Od sljedeće godine biti ćemo više na Internetu nego uz TV - Monitor.hr
10.06.2018. (15:33)

A koliko smo na suncu, moru, u šumi, s obitelji, prijateljima?

Od sljedeće godine biti ćemo više na Internetu nego uz TV

Prema najnovijoj projekciji istraživačke agencije Zenith od 2019. godine prosječni će stanovnik razvijenog svijeta više vremena provoditi na internetu nego uz televizor ako se dosadašnji trendovi linearno nastave. Trenutačno se uz TV dnevno provede 173 minute, a na Internetu 160 minuta. Ljudi su izloženi raznim medijima oko 479 minuta na dan, a ti mediji uključuju osim TV-a i Interneta, gledanje filmova u kinu, slušanje radija, te čitanje novina i časopisa u fizičkom obliku. Na mobitele otpada četvrtina tog vremena. Opširnije…


Slične vijesti

23.12.2024. (23:00)

Svima na znanje

Otvoreno pismo HND-a: HRT mora biti glas građana – ne političkih ili privatnih interesa

Pritisci na novinare i uredništvo, politička kadroviranja i cenzura ozbiljno narušavaju vjerodostojnost i profesionalizam HRT-a. Umjesto da bude nepristran izvor informacija, HRT se sve češće koristi kao alat političkih i ekonomskih moćnika. Novinari koji se odupiru pritiscima sustavno su marginalizirani ili uklonjeni, dok ključne teme ostaju neobrađene.

Poslovni planovi rukovodstva HRT-a pokazuju opasnu tendenciju komercijalizacije sadržaja i preusmjeravanja javnog novca prema privatnim interesima. Umjesto da se ulaganja usmjere u jačanje vlastite proizvodnje i povećanje kvalitete programa, HRT sve više ovisi o vanjskim produkcijama, dok se opravdanost njegova postojanja kao javnog servisa dovodi u pitanje.

Posljedice su katastrofalne: HRT gubi vjerodostojnost kao javni servis, povjerenje građana u neovisnost medija sustavno se urušava, profesionalni standardi padaju, dok ključne emisije informativnog, dokumentarnog i kulturnog sadržaja nestaju iz programa, novinari i drugi profesionalci suočeni su s nesigurnošću, pritiscima i neadekvatnim uvjetima rada. HND

29.09.2024. (10:00)

Osam stranica kulture

Novosti izbacuju novi kulturni prilog, izlazit će jednom mjesečno

Tjednik Novosti pokrenuo je novi prilog posvećen kulturi – Kulturne novosti. Izlazit će jednom mjesečno, u početku na osam stranica, a kasnije i više. U svakom broju donosit će po nekoliko tema i veliki intervju s istaknutim ličnostima s kulturne scene, a specifičnost priloga je i sedam redovnih kolumni čiji autori i autorice dolaze iz cijele regije. Više o tome za Vidu TV rekao je Boris Postnikov, kolumnist Novosti i urednik priloga.

20.08.2024. (22:00)

Nekad provokacija zvuči kao uvreda, ti to ne kapiraš

Dobro došli na Internet, netko se ne slaže s vama – upute za uljudno svađanje s drugim ljudima u online okruženju

Krajem prošlog tjedna jedan je poprilično jednostran članak o nedostacima rada na daljinu dignuo LinkedIn na noge, a i druga internetska mjesta. Rad u izoliranosti za vrijeme pandemije nema veze s normalnim remote radom koji prate na Netokraciji, ali čak i takav stav ne bi inače izazvao više od nekoliko komentara. Imati “naoštren” naslov nije problem sam po sebi, ako vam je cilj postići reakciju bilo kroz broj likeova, shareova ili u ovom slučaju – komentara. Pravi problem nastaje kad “naoštren” naslov ne drži vodu, jer sadržaj kojeg oprema nije dovoljno dobro argumentiran da osobu koja je emotivno reagirala i kliknula na članak ipak uvjeri da teza možda stoji. Ako napišete nešto provokativno, nemojte se nakon negativnih komentara izvlačiti na medijske blokade, woke kulturu i ‘hejt’. Prihvatite da se mnogi (možda s razlogom) neće slagati s vama. Ostale upute kako ne ispaliti na živce na internetu donosi Netokracija

08.04.2024. (01:00)

Ogledalo društva

Seksizam naš svagdašnji: Mediji zarađuju na objektivizaciji žena

Istraživanje je provedeno u sklopu projekta „Seksizam naš svagdašnji”, njime je obuhvaćeno 49 nacionalnih i lokalnih medija koje su istraživači pratili deset mjeseci. Tijekom tog razdoblja Centar za građanske inicijative iz Poreča detektirao je 4.463 članka seksističkog, homofobnog ili transfobnog sadržaja. Portali koji su prednjačili po broju seksističkih članaka su Net.hr (565), Dnevno.hr (381), Slobodna Dalmacija (241), 24 sata i Dnevnik.hr (84), no kako nam kažu iz Centra za građanske inicijative, što se tiče homofobnih i transfobnih članaka, najviše ih dolazi sa portala Narod.hr i udruge „U ime Obitelji“. Iz Centra kažu kako bi mediji trebali imati ključnu ulogu u oblikovanju javnog mišljenja, ali svojim pristupom često doprinose rodnoj neravnopravnosti. Načini izvještavanja, kako pokazuje istraživanje, žene nerijetko reducira na objekte zadovoljstva ili ih prezentira kroz rodno uvjetovane stereotipe. Lupiga

16.12.2023. (13:00)

Treba im glasilo

Kako je HDZ zarobljavao i kupovao medije

Tijekom ratnih godina, HDZ je pod vodstvom svog osnivača Franje Tuđmana koristio ratno okruženje za konsolidiranje vlasti. Među prvim potezima bilo je preuzimanje kontrole nad medijima. Javni medijski servisi HRT i Vjesnik postali su glasila Tuđmanovog autokratskog režima, a Slobodna Dalmacija, Glas Slavonije i Večernji list dobili su nove vlasnike, redom tajkune bliske HDZ-u. Ključni akteri bili su Miroslav Kutle i Ivić Pašalić. Pašalić je bio upleten i u tzv. “aferu Grupo”, tajni plan koncentracije vlasništva na radijskom i televizijskom tržištu, čiji je plod bilo i osnivanje Nove TV, a u tajnosti je bio upleten u privatizaciju Večernjeg lista. Kutle je, pak, po stranačkoj liniji 1993. dobio vlasništvo nad Slobodnom Dalmacijom u još jednom privatizacijskom procesu upitne legalnosti, a sve donedavno je ostao tajni vlasnik mreže hrvatskih radijskih postaja prije Zorana Pripuza. Sa starim navikama HDZ je nastavio i kad su se 2003. vratili na vlast pod vodstvom Ive Sanadera, koji je zadobio naklonost Jutarnjeg. Zatim, tu je afera Fimi-media, a uz HDZ su vezani počeci Bujice, koja im je kasnije okrenula leđa. Faktograf

06.12.2023. (00:00)

Uzdaj se u se i u svoje kljuse

Istraživanje: Nikad niže povjerenje građana prema državi, medijima i politici

Ovo najpesimističnije izdanje Nultog kvadranta ukazuje na najveći komunikacijski jaz do sada – između onog što poslovne i političke elite rade i onog što građani od njih očekuju. Drugim riječima, u većini ovogodišnjih poslovnih i političkih odluka nedostajalo je hrabrosti i znanja za dubinske promjene koje će građani osjetiti u kvaliteti svoje svakodnevnice, još više u kvaliteti komunikacije. Najpesimističniji godišnji indeks optimizma, dodatni pad povjerenja u sve sektore koji čine temelj demokratskog društva te sve veća opća zabrinutost građana zahtijevaju od poslovnih i političkih elita manje kompromisa, a više hrabrih iskoraka i bolju komunikaciju. Rezultati istraživanja nameću tri prioritetna područja koja traže hitno djelovanje: suzbijanje rasta cijena, politiku integracije imigranata koja bi pomirila goruće potrebe tržišta za radnom snagom i kulturni suživot te uspostavljanje podrške za mentalno zdravlja djece i mladih – kaže izvršna direktorica Val grupe, agencije koja je provodila ovo istraživanje u suradnji s Ipsos pulsom, za Lider.

27.11.2023. (09:00)

Dobrom proizvodu ne treba reklama

Egzistencijalna kriza reklamne industrije

Američki trgovci ove godine su potrošili preko vrtoglavih 350 milijardi dolara na oglašavanje: čak i brzinska računica jasno pokazuje kako se i kod najmanjeg rasipanja zapravo radi o ogromnom novcu. Nije problem samo u rasipanju novca već, što je i mnogo važnije, u fundamentalnoj i egzistencijalnoj “krizi povjerenja” koja pogađa reklamnu industriju. Problem je što sami potrošači ne vjeruju oglasima, biznisi ne vjeruju medijskim agencijama, dok tvrtke poput Googlea i Mete imaju preveliku moć. Problem je u samom poslovnom modelu koji se temelji na transakcijama, poticajima i provizijama. Pokraj nepovjerenja, širi se ravnoteža između najboljih interesa dviju strana. Forbes

26.11.2023. (15:00)

Ne vjeruj baš svemu što vidiš

Zašto je factchecking ipak bitan

Sva istraživanja pokazuju kako čitatelji žele prvenstveno od mainstream medija da zaustave put dezinformacija u javnost te je zato na nama odgovornost da informacije provjeravamo na najvišoj mogućoj razini jer je fake news sve sofisticiraniji i nažalost novinari se više ne mogu osloniti niti na onu “vjeruj samo svojim očima”. No ne smijemo nikad izgubiti iz vida da su dezinformacije u svojoj biti uvijek provjerljive i u tom procesu nam danas svakako u velikoj mjeri pomažu i factcheckeri” poručio je Dario Markas, glavni urednik web izdanja Večernjeg lista na ovogodišnjem SoMo Borcu. Provjera činjenica igra ključnu ulogu u borbi protiv kampanja dezinformiranja. Pružanjem analize utemeljene na dokazima, osobe koje provjeravaju činjenice mogu učinkovito osporiti lažne narative i pomoći u sprječavanju štetnih posljedica koje mogu proizaći iz raširenog vjerovanja u dezinformacije. Bug

24.11.2023. (21:00)

Ako ne znaš raspravljati, radije šuti

Kako europski ekstremni desničari pokušavaju zastrašiti i ušutkati novinare

Studije slučajeva iz Njemačke, Austrije, Španjolske i Hrvatske otkrivaju obrazac koji ekstremna desnica koristi u pokušaju da zastraši kritične novinare i medije. Redom se radi o napadima koje ohrabruju i potiču političari koji su u pandemiji Covida-19 prepoznali priliku za okrupnjivanje biračke baze plasirajući netočne, neutemeljene i manipulativne tvrdnje odnosno zavjereničke narative u javni prostor. Kad im se upute konkretna pitanja o njihovim dezinformirajućim tvrdnjama, odgovaraju izbjegavajući argumentiranu raspravu te usmjeravajući bijes svojih pristaša prema novinarima koji propituju njihove motive i namjere. Cilj takvog postupanja je izazvati strah i nelagodu te obeshrabriti buduće kritičko propitivanje njihovih neutemeljenih i manipulativnih teza. U istu se svrhu u pojedinim državama, među kojima prednjači upravo Hrvatska, koriste i tzv. SLAPP tužbe (tj. strateške tužbe protiv javne participacije), koje služe pokušajima da se novinare i medije iscrpi dugotrajnim pravosudnim postupcima. Faktograf

26.07.2023. (18:00)

Pišite slobodno, ali ne baš sve što hoćete

Zdenko Duka: Eutanazija novinarstva – mediji pod dirigentskom palicom HDZ-a

Budući da baš mediji, a zapravo nitko drugi, iznose na vidjelo sve brojne HDZ-ove afere, Plenković i njegovi poslušnici iz interesa riješili su znatno otežati posao novinarima i medijima koji su i dalje zainteresirani da građanima i javnosti prenesu što se zaista događa u Hrvatskoj. Nakon što se ovih dana počelo pričati o zgotovljenom Prijedlogu nacrta Zakona o medijima, očito je da se s njim ocrtava smjer zatiranja neovisnog i slobodnog novinarstva, da je trend baš nedemokratski, a ne trend jačanja demokracije. Podsjeća na mađarski medijski zakon kojim je Orban krajem 2010. godine šokirao mađarske novinare i medijske vlasnike, ali i cijelu EU. Europska demokratska praksa nalaže da medijski poslodavci okupljaju novinare koji će raditi u njihovim medijima. Oni ih plaćaju i oni ocjenjuju jesu li to novinari za njihov medij ili nisu. Licence za novinare postoje u samo dvije-tri europske države, ali niti tamo ne odlučuje država o tome tko je novinar, a tko nije, nego profesionalna udruženja. Takav Upisnik bi lako mogao biti i protuustavan. Zdenko Duka za Lupigu