Nijedan kancelar nije bio tako nepopularan kao Olaf Scholz - Monitor.hr
08.12.2023. (18:00)

A što bi vi na njegovom mjestu?

Nijedan kancelar nije bio tako nepopularan kao Olaf Scholz

Samo 20 % ispitanih trenutno je zadovoljno radom Olafa Scholza. To je najniža vrijednost za nekog kancelara od kada se radi anketa „Njemački trend”, odnosno od 1997. Doduše, skoro svaki drugi ispitanik (48 %; -16 od travnja 2022.) smatra da se Olaf Scholz ponaša razborito. Međutim, samo četvrtina ga trenutno vidi kao dobrog kriznog menadžera (23 o%; -14). Samo 12 % potvrđuje njegovu sposobnost da uvjerljivo komunicira (-15), a samo 27 % smatra da je on dorastao poslu kancelara (-20). SPD, Zeleni i FDP već dvije godine čine saveznu vladu. Prošli su kroz nekoliko kriza, ali nijedna nije bila tako duboka kao trenutna proračunska. U ovoj situaciji od kancelara se očekuje da izvede vladu iz krize. Ali, gdje bi moglo biti rješenje? Na to pitanje ni građani nemaju jedinstven odgovor. DW


Slične vijesti

Jučer (16:00)

Guten Tag, Integration bitte?

Deset godina njemačkog Zakona o integraciji: Između tržišta rada i birokratskih kočnica

Nakon deset godina primjene Zakona o integraciji u Njemačkoj, stručnjaci ocjenjuju njegove rezultate podijeljenima. S jedne strane, pravilo „3+2“ osiguralo je uspješno uklapanje izbjeglica na tržište rada kroz strukovno obrazovanje, dovedevši stopu zaposlenosti nakon desetljeća na visokih 65 do 67 posto. S druge strane, obveza prijave prebivališta pokazala se štetnom jer je useljenike usmjeravala u ekonomski slabije regije. Dok jedni smatraju da je zakon nudio previše poticaja bez dosljednih deportacija, drugi ističu da su restrikcije usporile proces. Ukidanje jezičnih tečajeva stručnjaci smatraju financijski neisplativom mjerom koja samo odgađa integraciju. DW

26.07. (09:00)

That smile, that damned smile

Jürgen Klopp je i službeno novi izbornik Njemačke

Nakon ispadanja Njemačke s SP-a od Paragvaja i ostavke Juliana Nagelsmanna, Jürgen Klopp (59) službeno je preuzeo klupu njemačke reprezentacije. Bivši trener Mainza, Dortmunda i Liverpoola te dosadašnji direktor u Red Bullu potpisao je ugovor s DFB-om do Svjetskog prvenstva 2030. godine. Službeno stupa na dužnost 15. kolovoza, a prvi mu je veliki cilj Europsko prvenstvo 2028. Premda ga čeka uloga “spasitelja” bez puno vremena za prilagodbu, od Kloppa se očekuje vraćanje četverostrukih svjetskih prvaka na sam nogometni vrh. DW

05.07. (20:00)

Auf Wiedersehen, Deutschland!

Njemačka gubi utrku za stranu radnu snagu zbog sporih institucija i jezičnih barijera

Istraživanje IAB-a pokazuje da doseljenici, pretežito mlađi ljudi s obiteljima u inozemstvu, napuštaju zemlju zbog diskriminacije, skupih pristojbi i dugotrajnog čekanja na vize i priznavanje diploma. Dok 60% odlazi kući, 40% bira destinacije poput Španjolske ili Hrvatske. Stručnjaci upozoravaju da rad na engleskom jeziku i zapošljavanje visokokvalificiranih bolničara na poslovima njege starijih dugoročno propadaju. Ključ ostanka su profesionalna podrška, učenje njemačkog jezika prije dolaska i reforma birokracije kroz najavljene “Work and Stay” agencije. DW

05.03. (20:00)

Deutschland, auf Wiedersehen

Sve više radnika iz EU nakon nekoliko godina napušta Njemačku

Razlozi su visoki troškovi života, birokracija, spor proces priznavanja kvalifikacija te osjećaj diskriminacije i nepripadanja. Iako su plaće i dalje više nego u mnogim istočnoeuropskim državama, razlika se smanjuje, a rast cijena, posebno stanovanja, dodatno smanjuje stvarnu kupovnu moć. Trend je vidljiv i kod Hrvata, prvi put od ulaska Hrvatske u EU više ih napušta Njemačku nego što se u nju doseljava, što predstavlja ozbiljan izazov za njemačko tržište rada. Lider

21.01. (11:00)

Malo nas je, al nas ima

U Njemačkoj živi 14 milijuna stranaca, broj Ukrajinaca mogao bi prestići Turke… Hrvati na devetom mjestu

Prema podacima AZR-a, u Njemačkoj trenutačno živi 414.555 osoba porijeklom iz Hrvatske, čime se Hrvati nalaze na devetom mjestu među stranim državljanima. Više od Hrvata je Bugara (422.787), Afganistanaca (448.744), Talijana (630.247), Poljaka (842.789), Rumunja (907.185), Sirijaca (940.401), Ukrajinaca (1.402.245) i Turaka (1.522.681). Broj stranaca samo je dio šire slike. Prema mikrocenzusu za 2024. godinu, 25,2 milijuna ljudi u Njemačkoj ima migrantsku pozadinu, što je više od 30 posto ukupne populacije. U tu skupinu ulaze i djeca stranaca rođena u Njemačkoj, naturalizirani građani te tzv. kasni iseljenici iz istočne Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza. S time da oko 230 tisuća ljudi mora napustiti Njemačku. tportal

06.01. (08:00)

Malo su se i oni opustili

Kako je nestala njemačka točnost po kojoj su inače poznati

Njemačka točnost, nekad simbol nacionalnog identiteta, vidljivo slabi. Deutsche Bahn, koji je prije 25 godina imao 90 posto točnih vlakova, danas kao cilj postavlja tek 60 posto, a do 2029. godine 70 posto. Anketa JuGov pokazuje da samo 78 posto građana još smatra točnost „tipično njemačkom“ osobinom, dok birokracija drži čvrsto vodstvo. Iako se više od 90 posto Nijemaca smatra točnima, većina vjeruje da je društvo danas netočnije nego prije. Drugima se kasni, sebi – rijetko. DW

01.10.2025. (18:00)

Kad sve oko pive postane rizična zona

Oktoberfest u smjenama: Zbog velikog priljeva turista, ali i opasnosti se morao i zatvarati

Ovog vikenda je „livada“, kako se naziva mjesto održavanja, bila prepuna, pa je na kratko morala biti zatvorena za ulazak novih. Prema riječima glasnogovornice grada, oko 17 sati na prostoru Theresienwiese, kako se zove mjesto na kojem se održava Oktoberfest, nalazilo se oko 300.000 posjetitelja. Na pojedinim mjestima nije se moglo ni naprijed ni natrag. Zato je prostor oko pola sata bio potpuno zatvoren za nove posjetitelje, a vlakovi podzemne željeznice iz centra nisu se ni zaustavljali na stanici za Oktoberfest. Potrošnja piva također je bila nešto manja nego prošle godine. I nije čudo: cijena krigle od litre ove godine je između 14,50 i 15,80 eura. DW Jutros je došlo i do eksplozija u Münchenu, policija istražuje moguću povezanost i s Oktoberfestom koji je zasad i zbog toga zatvoren (Večernji)…

16.09.2025. (19:00)

YouTube: milijuni klikova, stvarnost: puno manje zombija

Njemačka je sigurna, ali Frankfurt zna biti horor film

Putopisni bloger Kurt Caz opisuje frankfurtski Bahnhofsviertel kao „novu Njemačku“ punu kriminala, droge i imigranata, što mu donosi milijune pregleda. Ipak, stručnjaci naglašavaju da Njemačka dugoročno bilježi pad kriminala, a s 0,91 ubojstvom na 100.000 stanovnika spada među najsigurnije zemlje svijeta. Više nasilja koncentrirano je u gradovima, a rizični faktori su nezaposlenost i trauma, ne samo podrijetlo. Migranti nisu općenito skloniji kriminalu od domaćih, dok većinu seksualnog nasilja čine bliske osobe, a ne stranci. Unatoč senzacionalizmu, Njemačka ostaje sigurna i stabilna zemlja. DW

29.07.2025. (14:00)

1,3 milijarde razloga za zabrinutost

Gotovo pola Ukrajinaca izbjeglih u Njemačku prima građanski dohodak, tome bi mogao doći kraj

Bild piše da je od početka rata u Njemačku do 14. lipnja 2025. stiglo točno 304.144 ukrajinskih muškaraca u dobi za vojnu službu. Gotovo polovica njih (49,54%) prima građanski dohodak. Ako gotovo 151.000 Ukrajinaca između 18 i 63 godine kod nas prima socijalnu pomoć, onda nešto nije u redu. Ta skupina nema pravo na tu socijalnu naknadu – moraju ili raditi u Njemačkoj ili služiti vojsku u Ukrajini – kaže vanjskopolitički stručnjak Mayer. Dodaje se da je prosječno pravo na mjesečnu isplatu po radno sposobnoj osobi u ožujku iznosilo je 882 eura. Prema BA, to čini godišnju svotu od 1,328 milijardi eura. Ta brojka uključuje sve pasivne naknade.. Poslovni

07.06.2025. (16:00)

Rat je u Gazi, ali mržnja stiže na kućnu adresu

Antisemitizam u Njemačkoj gotovo udvostručen

Skoro 24 antisemitska incidenta dnevno dokumentirali su uredi za prijavu antisemitizma tijekom prošle godine. Glavni razlog za porast: rat u Pojasu Gaze. Broj antisemitskih incidenata usmjerenih direktno protiv židovskih ili izraelskih pojedinaca porastao je na 1.309. Na primjer, u prosincu je u Saskoj jedna žena čitala poruke na hebrejskom na svom mobitelu, nakon čega ju je grupa ljudi vrijeđala i prijetila joj uzvikujući fašističke parole. Za pogođene osobe ovakvi događaji su posebno zastrašujući. Godišnji izvještaj dokumentira i rekordan porast od skoro 2.000 antisemitskih izjava na internetu – skoro svaki četvrti prijavljeni incident desio se online: putem e-mailova, poruka preko aplikacija ili komentara na društvenim mrežama. DW