Nobel za fiziku 2025: umjetni atomi i most između mikro i makro svijeta - Monitor.hr
Ponedjeljak (22:00)

Kad se kvantni svemir preseli na pločicu

Nobel za fiziku 2025: umjetni atomi i most između mikro i makro svijeta

Troje fizičara – John Clarke, Michel H. Devoret i John M. Martinis – nagrađeni su Nobelom za otkrića koja su kvantne fenomene, poput tuneliranja i kvantizacije energije, demonstrirala u makroskopskim supravodljivim krugovima. Njihovi „umjetni atomi“ dokazali su da kvantna pravila vrijede i za velike sustave te otvorili put razvoju kvantnih računala. Ključno postignuće: potvrda da je priroda dosljedna, bez granice između mikrosvijeta čestica i makrosvijeta uređaja koji ih razumiju. Ideje donose detalje.


Slične vijesti

Srijeda (11:00)

Zagreb u društvu supravodiča – bez zimskih guma

Fizičari s PMF-a sintetizirali novi materijal s iznimnim magnetskim i elektronskim svojstvima

Znanstvenici s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu prvi su na svijetu uspješno sintetizirali murunskit, materijal naprednih magnetskih i elektronskih svojstava. Riječ je o kristalu koji bi mogao otvoriti put razvoju kvantnih uređaja i superračunala budućnosti. Tim fizičara s PMF-a razvio je postupak sinteze velikih monokristala u pećima od 1200 °C, čime su stvorili preduvjete za precizno proučavanje intrinzičnih svojstava materijala. Otkriće je objavljeno u međunarodnom časopisu i potvrdilo da se u Zagrebu radi znanost svjetske razine. HRT

02.10. (14:00)

Kad nemaš pravu rupu, posluži i lanac atoma

Laboratorijska crna rupa otkrila tragove Hawkingovog zračenja

Fizičari sa Sveučilišta u Amsterdamu 2022. stvorili su umjetni horizont događaja koristeći lanac atoma, simulirajući uvjete crne rupe. Promatrali su pojavu sličnu Hawkingovom zračenju – toplinskom učinku koji nastaje zbog kvantnih fluktuacija. Eksperiment je pokazao da se zračenje javlja samo u posebnim uvjetima, naglašavajući važnost kvantne isprepletenosti i zakrivljenosti prostor-vremena. Budući da je stvarno Hawkingovo zračenje preslabo za izravno mjerenje, ovaj model pruža jednostavan način istraživanja kvantne gravitacije u kontroliranom laboratorijskom okruženju, otvarajući nova vrata za proučavanje veze između kvantne mehanike i opće relativnosti. Science Alert, Index

17.09. (20:00)

Nikola Tesla ušima vesla, zubima ruje da dođe do struje

Od pločica do Tesle: kako kapacitet i gustoća električne energije određuju budućnost

Rad električnog polja pretvara se u razliku energija – kinetičke ili potencijalne. Iz toga proizlaze pojmovi električne potencijalne energije, potencijala i napona. Kondenzator (bolje rečeno kapacitor) čuva energiju razdvajanjem naboja, ali zbog male gustoće energije njegova je primjena ograničena. Zato električna vozila ne voze na kondenzatorima nego na litij-ionskim baterijama, čija je gustoća energije dovoljno visoka da osigura praktičan domet. Povijesno gledano, električni automobili nisu novost – postojali su još krajem 19. stoljeća, ali su tada pali pred snagom benzinskih i dizelskih motora. Dario Hrupec za Bug

25.08. (01:00)

Kako nas je trljanje spasilo od dosade

Od jantara do Faradaya – fizika koja pršti od električnog naboja

Ljudi su još u paleolitiku otkrili čudesna svojstva jantara, koji je privlačio sitne predmete. Od tog čuđenja došli smo do razumijevanja elektriciteta: dva tipa naboja, privlačenje i odbijanje te kvantiziranost naboja. Coulomb je kvantificirao električnu silu, a Faraday uveo koncept električnog polja – područja utjecaja naboja koje nosi energiju. Električna i magnetska polja postala su temelj fizike, pokazujući kako apstraktni izumi mogu oblikovati naše razumijevanje prirode. Dario Hrupec za Bug

10.08. (10:00)

Kad se znanost i umjetnost sretnu, završe u vrtlogu Zvjezdane noći

Otkriven novi kvantni vrtlog nalik Van Goghovom Mjesecu, s mogućim primjenama u spintronici

Japanski znanstvenici prvi su put promatrali Kelvin–Helmholtzovu nestabilnost u kvantnoj tekućini, hladeći litij do gotovo apsolutne nule i stvarajući Bose–Einsteinov kondenzat. Eksperiment je otkrio novu vrstu vrtloga — ekscentrične frakcijske skirmione (EFS), polumjesečaste strukture s ugrađenim singularnostima, nalik Mjesecu na Van Goghovoj Zvjezdanoj noći. Otkriće povezuje klasične i kvantne turbulencije te otvara vrata novim istraživanjima u spintronici i topološkoj fizici. Interesting Engineering.

04.08. (10:00)

Jer očito nije dovoljno što svemir postoji – sad to moramo i objasniti

Antimaterija u kvantnoj paučini: CERN stvorio prvi “antikubit”

Znanstvenici u CERN-u prvi su put uspjeli zadržati antiproton u kvantnom stanju superpozicije čak 50 sekundi, stvarajući tako prvi “antikubit”. Ovaj proboj omogućuje desetke puta preciznija mjerenja magnetskog momenta antiprotona i potencijalno otkriva razliku između materije i antimaterije – ključnu za razumijevanje zašto svemir nije nestao odmah nakon Velikog praska. Novi sustav BASE-STEP omogućit će sigurniji transport antimaterije u tiša okruženja, gdje se nadaju otkriti zašto smo uopće ovdje. Spoiler: možda zato što antimateriji nije bilo do druženja. Index

29.06. (13:00)

Neutrini, ali naopačke: kad svemir zaboravi slijediti upute

Signali iz Zemljine utrobe zbunili znanstvenike – fizika još nema odgovor

NASA-in eksperiment ANITA otkrio je neobične radio signale koji dolaze iz smjera ispod horizonta, kao da su prošli kroz Zemlju – što fizika neutrina ne dopušta. Drugi detektori poput IceCubea i Pierre Augera nisu pronašli slične dokaze, pa priroda signala ostaje neobjašnjena. Teorije uključuju tau neutrine, no ni one se ne poklapaju s podacima. Novi eksperiment PUEO, deset puta osjetljiviji, bit će lansiran krajem godine kako bi rasvijetlio ovu znanstvenu enigmu. Index

08.06. (20:00)

Znanost, stomak i simetrija: nije SF, nego SM (Standardni model)

Senjanović: Kako je fizika izgubila desnu stranu i našla smisao u kaosu

U prvom dijelu ekskluzivnog serijala fizičar Goran Senjanović za Index vodi čitatelje kroz emotivnu i intelektualnu potragu za temeljima moderne fizike čestica. Objašnjava nastanak Standardnog modela, čudesnog okvira koji opisuje temeljne sile i čestice u svemiru, te rušenje stoljetne dogme o lijevo-desnoj simetriji. Prikazuje kako su instinkt, hrabrost i strast jednako važni kao matematika, a sudbine znanstvenika isprepletene poput kvarkova u protonu. Ovo je osobna priča o znanosti kao umjetnosti – i o borbi za istinu, bez obzira na smjer.

U prvom dijelu serijala Goran Senjanović vodi nas kroz nastanak Standardnog modela – teorije koja objedinjuje elektromagnetsku, jaku i slabu silu kroz kvante interakcije: fotone, gluone te masivne W i Z bozone. Otkriva kako su Lee i Yang 1956. godine srušili dotad svet koncept simetrije lijevo-desno, a Wu to eksperimentalno potvrdila. Lijevi elektroni, neuhvatljivi neutrini i kvarkovi koji „ne osjećaju“ gravitaciju čine temeljni svijet čestica. No, pravi pokretač otkrića nije samo logika, već i emocija – znanstveni stomak koji zna gdje treba kopati kad um još dvoji. Index