Oceani nikad topliji: Kao da je u njih bačeno 3,6 milijardi nuklearnih bombi - Monitor.hr
14.01.2020. (20:30)

Morešima i oceansaki

Oceani nikad topliji: Kao da je u njih bačeno 3,6 milijardi nuklearnih bombi

Temperatura oceana u 2019. dosegnula je rekordnu temperaturu, s tim da je prošlogodišnja temperatura oceana bila u prosjeku za 0,075 Celzijevih stupnjeva iznad prosjeka izmjerenog u razdoblju između 1981. i 2010. Znanstvenici su izračunali da su, kako bi postigli rast od 0,075 stupnjeva, oceani trebali primiti 228 sekstilijuna džula (228 milijuna na šestu potenciju) ili oko 3,6 milijarda puta veću količinu topline od one oslobođene bombardiranjem Hirošime.

 


Slične vijesti

15.05. (16:00)

Racionalno o realnome

Korado Korlević u nedavnoj Explori: S ovom civilizacijom nećemo zaustaviti globalno zatopljenje

Emisija o svima i svemu, iznad i ispod. Stalni gost Korado Korlević odgovora na brojna pitanja i zagonetke svijeta oko nas. Zanimljive i kontroverzne teme, znanstve novosti, povijesne zagonetke i trendovi razvoja tehnologije. Urednik i voditelj Elvis Mileta. Ovdje možete poslušati i druge emisije. U emisiji od 30. travnja Korlević je govorio o globalnom zatopljenju, GMO ljudima, obnovljivim izvorima energije, zašto djeci ne treba davati bluetooth slušalice… Video na Youtube-u je razdijeljen na poglavlja o kojima priča.

13.05. (18:00)

Možemo birati, ili da nam bude vruće ili da ne možemo disati

Zagađenje zraka usporava zagrijavanje Zemlje, i to nije nikakva novost

Kontroverzni poduzetnik Nenad Bakić podijelio je na Facebooku članak New Scientista  ismijavajući poznati fenomen da smanjenje zagađenja zraka može lokalno i regionalno povećati temperature zraka. Pritom ni jedan članak ne zagovara daljnje onečišćenje zraka, u kojemu je trgovac rekuperatorima Bakić pronašao novu tržišnu nišu. Razlog tome je što zagađenje ubija milijune ljudi u svijetu godišnje, što opet ne znači da nema lokalno djelovanje na temperature. Već desetljećima se zna da su aerosoli važna, iako teško mjerljiva varijabla za regionalni prosjek temperatura. Štoviše, ako dođe do masovnog izbacivanja aerosola, što je slučaj kod snažnih vulkanskih erupcija poput Mt. Pinatuba 1991. godine, oni mogu utjecati i na globalne temperature.

Procjenjuje se da su aerosoli zaslužni što temperatura, usprkos ljudskim emisijama (dugotrajnih) stakleničkih plinova, do 2019. godine nije premašila 1,5 stupnjeva Celzijevih u odnosu na predindustrijsko doba. Njima se pripisuje efekt hlađenja za pola stupnja. Emisije aerosola su u Europi od 1980-ih snažno opale zbog politika poboljšanja kvalitete zraka, kao i u Sjevernoj Americi. Zadnjih godina dodatno su pale. Faktograf

08.05. (21:00)

"Klimatske promjene događaju se prebrzo da bi ih evolucija sustigla"

Globalni oceani suočavaju se s nezapamćenim viškom topline, što izaziva alarm u znanstvenoj zajednici i potiče brigu o budućnosti morskih ekosustava

Analize BBC-ja pokazuju da su temperature oceana bile na rekordnim razinama svaki dan prošle godine, s gotovo 50 dana zaredom obaranja rekorda. Klimatske promjene i fenomen El Nino glavni su krivci, što ima ozbiljne posljedice poput masovnog izbjeljivanja koralja i ugrožavanja vrsta poput carskih pingvina. Znanstvenici upozoravaju da se ovo povećanje temperature ne smije ignorirati te da zahtijeva hitne akcije kako bi se smanjile emisije i ublažile posljedice globalnog zagrijavanja na oceane. (Index)

23.01. (09:00)

Dok sve krene "nizvodno"

Zabrinjavajući pad planktona u oceanima: Klimatske promjene prijete populaciji riba

Analize pokazuju da je sjeverni Atlantik doživio pad od 16-26 % u području planktona, što bi moglo rezultirati padom populacije riba od 38-55 %. Klimatske promjene, porast temperature i nedostatak hranjivih tvari iz dubljih slojeva mora doprinose ovom zabrinjavajućem fenomenu. Istraživanje naglašava potrebu za dubljim razumijevanjem prehrambenih mreža oceana kako bi se razvile inovativne strategije očuvanja mora. (Green.hr)

23.08.2023. (01:00)

Ovo što nam se događa nije "samo biznis"

Bernie Sanders: Kako ugasiti požare?

Center for a Stateless Society » Book Review: It's OK To Be Angry About Capitalism

Dvije trećine stanovnika SAD-a prošlih tjedana upozoreno je na moguće poplave ili ekstremne vrućine. Atlantski ocean bilježi rekordne temperature. Šumski požari pustoše dijelove Grčke. U Pekingu su evakuirani deseci tisuća ljudi zbog tajfuna. Srpanj je bio najtopliji mjesec otkad postoje mjerenja. Da bismo se izborili s krizom, moramo brzo djelovati na dva fronta: 1. poticanje međunarodne suradnje, 2. pozivanje na odgovornost onih koji su za ovu krizu najodgovorniji. Posljednji izvještaj Međunarodnog panela za klimatske promjene pri UN-u zastrašujuće je precizan i jasan. Ako SAD, Kina i ostatak svijeta, bez odlaganja i u znatnoj mjeri, ne smanje emisije ugljika, planet će pretrpjeti nepopravljivu štetu. Dopustite da naglasim ovaj posljednji dio: ako cijeli svijet, na čelu s najvećim ekonomskim silama – SAD-om i Kinom – ne reagira u najkraćem mogućem roku, potomcima i budućim generacijama ostavit ćemo svijet koji nije više podoban za život ljudi. Rješavanje ove krize je zadatak toliko težak i složen da ga nijedna država ne može obaviti sama. U pitanju je globalna kriza koja nalaže suradnju svih država svijeta. Sviđalo se to nama ili ne, ovaj put smo SVI u istom škripcu. Peščanik /MSNBC

Bernie Sanders quote: If the environment were a bank, it would have been...

04.06.2023. (13:08)

Buduće generacije jest će manje kruha i neće piti kavu

Klimatske promjene utjecat će na dostupnost hrane

Berba kakaa u Kamerunu

Prema jednoj studiji, dugotrajne, ekstremne suše vjerojatno će do kraja stoljeća utjecati na više od polovice globalne proizvodnje pšenice. Jedan od razloga su visoke temperature koje povećavaju transpiraciju, što uzrokuje sušu i nizak prinos. Ekstremne vremenske nepogode, poput porasta razine žive, prekomjerne količine oborina i trajne vlažnosti imat će ozbiljne posljedice na proizvodnju kave u mnogim dijelovima svijeta. Znanstvena studija tvrdi da bi svijet do 2050. mogao izgubiti polovicu zemljišta na kojima se uzgaja kava. Procjenjuje se da je riža glavna namirnica više od polovice svjetske populacije, od koje gotovo milijarda živi na područjima pogođenima glađu i siromaštvom. Obalne poplave sve su češće na poljima riže, primjerice u Bangladešu, što uvelike ugrožava nasade i žetvu i distribuciju ove namirnice… Green

24.05.2023. (13:00)

Gradovi se zagrijavaju zbog urbanizacije i globalnog zatopljenja

Od 854 europska grada Zagreb je treći po ugroženosti od toplinskih udara

Pasja vrućina uz sladolede, šešire, fontane... Ovako se danas Zagrepčani hlade. Temperatura je oko 30 u hladu

Parižani su suočeni s najvećim rizikom od umiranja zbog vrućine, a slijede ih građani Amsterdama i Zagreba, pokazalo je istraživanje “Višak smrtnosti pripisan vrućini i hladnoći: studija procjene utjecaja na zdravlje u 854 grada u Europi” u časopisu Lancet Planet Health. Studija je analizirala smrtne slučajeve diljem Europe uzrokovane “neoptimalnim temperaturnim uvjetima” od siječnja 2000. do prosinca 2019.. Urbani toplinski otok fenomen je koji karakterizira bitno viša temperatura zraka u gradu nego u lokalnom ruralnom području jer svaka umjetna površina, bilo da se radi o zgradi ili parkiralištu, zapravo je novi izvor topline u gradu. “Možemo očekivati da će u budućnosti toplinski valovi biti sve češći i posebno opasni ako traju dugo i temperature noću budu visoke pa se građani neće uspjeti odmoriti od vrućine”, smatra dr. Ivana Herceg Bulić, izvanredna profesorica i voditeljica Centra za klimatološka istraživanja na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu. Jutarnji

20.09.2022. (22:00)

Sjeverne regije zagrijavaju se dva puta brže od ostatka Zemlje

Sibirski krateri i šumski požari povezani su s globalnim zatopljenjem

Posljednja znanstvena istraživanja otkrila su da zagađenju atmosfere i ubrzanim klimatskim promjenama pridonose plinovi iz golemih kratera na sjeverozapadu Sibira, kao i sve češći veliki požari u toj regiji. Prvi od kratera pojavio se 2014. godine na poluotku Jamal koji se smatra najvećom rezervom prirodnog plina na svijetu. Stručnjaci koji su snimili i pregledali 20 kratera zaključili su da su oni nastali kao posljedica eksplozija metana pod utjecajem globalnog zagrijavanja. Buka

15.08.2022. (16:00)

Lakše reći nego napraviti

Znanstvenici predlažu “svemirske mjehuriće” kao rješenje za ublažavanje klimatskih promjena

Uzimajući u obzir da su klimatske promjene otišle već predaleko i da trebamo razmišljati o hitnim rješenjima, znanstvenici sa MIT-a su došli do jednog takvog koje bi moglo smanjiti sunčevo zračenje na Zemlji i na taj način ublažiti klimatske promjene. Zamislite gomilu “mjehurića” koji pokrivaju prostor veličine Brazila, koji se sa Zemlje šire u svemir gdje bi potencijalno mogli blokirati sunčevo zračenje od daljnjeg zagrijavanja Zemlje. To ne samo da bi moglo pomoći u sprječavanju klimatskih promjena, već ih potencijalno može i preokrenuti. Znanstvenici vjeruju da ovi svemirski mjehurići mogu skrenuti čak 1,8 % sunčevog zračenja prije nego što udari u Zemlju, što bi u potpunosti preokrenulo današnje globalno zatopljenje. Čak i da postotak bude manji od 1,8 %, vjeruju da bi i to moglo biti dovoljno za ublažavanje globalnog zatopljenja. Green

08.08.2022. (14:00)

Veća riba o manjoj

Znanstvenici upozoravaju: globalno zatopljenje izgladnjuje more

Statistička analiza rezultata istraživanja, metodom regresijske analize, jasno je pokazala: što je temperatura mora viša, to morski organizmi (plankton) imaju manji udio glicerolipida s tom masnom kiselinom u ukupnim glicerolipidima. Što to znači? Bez obzira na vanjske okolnosti, stanična membrana mora očuvati primjerenu, fiziološku fluidnost, a ona će biti to veća što membrana sadrži više nezasićenih masnih kiselina (ulje je fluidnije od masti). Kada temperatura mora poraste, udio nezasićenih masnih kiselina će se morati smanjiti da bi fluidnost ostala ista – jer fluidnost raste s temperaturom. I tako smo došli do priče o ljetnoj i zimskoj biljnoj masti. Pri kraju stoljeća će se, uslijed globalnog zatopljenja, smanjiti udio EPA u lipidomu planktona. Kako tu masnu kiselinu mnogi organizmi ne mogu sintetizirati, nastat će neishranjenost u oceanu. Poremetit će se hranidbeni lanci, a nestašica će doprijeti i do našeg stola. Jer i mi jedemo ribu. Nenad Raos o zabrinjavajućoj studiji za Bug.