Nova karta potresa: Dubrovačko područje najtrusnije u Hrvatskoj - Monitor.hr
Jučer (22:00)

Obala više sklona ljuljanju

Nova karta potresa: Dubrovačko područje najtrusnije u Hrvatskoj

Hrvatski znanstvenici objavili su novu procjenu potresne opasnosti koja po prvi put izravno uključuje podatke o lokalnom tlu i iskustva petrinjskog potresa. Opasnost je i dalje najveća na jadranskoj obali, s vrhuncem na dubrovačkom području. Karta otkriva da su niske i krute zgrade, poput obiteljskih kuća, izložene većim opterećenjima nego što se dosad smatralo, dok su procjene za visoke objekte uglavnom manje. Iako ne predviđa točne datume potresa, ova znanstvena studija služit će kao ključna podloga za izradu novog nacionalnog dodatka Eurokodu 8 i sigurnije projektiranje. Index


Slične vijesti

Ponedjeljak (18:00)

Negdje prođeš jeftinije, a negdje možeš ostati bez svega

Kako umjetna inteligencija mijenja svakodnevicu, tržište rada i sigurnosne izazove

Nenad Jarić Dauenhauer za Index opisuje kako mu je ChatGPT pomogao pronaći rijedak filter klime za 50 godina star Mercedes za samo 40 eura, nakon što su mu u servisima nudili opciju od 1300 eura. AI mu je na sličan način pronašao i rijetku knjigu. Ipak, uz veliku korist u svakodnevici, medicini i znanosti, upozorenje kako AI nosi i ozbiljne rizike ostaje: istiskuje radnike s tržišta rada (poput prevoditelja i programera) te već probija sigurnosne protokole. Autor zaključuje da je otpor uzaludan i da se ljudi moraju prilagoditi novoj tehnološkoj revoluciji.

01.10. (22:00)

Ništa još od autopilota

Autonomni tramvaji i autobusi još daleko od gradskih ulica

Iako metroi bez vozača postoje desetljećima, uvođenje umjetne inteligencije u tramvaje i autobuse znatno je složenije zbog nepredvidivog gradskog prometa, inercije vozila i skliskih tračnica. Dok gradovi poput Pariza i Singapura koriste automatizaciju na izoliranim linijama ili u spremištima, dosadašnji testovi pokazuju da AI tehnologija u javnom prijevozu služi ponajprije kao podrška vozačima. Zbog brojnih sigurnosnih i tehničkih izazova, u Zagrebu i drugim gradovima u skoroj se budućnosti umjesto potpunog ukidanja vozača može očekivati tek postepeno uvođenje pomoćnih sustava. Index

01.09. (14:00)

I u vašoj se glavi mijenja CEO i nadzorni odbori

Ljudski mozak reorganizira se četiri puta tijekom života

Ljudski mozak ne stari ravnomjerno, već kroz život prolazi kroz četiri ključne reorganizacije moždanih veza – u dobi od devet, 32, 66 i 83 godine, pokazalo je istraživanje Cambridgea objavljeno u časopisu Nature Communications. Najveća strukturna promjena događa se oko 32. godine, nakon čega slijedi najdulje razdoblje stabilnosti. Kasnije prekretnice, u 66. i 83. godini, označavaju faze starenja u kojima slabe veze između udaljenih područja, a mozak se više oslanja na lokalne cjeline. Studija dokazuje da mozak zadržava dinamiku i prilagodljivost kroz cijeli život. Index

03.08. (12:00)

Prva pomoć

Spas od paklenih vrućina: Pasivno hlađenje kao saveznik klima-uređajima

Ekstremni toplinski valovi i rekordne temperature opterećuju elektroenergetske sustave, dok klima-uređaji troše ogromne količine struje i dodatno zagrijavaju gradski zrak. Kako hlađenje ne bi postalo luksuz dostupan samo bogatima, znanstvenici u radu za Nature Reviews Clean Technology naglašavaju važnost pasivnog hlađenja. Primjenom vanjskih sjenila, prirodne ventilacije i naprednih materijala – poput radijacijskih premaza koji toplinu šalju u svemir ili hidrogela za isparavanje – potreba za hlađenjem u vrućim podnebljima može se smanjiti i do 80%. Pasivno hlađenje nije zamjena za klimatizaciju, već ključan prvi korak koji sprečava da se zgrade pretvore u pećnice. Index

26.06. (21:00)

I prije je bilo vruće, ali ti ipak nije trebala klima

Podaci DHMZ-a potvrđuju: Toplinski valovi u Hrvatskoj dolaze sve ranije, traju dulje i postaju opasniji po zdravlje

Znanstvene analize DHMZ-a i europskih službi opovrgavaju tvrdnje dežurnih komentatora da je “i prije bilo vruće”. Podaci pokazuju da toplinski valovi, opasni po zdravlje zbog visokih dnevnih i sve toplijih noćnih temperatura, počinju već u lipnju. Čak 73 % meteoroloških postaja u Hrvatskoj zabilježilo je lipanjske temperaturne rekorde između 2019. i 2025. godine. Europa se zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka, a 23 od 30 najtežih toplinskih valova od 1950. zabilježeno je nakon 2000. godine, što je izravna posljedica klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Nenad Jarić Dauenhauer za Index

14.05. (14:00)

Što nas ne ubije, to nam odnese krov i jabuke

Razorne oluje na kontinentu su sve češće: Zagreb mora graditi po dalmatinskom receptu

Zbog sve učestalijih klimatskih ekstrema, stručnjaci upozoravaju da unutrašnjost Hrvatske mora promijeniti pristup gradnji i urbanizmu. Ključne promjene uključuju učvršćivanje krovova (izbjegavanje streha i limenih pokrova), modernizaciju kanalizacije koja ne može progutati bujice te osiguravanje prostora za razvoj korijenja gradskog drveća. U poljoprivredi su nužni vjetrozaštitni pojasevi i mreže zbog pomicanja vegetacijskih okvira. Glavni zaključak: klima postaje “pobuđena” i prevrtljiva, stoga pasivno promatranje šteta više nije opcija – infrastruktura se mora interdisciplinarno redizajnirati za ekstremni vjetar i vodu. Index

10.05. (18:00)

Malo smo se "pokvarili", ali ide nam nabolje

Genetska analiza potvrdila: Ljudska evolucija se ubrzala nakon prelaska na poljoprivredu

Nova studija u časopisu Nature otkriva da ljudska evolucija nije stala, već se u posljednjih 10.000 godina ubrzala. Analizom DNA 16.000 pojedinaca, znanstvenici su uočili stotine genetskih promjena potaknutih prelaskom na poljoprivredu i urbanizaciju.

Glavni pokretači promjena bili su novi patogeni i društvene prilagodbe, što je utjecalo na imunitet, boju puti, pa čak i metabolizam masti. Iako spora u usporedbi s bakterijama, ljudska je biologija iznenađujuće plastična. Naš genom nastavlja dinamično reagirati na suvremene tehnološke i okolišne izazove, dokazujući da Homo sapiens još uvijek nije “gotov proizvod”. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

20.04. (10:00)

Vakuum nije prazan, samo se pravi

Kako iz “ničega” nastaje “nešto”: Kvantni potpis vakuuma

Znanstvenici laboratorija Brookhaven otkrili su dokaze o pretvorbi virtualnih čestica iz kvantnog vakuuma u stvarnu materiju. Sudaranjem protona nastali su parovi lambda hiperona s potpuno usklađenim spinovima, što ukazuje na to da su čestice potekle iz zajedničkog virtualnog izvora – tzv. “kvantnih blizanaca”. Ovaj fenomen potvrđuje da vakuum nije praznina, već polje puno energije i fluktuacija koje, pod ekstremnim uvjetima, postaju temeljne gradivne jedinice svemira. Otkriće pruža uvid u kvantnu dekoherenciju i objašnjava kako su mikroskopske fluktuacije nakon Velikog praska oblikovale današnje galaksije. Nenad Jarić Dauenhauer za Index (Nature)

13.04. (14:00)

Višak sivih stanica, manjak crnih misli

Mit o sretnim neznalicama: Inteligentniji ljudi su zapravo zadovoljniji životom

Iako popularna kultura slavi “blaženo neznanje”, znanstvena istraživanja pobijaju stereotip o nesretnim genijalcima. Analize pokazuju da je viša inteligencija povezana s većim subjektivnim osjećajem dobrobiti (well-beinga). Hrvatski psiholog Denis Bratko ističe da veza nije izravna, već posredna: inteligentniji ljudi u prosjeku imaju bolji socioekonomski status, zdravije navike i duži životni vijek, što izravno pridonosi sreći. Studije potvrđuju da niži IQ često korelira s manje sreće zbog težih životnih okolnosti, dok stereotip o “tužnom mudracu” služi tek kao psihološka obrambena racionalizacija. Index

31.03. (18:00)

Drvo nam možda nije prvo, ali nije odmah za sve ni krivo

Sječa šuma na Medvednici nije imala značajan utjecaj na razornu oluju

Stručnjaci i studije potvrđuju da sječa šuma na Medvednici nema presudan utjecaj na snagu oluja poput nedavne nazvane “Deborah” u gradu. Iako gusta šuma djeluje kao lokalna “kočnica” koja usporava zrak i podiže ga iznad krošnji, taj je efekt ograničen na svega nekoliko desetaka metara od ruba šume. Za vjetrove koji dosežu 120 km/h, drveće postaje žrtva, a ne štit. Glavni uzročnici razornih udara su reljef planine i klimatske promjene, dok šuma pruža tek neznatnu zaštitu neposrednim susjedima na padinama, ali ne i ostatku Zagreba. Index