Izbjegavanje vijesti i kriza povjerenja: Zašto građani sve svjesnije biraju neznanje? - Monitor.hr
Danas (14:00)

Ako ne znate tko vas pljačka, onda vas valjda i ne boli

Izbjegavanje vijesti i kriza povjerenja: Zašto građani sve svjesnije biraju neznanje?

Profesorica Ruth Palmer u intervjuu za Ideje upozorava na opasan globalni trend rasta “izbjegavanja vijesti” (news avoidance), koji je posebno izražen u Hrvatskoj i Bugarskoj. Objavila je knjigu na tu temu. Građani se masovno isključuju iz praćenja medija jer politiku doživljavaju korumpiranom, medije pristranima, a vijesti previše negativnima za mentalno zdravlje. Ključni je problem što se informiranje seli na društvene mreže gdje dominiraju algoritmi i komentari bez provjerenih izvora. To stvara populaciju koja ne može kontrolirati moćnike niti se boriti za vlastita prava. Rješenja leže u medijskom opismenjavanju, strožoj regulaciji platformi i povratku profesionalnim novinarskim standardima.


Slične vijesti

Ponedjeljak (07:00)

Ne može ti ChatGPT ići na pressice i postavljati pitanja, zasad

Budućnost medija u eri umjetne inteligencije: Povjerenje i autorski stav postaju važniji od samih vijesti

Na panelu konferencije IN MEDIAS PRESS istaknuto je da AI ubrzava krizu tradicionalnih medija, dok “zero-click” era uništava poslovni model baziran na posjetima portalima. Budući da AI može savršeno i brzo generirati sterilne servisne informacije, opstanak medija leži u preusmjeravanju na nišne sadržaje, newslettere i pretplate. Stručnjaci naglašavaju da novinari moraju zadržati autorski glas tako da sami postavljaju koncepte, dok AI koriste samo za razradu. Spas je u transparentnosti, emociji i stavu – osobinama koje algoritmi ne mogu replicirati i koje jedine grade prijeko potrebno povjerenje publike. Netokracija

17.05. (00:00)

Neka dođu na Monitor

Pola Hrvata izbjegava vijesti, mlađima negativne teme više nisu ‘cool’

U Hrvatskoj 48 % građana namjerno izbjegava vijesti, prvenstveno zbog anksioznosti, negativnosti i senzacionalizma, pokazalo je istraživanje Agencije za medije. Najizraženiji trend prisutan je kod mlađih generacija (Z i Y), koje se informiraju preko društvenih mreža. Nepovjerenje u medije i algoritamsko upravljanje sadržajem, koje stvara polarizaciju i uništava zajednički javni prostor, izravno potkopavaju volju građana za plaćanjem medijskih pretplata. Stručnjaci zaključuju da je za opstanak novinarstva i demokracije nužno ulagati u kvalitetu i integritet medija (poput novinarstva usmjerenog na rješenja) te sustavno uvoditi medijsku pismenost i kritičko mišljenje u obrazovanje. Lider

12.03. (20:00)

Živi bili pa vidjeli

Pavić: Portale čeka težak udar zbog AI pretrage i promjene navika korisnika

Vlasnik Telegram Media Grupe upozorava da medije, posebno portale, očekuje teško razdoblje jer će AI sažeci u tražilicama sve češće davati informacije bez potrebe za otvaranjem članaka. Uz to, sve više ljudi sadržaju na internetu pristupa preko chatbotova i novih digitalnih sučelja, što dodatno smanjuje posjećenost portala. Kao odgovor na te promjene, Telegram Media Grupa širi poslovanje na audio formate i radio. Pavić ističe i da brend Story ima stabilan model prihoda jer dio poslovanja temelji na događajima, koncertima i drugim manifestacijama uživo. Telegram

24.02. (18:00)

Ako AI već čita sve, red je da i ona plati pretplatu

Europa traži obvezno plaćanje medijskog sadržaja za treniranje umjetne inteligencije

Mediji bilježe pad internetskog prometa i prihoda, dodatno pogođeni sažecima i chatbotovima koje razvijaju AI tvrtke. Glavni problem je što tehnološke kompanije koriste novinarski sadržaj za treniranje modela bez sustavne i pravedne naknade, dok su pojedinačne tužbe spore i neučinkovite. U Europi se raspravlja o izmjenama Direktiva o autorskom pravu kako bi se uvelo zakonsko licenciranje i obvezna naknada izdavačima i autorima. Cilj je zaštititi novinarstvo, osigurati kolektivno pregovaranje i spriječiti daljnju koncentraciju moći velikih AI kompanija. Poslovni

22.09.2025. (14:00)

Ovaj sadržaj nije generirala umjetna inteligencija, očito

AI prijeti novinarstvu: manje klikova, manje poslova, više bućkuriša

Umjetna inteligencija mijenja medijski krajolik, smanjujući posjećenost portalima kroz Googleove AI preglede i zero-click pretraživanja te ugrožavajući radna mjesta, osobito početnička. Novinari i stručnjaci upozoravaju da AI koristi autorski sadržaj bez naknade, nudi kompilacije često netočnih podataka i uništava prilike za mlade u redakcijama. Dok portali koji se oslanjaju na copy-paste riskiraju nestanak, jedinu dugoročnu šansu imaju mediji s originalnim pričama i provjerom činjenica – jer AI još uvijek “halucinira” i ne može stvoriti istinsku novost. tportal

27.07.2025. (22:00)

Čedno društvo i mediji koji šute

Borna Sor: Pod hitno nam treba državni ured za javni moral i golotinju!

Emisija Stephena Colberta ukinuta je zbog “financijskih razloga”, a zapravo je dirnuo u tokove novca medija koji je sklon ulizivanju Donaldu Trumpu (dobio je otkaz nakon što je kritizirao upravu CBS-a zbog postizanja nagodbe i isplaćivanja 16 milijuna dolara Donaldu Trumpu). To se nama događalo u Hrvatskoj, osobno se meni to događalo. Da ti imaš situaciju gdje se tebe makne pod nekom idejom političkih razloga, ali da država i političari mogu reći: da da, ali to nije nikakav zakon. To se radi o tržištu. Odite na tržište. Samo, što je tržište? Tržište je gledanost plus ljudi koji zarađuju na toj gledanosti, zar ne? Ali, ti ljudi koji zarađuju, i oni su na tom tržištu kojeg – kontrolira država… Borna Sor za N1 se osvrnuo i na javni moral glede nedavnog “skandala” zbog strankinje u toplesu na plaži: Treba nam neka podsekcija u ministarstvu da se specifično bavi grudima. Mi još uvijek živimo u Kenozoiku. Mi smo ipak sisavci i zahtijevamo jedan takav ured

18.06.2025. (11:00)

Ekrani vode, papir tone

Nastavlja se pad povjerenja u medije, blagi rast digitalnog tržišta, Hrvati neskloni plaćanju online vijesti

Index.hr je prema Reutersovom istraživanju i dalje najčitaniji portal, slijede ga 24 sata, Dnevnik i Jutarnji. Hrvatsko medijsko tržište u 2024. bilježi blag rast i veću svijest o digitalnoj tranziciji, ali i dalje se suočava s izazovima. Online medije slijedi televizija, preko koje se informira 64 posto građana. Najgledaniji Nova TV, RTL pa tek onda HRT. Najčitaniji tiskani mediji su 24 sata, iza njega Jutarnji. HRT, iako ga tjedno gleda 45% odraslih, u sve je težoj financijskoj situaciji – pristojba se nije mijenjala 15 godina, a vlada ga dodatno financira. Planira se smanjenje broja zaposlenih za 30%, uz ulaganja u digitalnu produkciju. U 2024. zabilježene su 752 tužbe protiv novinara, 41% njih ima obilježja SLAPP tužbi, usmjerenih na zastrašivanje novinara. Većina presuda bila je u korist novinara. Stanje medijskih sloboda ocjenjuje se kao “problematično”. Index

01.06.2025. (18:00)

Kao novinar i poduzetnik, mogu potvrditi iz iskustva

Novinari poduzetnici: Rad u medijima izvrsna je škola za biznis

Lider piše o nekadašnjim novinarima koji su uspjeli kao poduzetnici: napustili su redakcije i pokrenuli vlastite biznise – od PR agencije i izdavaštva do startupa i medijskog konzaltinga. Iako su promijenili sektor, zadržali su novinarsku strast, vještine i radne navike koje sada uspješno primjenjuju u poduzetništvu. Svi ističu da je novinarstvo bila odlična škola za biznis, a povratka u redakciju – nema na vidiku.

24.12.2024. (00:00)

Svima na znanje

Otvoreno pismo HND-a: HRT mora biti glas građana – ne političkih ili privatnih interesa

Pritisci na novinare i uredništvo, politička kadroviranja i cenzura ozbiljno narušavaju vjerodostojnost i profesionalizam HRT-a. Umjesto da bude nepristran izvor informacija, HRT se sve češće koristi kao alat političkih i ekonomskih moćnika. Novinari koji se odupiru pritiscima sustavno su marginalizirani ili uklonjeni, dok ključne teme ostaju neobrađene.

Poslovni planovi rukovodstva HRT-a pokazuju opasnu tendenciju komercijalizacije sadržaja i preusmjeravanja javnog novca prema privatnim interesima. Umjesto da se ulaganja usmjere u jačanje vlastite proizvodnje i povećanje kvalitete programa, HRT sve više ovisi o vanjskim produkcijama, dok se opravdanost njegova postojanja kao javnog servisa dovodi u pitanje.

Posljedice su katastrofalne: HRT gubi vjerodostojnost kao javni servis, povjerenje građana u neovisnost medija sustavno se urušava, profesionalni standardi padaju, dok ključne emisije informativnog, dokumentarnog i kulturnog sadržaja nestaju iz programa, novinari i drugi profesionalci suočeni su s nesigurnošću, pritiscima i neadekvatnim uvjetima rada. HND

29.09.2024. (10:00)

Osam stranica kulture

Novosti izbacuju novi kulturni prilog, izlazit će jednom mjesečno

Tjednik Novosti pokrenuo je novi prilog posvećen kulturi – Kulturne novosti. Izlazit će jednom mjesečno, u početku na osam stranica, a kasnije i više. U svakom broju donosit će po nekoliko tema i veliki intervju s istaknutim ličnostima s kulturne scene, a specifičnost priloga je i sedam redovnih kolumni čiji autori i autorice dolaze iz cijele regije. Više o tome za Vidu TV rekao je Boris Postnikov, kolumnist Novosti i urednik priloga.