Od utorka će obiteljski liječnici raditi kako su plaćeni, tj. bitno manje - Monitor.hr
23.06.2018. (09:04)

Kolko para tolko zdravlja

Od utorka će obiteljski liječnici raditi kako su plaćeni, tj. bitno manje

Liječnici okupljeni u Hrvatskoj udruzi koncesionara primarne zdravstvene zaštite (HUKPZZ) najavili su da će od utorka 26. lipnja raditi samo unutar limita koji im HZZO plaća, a plaća im, kažu, tek trećinu odrađenog posla. [expand trigpos=”below” title=”više” swaptitle=”manje”]dr. Josipa Rodić, predsjednica Udruge: “To znači da ćemo raditi prema smjernicama, koje predviđaju 20 minuta po svakom pacijentu. Tim tempom mogu primiti 40-ak pacijenata dnevno, što će se pokazati kao problem u ambulantama gdje ih, zbog manjka liječnika, dnevno bude i više od stotinu. Mi liječnici i ostalo zdravstveno osoblje, svojim podcijenjenim radom do sada smo čuvali socijalni mir i hranili uhljebničku birokraciju HZZO-a, ureda za zdravstvo, ravnatelja i uprave domova zdravlja za netransparentno trošenje javnog novca i prikrivanje nedostatka ljudskih potencijala u sustavu primarne zdravstvene zaštite.” [/expand]


Slične vijesti

11.06. (17:00)

Škakljivo pitanje

Škaričić: Hipokratova kletva

Nedavno reizabrano vodstvo Hrvatske liječničke komore najavilo je nastavak borbe za ukidanje kaznenog djela nesavjesnog liječenja. Istu bizarnu ideju da liječnici mogu biti izvan domašaja Kaznenog zakona u svom programu ima i Domovinski pokret. Unatoč brojnim alarmantnim pričama koje su dospjele u medije, u povijesti hrvatskog zdravstva samo je jedan liječnik, od 2022. do 2023. godine, služio kaznu zatvora zbog nesavjesnog liječenja.

Izađe li ta ideja ikada izvan okvira PR-a za njeno članstvo, Komora će se očito svjesno služiti manipulativnom tvrdnjom da u EU-u ne postoji djelo nesavjesnog liječenja. Pa pojasnimo – točno je da u europskim kaznenim zakonima uglavnom nema posebnog djela nesavjesnog liječenja, ali zato liječnici kazneno odgovaraju prema općim odredbama protiv života i tijela. Nataša Škaričić za Novosti.

06.03. (08:00)

Oko toga se nitko ne prepucava

Višeslav Raos: Tema za sam vrh političkoga dnevnog reda – tko će nas liječiti za godinu, dvije?

Navodno silno visoke plaće (da su doista toliko visoke, vjerojatno ne bi bio toliki egzodus medicinskog osoblja u zapadnu Europu) zaposleni u zdravstvu postižu jedino tako da rade prekovremeno preko svake mjere dobrog ukusa i zdravog razuma. Premoreni, iscrpljeni i, naravno, upitno adekvatno kompenzirani, ponekad rade i greške ili ne stižu pružiti skrb u kratkom roku. Međutim, umjesto da se otvaraju pitanja o dubinskim problemima održivosti ovoga javnog sustava, medicinsko osoblje je u dijelu medija redovito vreća za šutanje, krnjo na kojeg će se projicirati različite frustracije i društveni problemi te paušalno upirati prstom.

Pitanje održivosti javnoga zdravstvenog sustava i zdravstva općenito u Hrvatskoj neraskidivo je vezano uz pitanje demografije, jednakosti pristupa javnim uslugama i ravnomjernog razvoja zemlje. Sustavno rješavanje otvorenih pitanja u ovom sustavu moralo bi doći na vrh političkoga dnevnog reda te se trebamo nadati da će nadolazeća proljetna predizborna kampanja za parlamentarne izbore stvoriti priliku da se konačno i o ovim pitanjima povede računa. Višeslav Raos za tportal.

05.03. (13:00)

Jedan logoped na šest tisuća stanovnika

Nedostatak logopeda u Hrvatskoj, a liste za terapiju sve duže

U Hrvatskoj se suočavamo s rastućim nedostatkom logopeda, dok se broj djece koja trebaju njihovu pomoć povećava. Nedavno je saborski Odbor za zdravstvo istaknuo da upisna kvota od 80 studenata za logopede nije dovoljna. Očekuje se odluka o pokretanju studija logopedije u Splitu, ali situacija zahtijeva hitna rješenja. Predsjednica Hrvatskog društva logopeda, Ivana Kujundžić, naglašava potrebu za pravovremenom i kvalitetnom zdravstvenom uslugom te podržava uvođenje logopeda u primarnu zdravstvenu zaštitu. Sveučilište u Splitu nudi rješenje dislociranjem studija iz Zagreba, no trenutno se problem rješava improvizacijama poput angažiranja nestručnog kadra. U sustavu je trenutno zaposleno oko tisuću logopeda. Najviše u Zagrebu, čak 55 %, dok je u manjim županijama poput Zadarske i Šibensko-kninske taj postotak drastično manji, tek jedan posto. Zakon o logopedskoj djelatnosti, nakon 15 godina čekanja, trebao bi pružiti dugoročno rješenje za ovaj izazov. (N1)

31.01. (14:00)

Brže na zračenje

U Hrvatsku stiže 21 linearni akcelerator, kakvi su to uređaji i što znače za pacijente

Po pet uređaja za ‘zračenje’ namijenjeno je KBC-u Zagreb i KBC-u Sestre milosrdnice, po tri KBC-u Rijeka i KBC-u Osijek, četiri akceleratora dobit će KBC Split, a jedan Opća bolnica Zadar. Što to znači za pacijente? Terapija zračenjem propisuje se za oko 70 posto svih onkoloških bolesnika, a za neke od njih to je ujedno osnovni način liječenja, osobito kod raka prostate, glave i vrata, mokraćnog mjehura, pluća ili Hodgkinove bolesti. U takvoj primjeni naziva se primarna radioterapija, a primjenjuje se samostalno ili u kombinaciji s kemoterapijom. Novi uređaji omogućit će ‘zračenje’ bez čekanja. tportal

23.01. (12:00)

Propuštene prilike

Napore bolnica za smanjenje lista čekanja prate izazovi i neočekivane prepreke

Bolnice u Hrvatskoj suočavaju se s izazovom smanjenja lista čekanja na dijagnostičke postupke, ali se suočavaju s neočekivanim preprekama. Unatoč ubrzanju rada i uvođenju dodatnih ambulanti, čak 35% pacijenata odbilo je prihvatiti raniji termin pregleda. Ministarstvo zdravstva reagiralo je otvaranjem centralne elektroničke pošte za prijave građana čiji termini prelaze 9 mjeseci (liste@miz.hr). Ipak, državni tajnik Silvio Bašić ističe organizacijske nedostatke i nedostatak kadra kao izazove. Unatoč naporima, problemi u sustavu i nespremnost pacijenata na promjene ostaju ključni izazovi. (N1)

01.01. (13:00)

Sad se gledaju gole brojke

Osnivačka prava bolnica sa Županija prebacuju se na državu, započinje proces reorganizacije bolnica

Sa stupanjem na snagu novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti 1. siječnja osnivačka prava nad općim bolnicama prenose se na državu, bolničke ustanove postaju obveznici zajedničke javne nabave u zdravstvu te započinje proces reorganizacije bolničkog sustava. Ravnatelj Opće bolnice u Koprivnici Mato Devčić ističe kako bi se u idućoj godini, konkretno u koprivničkoj bolnici, broj akutnih kreveta trebao smanjiti sa 425 a na 415 kreveta dok bi broj palijativnih kreveta treba porasti sa 5 na 30. Kaže i kako nije upoznat hoće li i po kojim kriterijima dolaziti do promjena upravnih vijeća i ravnatelja bolnica. Ministarstvo, primjerice, inzistira na većem smanjenju kreveta u akutnom dijelu, dok se iz bonica moraju izboriti kako bi došli do kompromisa. U primjeru koprivničke bolnice umjesto drastičnog smanjenja došli su do nekog optimalnog broja. Nacional

24.11.2023. (12:00)

Na zdravlje

Škaričić: Skica za portret Vilija Beroša

Osuda zdravstvenog sistema iz Ureda pučke pravobranuteljice vezana uz slučaj Line Budak logična je i neizbježna, kao i u slučaju smrti kolege Vladimira Matijanića, koji je pučka pravobraniteljica također obradila i zaključcima se suprotstavila nalazu zdravstvene inspekcije da je liječničkom odnosu prema pokojnom Matijaniću sve bilo “po proceduri”. Oba su slučaja, ukratko, vrlo jednostavna i rječita u prokazivanju hrvatskog zdravstva, jer se ni u jednom ne radi o nepriznatoj grešci u liječenju – koje zahtijevaju ozbiljnu forenziku i više vještačenja – već o kaosu, nemaru i bahatosti vidljivoj svakom laiku. Očigledno je da je Matijanić ostavljen da umre, da onkološkoj pacijentici sedam mjeseci nije uručena obavijest o bolesti koja može biti smrtna presuda i da službena politika ove zemlje nije usmjerena na poboljšanje zdravstvene zaštite, nego na protjerivanje pacijenata iz javnog zdravstva i javnog prostora. Nataša Škaričić za Novosti.

20.11.2023. (00:00)

Slušaj doktora

Neurokirurg Darko Chudy kod Stankovića: Psihološka testiranja liječnika neka bolnica ima, druga ih nema

Dr. Chudy objasnio je o kakvim psihološkim testiranjima je riječ, zbog kojih navodno liječnici idu iz Hrvatske. Kaže da to nije neka borba za pravdu, već više borba za mlade ljude, koji stvarno žele ostati u Hrvatskoj.Onan isu standardizirana, a i ne provodi ih svaka bolnica. Nakon što je kandidat za specijalizaciju završio Medicinski fakultet, položio sve ispite na fakultetu, položio državni ispit, dobio od Hrvatske liječničke komore odobrenje za samostalni rad, radi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, hitnoj pomoći – i sad dobiva psihološko testiranje na kojem ne prolazi – to nije dobro – kaže Chudy, nadodavši kako ne možeš sve prepisati od Amerikanaca, koji testiranja rade za svoju populaciju. Za hrvatsko javno zdravtstvo kaže da je izvrsno, i to zahvaljujući predanim liječnicima i entuzijastima. HRT

13.11.2023. (00:00)

Kad su milijuni eura u pitanju, sve je moguće

900 tisuća ljudi čeka pregled. Beroš pod pritiskom EU naredio smanjenje lista

Čeka se na razne zdravstvene usluge, bilo da se radi o prvim pregledima, kontrolama, operacijama ili nekoj drugoj vrsti pregleda. No, najveća boljka zdravstva su liste za dijagnostičke preglede, za čije je smanjenje ministar Vili Beroš smislio ambiciozan plan. Do kraja godine, u manje od 50 dana, sve bolnice u Hrvatskoj trebaju smanjiti liste čekanja za ove preglede na 270 dana. Ministar im je, izgleda, zadao tešku zadaću, ali sve bolnice smatraju kako će na razne načine uspjeti provesti ovaj ozbiljan plan Ministarstva. Najveći broj bolnica muku muči s listama za magnetsku rezonancu. Bilo da se radi o pregledima kralježnice ili mozga, KBC Zagreb drži nepopularan rekord od 580 dana. Iako naredba nekim bolnicama ne dolazi u najbolje vrijeme, iz Ministarstva tvrde kako se liste čekanja mogu, pa i moraju smanjiti. Index