Noć hrvatskog filma – 150 filmova u 9 gradova

Druga Noć hrvatskog filma i novih medija održat će se u subotu, 6. lipnja 2015. u 9 gradova – Zagreb, Split, Osijek, Pula, Dubrovnik, Sisak, Kutina, Velika Gorica i Hrvatska Kostajnica – i 14 kino dvorana. U jednoj će se večeri i noći prikazati više od 150 filmova. Cijeli je program, koji traje od 18 sati do 2 sata u noći, tematski prilagođen svakom pojedinom gradu, za sve posjetitelje besplatan.

U prvom dijelu programa posebna je pažnja posvećena klincima i klincezama koji umjesto crtića prije Dnevnika na TV-u, te subote mogu uživati u omiljenim animiranim i igranim filmovima za djecu i prije spavanja zavaljeni u fotelje kina pogledati novog ‘Šegrta Hlapića’, ‘Čudesnu šumu’, ‘Muhu Zunzu’, ‘Čarobnjakov šešir’, ‘Vlak u snijegu’, ‘Vuka samotnjaka’, ‘Kravu na mjesecu’, ‘Baltazara’, prvi hrvatski film za djecu ‘Duh u močvari’, kao i simpatični ‘Duh babe Ilonke’ iz novije produkcije, te proslavljeni hrvatski dječji film ‘Izgubljena olovka’ iz 1960. godine, prikazan u Veneciji gdje je ovjenčan Zlatnim lavom i Cannesu gdje se smjestio u laskavih top deset najboljih dječjih filmova svih vremena.

Umjetnička voditeljica manifestacije, Irena Škorić, uz pomoć stručnih suradnika: Borivoj Dovniković – Bordo i Tomislav Gregl – selektori za animirani film, Branko Ištvančić – selektor za dokumentarni film, Leila Topić – selektorica za nove medije, sastavila je specifičan filmski program za svaki grad uključen u projekt.

U raznovrsnom filmskom miksu, u jednoj noći imati ćemo priliku vidjeti neka posebna ostvarenja koja se nema tako često prilike vidjeti na kino-platnima poput 13 digitalno restauriranih filmskih klasika – ‘Kameni horizonti’, ‘Posljednji podvig diverzanta Oblaka’, ‘Pad Italije’, ‘Plavi 9’, ‘Carevo novo ruho’, ‘Ambasador’… Na rasporedu je i jedan od najgledanijih domaćih filmova u povijesti, ‘Tko pjeva zlo ne misli’, kao i prvi hrvatski zvučni film ‘Šešir’ Oktavijana Miletića iz 1937. Tu su još i najznačajniji dokumentarci domaće kinematografije, program digitalno restauriranih kratkih filmova Ante Babaje (‘Ogledalo’, ‘Nesporazum’, ‘Jury’, ‘Ljubav’) u spomen na 5. obljetnicu smrti znamenitog hrvatskog redatelja, te popularni animirani filmovi koji su ostvarili velik uspjeh na domaćim i inozemnim filmskim festivalima. Tu su i bezvremenski domaći hitovi koji se i dan-danas s jednakim guštom i žarom gledaju (‘Vlak u snijegu’, ‘Breza’, ‘Sinji galeb’…) te nekoliko ekskluzivnih premijernih projekcija (‘Yulia’, ‘Sveci’).

Zagrepčani će najbolje hrvatske filmove moći gledati na 5 različitih lokacija – Kino Europa (Velika dvorana i Dvorana Muller), Cineplexx Centar Kaptol, KIC, a tu su i posebni programi u Centru za kulturu i obrazovanje Susedgrad te Kinu Gorica u Velikoj Gorici. U Dubrovniku, filmovi će se vrtjeti u Kinu Sloboda i Dvorani Visia, u Puli u Kinu Valli, u Splitu u Cineplexxu City Centra One, u Osijeku u Kinu Urania, u Sisku u Domu kulture ‘Kristalna kocka vedrine’, u Hrvatskom Domu u Hrvatskoj Kostajnici, u Kutini u kinu Moslavina.

Svečano je otvorenje zakazano za 20 sati u Kinu Europa u Zagrebu koje je svojom ambijentalnošću i ‘duhom dobrih starih vremena’ idealno za poseban program te večeri kojim će goste voditi omiljena glumica s malih i velikih ekrana Ksenija Pajić. Ulaz na svečano otvorenje je besplatan. Na početku će glazbenim vremeplovom kroz povijest hrvatske filmske glazbe na koncertu “Melodije velikog ekrana” ‘zaploviti’ vrhunski ansambl Acoustic Project, kada će se posjetitelji uz najdraže kadrove i dobro znane melodije, u aranžmanu Frane Đurovića i Dubravka Palanovića, moći prisjetiti bezvremenskih hrvatskih filmova poput ‘Vlaka u snijegu’, ‘Glembajevih’, ‘Malog mista’, ‘Sinjeg galeba’, ‘Bitke na Neretvi’, ‘Baltazara’, ‘Čudesne šume’, ‘Ciguli Miguli’, ‘Kužiš stari moj’, ‘Breze’, ‘Tko pjeva zlo ne misli’, ‘Vatroslava Lisinskog’, ‘U gori raste zelen bor’ i drugih.

Uz projekciju jedinog hrvatskog Oscarom nagrađenog filma – ‘Surogat’ – goste očekuje i dojmljivi kolaž kratkih filmova s početka stoljeća o živopisnim i zanimljivim crticama iz života starog Zagreba, a posebna filmska poslastica ‘servirat’ će se u 22 sata. Riječ je o hrvatskoj premijeri prvog i jedinog biografskog filma o prekrasnoj i intrigantnoj ukrajinskoj političarki Yuliji Tymoshenko, ikoni Narančaste revolucije. Film koji već sada budi velik interes redateljski potpisuje obiteljsko-redateljski duet, Jakov i Dominik Sedlar, koji su osim nikad viđenih materijala ‘pogleda izbliza’ u njen život iza medijskih kulisa, za iskrene komentare pridobili i Vaclava Havela te Paola Coelha, dok tekst interpretira Armand Assante.

Za sve izdržljive i istančanog celuloidnog ukusa preporučuje se posljednji film svečanog otvorenja, ‘Transatlantic’ redatelja Mladena Jurana, koji počinje točno u ponoć. Prvi hrvatski film snimljen u SAD-u, s vječnom temom hrvatskog ‘trbuha za kruhom’, četiri Zlatne arene te gostovanjima na A-festivalima, budi znatiželju jer glavnu ulogu ima Melita Jurišić, danas zvijezda ‘Mad Maxa’, koja glumi uz bok Charlize Theron.

Vođeni prošlogodišnjom žustrom debatom na temu hrvatskog filma između umjetnosti i publike u kojoj je palo mnoštvo teških riječi, ali se našlo i nekoliko istomišljenika, ove će se godine, pod voditeljskom ‘navigacijom’ filmskog kritičara Boška Picule, raspravljati o financiranju koprodukcija u domaćoj kinematografiji. Sukladno europskoj praksi prema kojoj je zajedničko produciranje filmova od strane više nacionalnih kinematografija često i poticano, hrvatski su filmaši posljednjih godina sve češće angažirani u koprodukcijama. Pritom su hrvatski partneri u ovim filmovima nositelji ili većinskog dijela projekta ili njegova manjeg dijela. Filmske koprodukcije su sinergija umjetničkog rada te kulturnih i financijskih interesa svih angažiranih strana, ali i područje koje i dalje izaziva različite dvojbe. Tribina u tom smislu traži odgovore na nekoliko ključnih pitanja. Na koji su način dosad realizirane koprodukcije u kojima je sudjelovala hrvatska kinematografija, poglavito s kinematografijama susjednih država? Jesu li se ovi projekti isplatili, i u umjetničkom, i u financijskom smislu? Jesu li ostvarene koprodukcije bile u korist svih strana ili je neka od njih ipak slabije prošla? Koja je općenito budućnost filmskih koprodukcija u Europi i svijetu?

Tribina će poslužiti i kao početak javne rasprave na ovu temu, a u interaktivnoj atmosferi gdje su sva pitanja dobrodošla sudjelovat će poznata imena iz svih segmenata filmske struke, između ostalog producent Branko Lustig, redatelj Jakov Sedlar, filmski kritičar Ivan Žaknić, direktor Jadran filma Vinko Grubišić, i Sanja Ravlić, bivša umjetnička savjetnica za Filmske koprodukcije s manjinskim hrvatskim udjelom u HAVC-u.