Gabriel Boric - novi predsjednik Čilea je Hrvat ljevičar - Monitor.hr
20.12.2021. (14:00)

Hrvati rulez!

Gabriel Boric – novi predsjednik Čilea je Hrvat ljevičar

U euforičnom pobjedničkom govoru pred vatrenim pristašama, novi predsjednik obećava u klasno podijeljenoj zemlji veća socijalna i radnička prava. – Proširit ćemo socijalna prava uz fiskalnu odgovornost i brigu o makroekonomiji, što će nam omogućiti da poboljšamo mirovine i zdravstvenu zaštitu, rekao je Gabriel Boric, izabrani predsjednik Čilea. Kao kandidat udružene ljevice, Boric je osvojio 10 posto više glasova od protukandidata, ultradesničara Josea Antonija Kasta, simpatizera vojne diktature Augusta Pinocheta koju je obilježila tortura i koja je utrla put golemoj ekonomskoj nejednakosti. HRT. Veli Klauški: Ajde, makar je Čile dobio Hrvata ljevičara za predsjednika.


Slične vijesti

16.09.2023. (22:00)

Nixonova administracija poticala je puč tri godine prije nego što se on dogodio

Boriceva vlast između Allendea i Pinocheta

Large t1cile

U ponedjeljak, 11. rujna čileanski predsjednik Gabriel Boric predvodio je obilježavanje okrugle godišnjice vojnog udara kojim je prije 50 godina tamošnja desnica uz pomoć SAD-a svrgnula marksističku vladu predsjednika Salvadora Allendea, za čim je uslijedila 17-godišnja vojna diktatura Augusta Pinocheta. Centralni događaj komemoracije održan je na mjestu zločina, u predsjedničkoj palači La Moneda u kojoj je puč izvršen, a Allende počinio samoubojstvo. Politička polariziranost današnjeg Čilea bila je vidljiva i na ulicama: prosvjednici na rubovima grada blokirali su prolaz vozilima, u neredima je bilo ozlijeđenih, a oštećeni su predsjednička palača i groblje na kojemu je obilježje žrtvama. Allendeovo naslijeđe 50 godina nakon puča i dalje je živo, no živo je i naslijeđe Pinocheta. Anketa iz svibnja pokazala je da čak 36 posto ispitanih smatra da je Pinochetova vojna hunta “oslobodila Čile od marksizma”, što je najviše u posljednjih 28 godina. Novosti

11.09.2023. (13:00)

Dogodilo se na današnji dan

Jedan drugi 11. rujna: vojni udar na demokratsku vlast u Čileu

General koji je 11. rujna 1973. godine nasilno svrgnuo demokratski izabranu socijalističku vladu Salvadora Allendea, u javnom je mnijenju u Europi stršio negativno, puno negativnije od bilo kojeg drugog latinsko-američkog diktatora. Razlog za to je i nazočnost medija. Na licu mjesta je bilo puno novinara, tako da su slike brzo bile emitirane preko malih ekrana, pa i u inozemstvu. Ono što je zgrozilo ne samo ljevicu, bila je doza brutalnosti koju su u Čileu upražnjavali pučisti – iako je naravno represije bilo i u drugim diktaturama u regiji. DW Nakon uspona na vlast, Pinochet je progonio ljevičare, socijaliste i političke kritičare, što je rezultiralo smaknućima 1200 do 3200 ljudi, zatvaranju više od 80 tisuća i mučenjima desetke tisuća ljudi. Wikipedia

19.10.2019. (10:00)

Paljevina i neredi u Santiagu zbog poskupljenja podzemne željeznice, prosvjeduju uglavnom srednjoškolci i studenti

26.06.2017. (16:20)

Reporter Jutarnjeg u najdubljoj rupi na svijetu, u Čileu: Morao sam se voziti dva sata kamionom da bih izašao iz gigantskog rudnika bakra

17.03.2017. (17:49)

Udovica američkog milijardera donirala Čileu više od 400,000 hektara zemljišta

22.08.2016. (08:46)

Zdravstvuj!

Čileanci prosvjeduju i traže ukidanje privatnih mirovinskih fondova

Tisuće Čileanaca izašle su u nedjelju na ulice i zatražile od vlade ukidanje privatnih mirovinskih fondova te osnivanje jednog, središnjeg, koji će čileanskim građanima osigurati bolje mirovine. Postojeći model uveden je 80-ih godina prošloga stoljeća, za vrijeme diktatora Augusta Pinocheta (uz pomoć Amerikanaca svrgnuo socijaliste), a obuhvaća 6 fondova s imovinom od 160 milijardi dolara. Prosvjednici kažu kako trenutni sustav prisiljava radnike da svoju zaradu prepuste profitnim fondovima, a koji zauzvrat ne osiguravaju dostojanstvenu starost svim Čileancima. Guardian, T-Portal