sam Alen”. Susreo se sa svojim biološkim ocem koji živi 30 km od njega te ga je kod susreta pitao zašto mu je silovao majku, što je on negirao. Unatoč DNK testu koji je potvrdio da mu je on otac, tvrdio je da je lažan i namješten. Kompleksan je odnos i s biološkom majkom, koja ga je ostavila dva dana nakon rođenja. On joj je to oprostio. Želi da se mladim generacijama usadi empatija prema drugima i da se “razumije da ima djece koja nisu imala savršen život, ali su ipak uspješni”. HRT

21.09. (19:00)

Povratnici u hotel s rešetkama

Prva ovosezonska ‘Nedjeljom u 2’ donosi priče iz lepoglavskog zatvora

U Kaznionici Lepoglava kaznu zatvora izdržava više stotina zatvorenika osuđenih za najteža kaznena djela. O životu iza rešetaka, ljudima koji upravljaju zatvorskim sustavom i osuđenicima u prvoj emisiji Nedjeljom u 2 pričaju ravnatelj Uprave za zatvorski sustav i probaciju Zvonimir Penić, bivši boksač Stjepan Božić, koji u zatvor odlazi svojevoljno i za sobom vodi poznate ljude, uglavnom sportaše, kao i bivši zatvorenik Angel Andonov koji je zbog šverca droge iza rešetaka proveo 18 godina. Penić je objasnio kako funkcionira zatvorski sustav, kako se u Lepoglavi izvršuju i gospodarske aktivnosti, iako je veliki problem prenapučenost zatvora. U planu su novi prostori. Omjer pravosudnih policajaca i osoba lišenih slobode kreće se oko 1 naprama tri. Izazovna je i zdravstvena skrb za zatvorenike. Otkrio je i da neki zatvorenici namjerno rade zlodjela kako bi se vratili u zatvor, jer im tamo ipak bolje odgovaraju uvjeti za život. HRT

15.06. (22:00)

Pođimo na selo, tamo još ima mira...

Nedjeljom u 2: Ljudi koji uz redovna zanimanja odlaze u provinciju

Gosti emisije Nedjeljom u 2 bili su ljudi koji mijenjaju grad za selo i uz redovita zanimanja odlaze u provinciju kako bi živjeli od zemlje i na zemlji. Umirovljenik Božo Odak i IT stručnjak Goran Đaković objasnili su što ih privlači uzgoju povrća i pčelarstvu. Božo kaže kako mu je za povrće lista čekanja dulja nego pacijentima u bolnici, a Goran, iako voli život u Zagrebu zbog posla, vreve i druženja, jednako je vrijedan u ruralnom kraju gdje stvara nešto drugačiju priču. HRT

02.06. (00:00)

Pale sam na Internetu

Hoće li umjetna inteligencija otuđiti ljude ili omogućiti kvalitetniji život? ‘Ključ je u razvijanju kritičkog razmišljanja’

Predrag Pale je više od 30 godina profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, a mnogi ga znaju kao čovjeka koji je uveo internet u Hrvatsku. Kaže da vještina računanja na pamet ili na papiru polako nestaje, što je više znak promjena nego činjenice da ljudi postaju gluplji. Za korištenje složenijih alata ipak treba imati neke vještine. ChatGPT je prije svega komunikacijski alat i to vrlo ugodan za ljude, i iako može biti koristan u brojnim stvarima, ne bi ga trebalo koristiti za ozbiljne i važne stvari poput medicinskih savjeta, donošenja zakona i slično. Mnogi već sada smatraju da živimo u svijetu laži, no to bi napretkom tehnologije moglo postati i još naglašenije. Internet je unatoč brojnim nedostatcima i opasnostima, i dalje fascinantna stvar. Najvažnije je razvijati kritičko razmišljanje. HRT