Nove riječi za muškarce - primaljac, prostitutak, dadiljko... - Monitor.hr
26.09.2017. (16:28)

Muškara i ženskaroš

Nove riječi za muškarce – primaljac, prostitutak, dadiljko…

Večernji piše o riječima koje postoje samo ili uglavnom u muškom rodu – sudac, predsjednik, rudar, kovač – kao i o riječima koje su u ženskom rodu, ali bi im se mogla naći inačica u muškom rodu: muška dadilja može biti dadiljko ili dadiljac, muška prostitutka može biti prostitutak, koketa u slučaju muškarca je koketac… Vrijedi i obrnuto: kovač – kovačica, rudar – rudarica…



Slične vijesti

07.09. (07:30)

Reforma onlajnanja

Hrvatski školski rječnik dostupan online

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje objavio je na netu tiskano izdanje jednojezičnog normativnog ‘Školskog rječnika hrvatskoga jezika’, namijenjenog učenicima osnovne i srednje škole. Evo ga na Rječnik.hr (baš tako, s dijakritičkim znakom). Rječnik daje podatak o normativnom statusu pojedine riječi ili pojedinog njezinog značenja, informira o tome što hrvatskom standardnom jeziku ne pripada ili mu pripada rubno.

05.06. (21:30)

Iliti - primjenjulja

Aplikacija za zamjenu tuđica hrvatskim riječima

Bolje je hrvatski sadrži 250 prijedloga hrvatskih zamjena za strane riječi i tuđice koje su neprilagođene ušle u uporabu u hrvatskom jeziku, kao što su attachment, chatroom, outsourcing, download itd. Zasad je dostupna za iOS, od sljedećeg tjedna i za Android. N1

04.06. (12:30)

Hrvatska krajina

Najbolji na zagrebačkom kvizu iz hrvatskog jezika – učenici srpske gimnazije

Na kvizu Gradske knjižnice Zagreb na kojem se provjeravalo znanje iz hrvatskog jezika i književnosti te opće kulture pobijedili su – učenici Srpske pravoslavne gimnazije Katarina Kantakuzina Branković (dvojica iz Knina i jedan iz Daruvara). Nismo se pripremali za kviz, dali smo sve od sebe, a nešto smo i pogađali – kaže jedan od učenika. Profesorica im je inače Mira Bićanić, jedina koja je osvojila milijun u kvizu Milijunaš. Novosti su razgovarale s momcima.

08.04. (13:00)

Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik piše za Jutarnji: Od devedesetih je živ trend stvaranja novih riječi koji često jeziku navlači ‘luđačku košulju’

14.03. (12:30)

Poći ću s vama jer volim šalu

Markovina: Zakon o hrvatskom jeziku – toliko blesava ideja da je treba podržati

Predsjednik Matice Hrvatske, Stipe Botica javno se založio za donošenje zakona o javnoj upotrebi hrvatskog jezika. Dragan Markovina za Telegram komentira kako je “očekivati da bi zakonskim presingom u današnjem digitalnom dobu, u kojem su razina pismenosti i načitanosti općenito manje i u kojoj sad već nekoliko generacija mladih ljudi puno bolje barata engleskim, nego hrvatskim jezikom donijelo neke rezultate, toliko je naivno, da postaje dirljivo”. Filozof Boris Buden bio je o ovome rekao da se “svodi na maltretiranje djece po školama, na pravljenje budala od odraslih ljudi po državnim institucijama i medijima, odnosno na kognitivno i kulturno samosakaćenje onoga što je nekada bila nacionalna kultura i njezin jezik”.

15.02. (13:30)

Dobio četiri kila i hilao frenda

Kilao sam nuba i vinao – nov hrvatski kakvim govore današnja djeca

Djeca igraju Fortnite i pričaju neki čudan hrvatski – zaključuje Jutarnji u članku o utjecaju ove igrice na govor današnje djece (besplatna je, igra se online s drugima, pa se može i razgovarati). Evo malog rječnika (napisan i uz pomoć jednog 9-godišnjeg igrača Fortnitea): poušn za hilanje – napitak za ozdravljenje, pikejks – kramp, džoinaj se – uključi se, kilati – ubiti, vinati – pobijediti, nub – amater, čest – škrinja, kriejtiv – mod u kojem se može sve raditi, hedšot – udarac u glavu, livati – napustiti. I jedna zaista dobra i korisna stvar koju djeca uče iz Fortnitea – plesanje, razni plesni pokreti; ratoborna je to igrica, ali, eto, likovi tamo nekad i plešu, pomalo cool i smiješno, pa ih djeca vole oponašati.

22.02.2018. (12:50)

Brza lekcija

8 najčešćih pogrešaka koje činimo u hrvatskom jeziku

Prijedlozi radi i zbog u upotrebi se nerijetko zamjenjuju, premda imaju različita značenja i upotrebom pogrešnoga mijenja se značenje rečenice. Prijedlog zbog izriče uzrok, tj. ukazuje zašto se nešto dogodilo, što je uzrokovalo događaj. Reći ćemo: Kasnili su na posao zbog lošeg vremena. S druge strane, radi nam pokazuje namjeru: Preselili su se radi zaposlenja. Dnevnik donosi još sedam najčešćih pogrešaka u govoru i pisanju.

05.02.2018. (07:08)

Erorić

Profesor: Uhljeb – jedna od korisnijih i ljepših grešaka hrvatskog jezika

Upotrijebiti riječ “uhljeb” otprilike je kao upotrijebiti “osuđ” umjesto “osuđenik” i “zaljub” umjesto “zaljubljenik”, analizira profesor Ivo Žanić prošlogodišnju riječ godine, dakle gledano strogo po pravilima ta riječ je – pogrešna. Ali, svaka jezična promjena počinje kao greška, kao odstupanje ili odmak od nečega što se drži normom, pravilom, a čovjek koji griješi čini to samo kad mu treba i koliko mu treba, što nije nevažno umijeće, objašnjava profesor. A i ljudi vole kraće oblike riječi jer lakše potiču stvaranje složenica i izvedenica, koje onda i same, u spirali koja se ubrzava, nadahnjuju dodatne oblike s dodatnim konotacijama i izvanjezičnim poveznicama.

05.12.2017. (22:19)

Simpatično prikazana i objašnjena hrvatska gramatika u novoj knjizi – stripovskim ilustracijama i duhovitim dosjetkama, kao npr. "vic o musi i jusi", što bi bili muha i juha

10.10.2017. (10:18)

Tko zna? Nitko ništa ne zna...

Koja je definicija hrvatskog jezika?

Kako bi trebalo definirati to što nazivamo hrvatskim jezikom? Pitanje je to postavljeno u radnoj bilježnici za peti razred osnovne škole. H-Alter je isto pitao stručnjake za jezik i profesionalce Snježanu Kordić, Matu Kapovića, Inoslava Beškera, Milorada Pupovca, Petru Mrduljaš Doležal i Željka Jozića, a oni su uočili velike manjkavosti u tome što djeca uče o jeziku.