Podaci DHMZ-a potvrđuju: Toplinski valovi u Hrvatskoj dolaze sve ranije, traju dulje i postaju opasniji po zdravlje - Monitor.hr
Jučer (19:00)

I prije je bilo vruće, ali ti ipak nije trebala klima

Podaci DHMZ-a potvrđuju: Toplinski valovi u Hrvatskoj dolaze sve ranije, traju dulje i postaju opasniji po zdravlje

Znanstvene analize DHMZ-a i europskih službi opovrgavaju tvrdnje dežurnih komentatora da je “i prije bilo vruće”. Podaci pokazuju da toplinski valovi, opasni po zdravlje zbog visokih dnevnih i sve toplijih noćnih temperatura, počinju već u lipnju. Čak 73 % meteoroloških postaja u Hrvatskoj zabilježilo je lipanjske temperaturne rekorde između 2019. i 2025. godine. Europa se zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka, a 23 od 30 najtežih toplinskih valova od 1950. zabilježeno je nakon 2000. godine, što je izravna posljedica klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Nenad Jarić Dauenhauer za Index


Slične vijesti

14.05. (12:00)

Što nas ne ubije, to nam odnese krov i jabuke

Razorne oluje na kontinentu su sve češće: Zagreb mora graditi po dalmatinskom receptu

Zbog sve učestalijih klimatskih ekstrema, stručnjaci upozoravaju da unutrašnjost Hrvatske mora promijeniti pristup gradnji i urbanizmu. Ključne promjene uključuju učvršćivanje krovova (izbjegavanje streha i limenih pokrova), modernizaciju kanalizacije koja ne može progutati bujice te osiguravanje prostora za razvoj korijenja gradskog drveća. U poljoprivredi su nužni vjetrozaštitni pojasevi i mreže zbog pomicanja vegetacijskih okvira. Glavni zaključak: klima postaje “pobuđena” i prevrtljiva, stoga pasivno promatranje šteta više nije opcija – infrastruktura se mora interdisciplinarno redizajnirati za ekstremni vjetar i vodu. Index

10.05. (18:00)

Malo smo se "pokvarili", ali ide nam nabolje

Genetska analiza potvrdila: Ljudska evolucija se ubrzala nakon prelaska na poljoprivredu

Nova studija u časopisu Nature otkriva da ljudska evolucija nije stala, već se u posljednjih 10.000 godina ubrzala. Analizom DNA 16.000 pojedinaca, znanstvenici su uočili stotine genetskih promjena potaknutih prelaskom na poljoprivredu i urbanizaciju.

Glavni pokretači promjena bili su novi patogeni i društvene prilagodbe, što je utjecalo na imunitet, boju puti, pa čak i metabolizam masti. Iako spora u usporedbi s bakterijama, ljudska je biologija iznenađujuće plastična. Naš genom nastavlja dinamično reagirati na suvremene tehnološke i okolišne izazove, dokazujući da Homo sapiens još uvijek nije “gotov proizvod”. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

20.04. (10:00)

Vakuum nije prazan, samo se pravi

Kako iz “ničega” nastaje “nešto”: Kvantni potpis vakuuma

Znanstvenici laboratorija Brookhaven otkrili su dokaze o pretvorbi virtualnih čestica iz kvantnog vakuuma u stvarnu materiju. Sudaranjem protona nastali su parovi lambda hiperona s potpuno usklađenim spinovima, što ukazuje na to da su čestice potekle iz zajedničkog virtualnog izvora – tzv. “kvantnih blizanaca”. Ovaj fenomen potvrđuje da vakuum nije praznina, već polje puno energije i fluktuacija koje, pod ekstremnim uvjetima, postaju temeljne gradivne jedinice svemira. Otkriće pruža uvid u kvantnu dekoherenciju i objašnjava kako su mikroskopske fluktuacije nakon Velikog praska oblikovale današnje galaksije. Nenad Jarić Dauenhauer za Index (Nature)

13.04. (14:00)

Višak sivih stanica, manjak crnih misli

Mit o sretnim neznalicama: Inteligentniji ljudi su zapravo zadovoljniji životom

Iako popularna kultura slavi “blaženo neznanje”, znanstvena istraživanja pobijaju stereotip o nesretnim genijalcima. Analize pokazuju da je viša inteligencija povezana s većim subjektivnim osjećajem dobrobiti (well-beinga). Hrvatski psiholog Denis Bratko ističe da veza nije izravna, već posredna: inteligentniji ljudi u prosjeku imaju bolji socioekonomski status, zdravije navike i duži životni vijek, što izravno pridonosi sreći. Studije potvrđuju da niži IQ često korelira s manje sreće zbog težih životnih okolnosti, dok stereotip o “tužnom mudracu” služi tek kao psihološka obrambena racionalizacija. Index

31.03. (18:00)

Drvo nam možda nije prvo, ali nije odmah za sve ni krivo

Sječa šuma na Medvednici nije imala značajan utjecaj na razornu oluju

Stručnjaci i studije potvrđuju da sječa šuma na Medvednici nema presudan utjecaj na snagu oluja poput nedavne nazvane “Deborah” u gradu. Iako gusta šuma djeluje kao lokalna “kočnica” koja usporava zrak i podiže ga iznad krošnji, taj je efekt ograničen na svega nekoliko desetaka metara od ruba šume. Za vjetrove koji dosežu 120 km/h, drveće postaje žrtva, a ne štit. Glavni uzročnici razornih udara su reljef planine i klimatske promjene, dok šuma pruža tek neznatnu zaštitu neposrednim susjedima na padinama, ali ne i ostatku Zagreba. Index

22.03. (19:00)

Kad srce dobije update

Nova RNA terapija mogla bi pomoći srcu da se oporavi nakon infarkta

Srčani udar uzrokuje trajno oštećenje srčanog mišića jer se srce slabo regenerira. Novo istraživanje pokazuje da bi terapija samoumnožavajućom RNA (saRNA) mogla potaknuti obnovu srčanog tkiva nakon infarkta. Injekcija saRNA potiče tijelo da proizvodi hormon ANP koji stimulira regeneraciju stanica srca. U pokusima na miševima i svinjama zabilježeno je poboljšanje oporavka srca. Iako je metoda još u ranoj fazi i nije testirana na ljudima, znanstvenici smatraju da bi u budućnosti mogla značajno promijeniti liječenje pacijenata nakon srčanog udara i smanjiti razvoj zatajenja srca. Index

22.03. (08:00)

Bit će vruće

Super El Niño 2026.: Globalno usijanje i neizvjesnost nad Europom

Analize najavljuju razvoj snažnog “super El Niña” u drugoj polovici 2026., što bi 2027. moglo učiniti novom najtoplijom godinom u povijesti. Dok ovaj fenomen drastično mijenja klimu Amerika i Azije, njegov utjecaj na Hrvatsku ostaje neizravan i ovisi o Sjevernoatlantskoj oscilaciji (NAO). Negativna faza NAO-a pojačava utjecaj El Niña u Europi, dok ga pozitivna slabi. Stručnjaci DHMZ-a upozoravaju da zbog emisija stakleničkih plinova čak i hladne faze (La Niña) postaju toplije od nekadašnjih toplih faza, čineći ekstremno vruća ljeta našom novom svakodnevicom. Index

17.03. (23:00)

Imamo još malo fora

Nagli pomak Golfske struje prema sjeveru mogao bi biti rani signal kolapsa AMOC-a

AMOC je sustav koji Europi osigurava blagu klimu. Detaljne simulacije pokazuju da se ovaj pomak događa otprilike 25 godina prije potpunog kolapsa sustava. Dok bi sjeverozapadna Europa mogla doživjeti pad temperature za 10 °C, oceanograf Ivica Vilibić ističe da bi Sredozemlje ostalo pod utjecajem globalnog zatopljenja, ali s više oborina. Iako se struja već pomiče, znanstvenici naglašavaju da su potrebni jači računalni procesori i dodatna mjerenja za konačnu potvrdu ovog crnog scenarija. Index

01.03. (21:00)

Ispada da “šiljak” nije bio samo za virus - nego i za tumore

mRNA cjepiva: Od borbe protiv covida-19 do novog oružja protiv raka

mRNA cjepiva, razvijena protiv bolesti covid-19, pokazala su potencijal i u liječenju raka. Osim što potiču specifičan imunosni odgovor na virus, snažno aktiviraju i urođenu imunost, čime mogu “probuditi” T-limfocite i učiniti tumore vidljivijima imunološkom sustavu. Istraživanja pokazuju bolje preživljenje cijepljenih onkoloških bolesnika, osobito uz PD-1/PD-L1 imunoterapiju. U tijeku su brojna klinička ispitivanja, uključujući razvoj personaliziranih mRNA cjepiva prilagođenih mutacijama pojedinog tumora. Iako postoje izazovi poput heterogenosti tumora i preciznog doziranja odgovora, tehnologija se smatra jednim od najperspektivnijih smjerova budućeg liječenja raka. Nenad Jarić Dauenhauer za Index

22.02. (14:00)

Jedan paket za sve - zdravlje nije konfekcija

Masovni sistematski pregledi ne smanjuju smrtnost, pokazuje niz studija

Opći, neselektivni sistematski pregledi zdravih ljudi ne smanjuju ukupnu ni specifičnu smrtnost, ali povećavaju broj dijagnoza, dodatnih pregleda i zahvata. Međutim, mnogi od njih nemaju kliničke koristi. Studije poput danske Inter99 i britanske UK Family Heart Study potvrđuju da poboljšanja „mekih“ čimbenika rizika ne vode manjim stopama smrti ili teških bolesti. To ne znači da je prevencija besmislena – nego da mora biti pametno ciljana. Stručnjaci ističu da su resursi ograničeni te da su ciljani preventivni programi, poput probira za rak i kardiovaskularne bolesti, dokazano učinkovitiji i isplativiji. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.