Oliver Frljić: Otvoreno pismo Predsjedniku HND-a Saši Lekoviću - Monitor.hr
30.07.2015. (22:21)

Oliver Frljić: Otvoreno pismo Predsjedniku HND-a Saši Lekoviću

Poštovani gospodine Leković,

5. kolovoza će u riječkom HNK pet žena različitih nacionalnosti ispričati svoje ratne priče. Riječ je o pokušaju da se o ratu govori ne iz pozicije nacionalne pripadnosti, već iz pozicije žene. Cijeli skup je zamišljen kao afirmacija kulture mira. Kroz njega se trebao dati prostor onim iskustvima koja inače nisu prisutna u javnom prostoru.
Iako je dobila navedne informacije, a novinar Davor Krile napisao tekst koji ih je točno interpretirao, Slobodna Dalmacija se odlučila navedeni tekst opremiti na način da se protiv organizatora i sudionika skupa pokrene medijski linč. Tekst je naslovljen “U Rijeci spremaju ‘KONTRA OLUJU'”, iako takav naslov nema nikakve veze niti sa sadržajem teksta, niti sa sadržajem planiranog skupa. Većina portala prenijela je samo naslov, te svoje daljnje interpretacije gradila na njemu.
Ovim putem bih Vas, kao predsjednika Hrvatskog novinarskog društva, molio da se o navedenom potezu Slobodne Dalmacije – koji predstavlja eklatantan primjer kršenja novinarske etike, proizvođenja masovne histerije i huškanja – javno očitujete. Vjerujem da, kao i većina hrvatske javnosti, ne biste htjeli da ovaj skup završi nasiljem od strane onih koji još uvijek ne mogu prihvatiti da postoje i neka drugačija iskustva i mišljenja, pri čemu im zdušno asistira dio hrvatske medijske scene. Sudionice skupa su, još jednom ponavljam, isključivo žene.

U prilogu vam dostavljam priopćenje o skupu koje je HNK Ivana pl. Zajca poslao medijima, kao i tekst objavljen u Slobodnoj Dalmaciji.

Oliver Frljić, intendant HNK Ivana pl. Zajca

DRUGI RAT?

Na 20. obljetnicu vojno-redarstvene akcije Oluja, u srijedu, 5. kolovoza 2015. u 20.00 sati, dok bude trajala središnja proslava u Kninu, u riječkom će HNK Ivana pl. Zajca pet protjeranih žena različite nacionalnosti, u razgovoru s moderatoricom Vesnom Janković, ispričati svoja sjećanja na te ratne dane.

Kroz njihova sjećanja i životne priče pokušat će se ukazati da je rat ipak puno kompleksniji od onoga kako ga pokušava predstaviti službena/e politika/e. Njihova „kontrasjećanja“ koja nisu usmjerena „protiv“ već otvaraju drugu perspektivu, pokušaj su da se ispričaju i čuju one priče koje uvijek ostaju negdje na marginama ili nikad ispričane, priče što ih vjerojatno neće zabilježiti ni službena povijest. Upravo stoga, ovaj razgovor kao svojevrsna usmena povijest svjedokinja jednog vremena pomoći će da njihova iskustva ne ostanu tek osobna sjećanja.

Ovim događanjem pokušavamo otvoriti i javnu debatu o položaju žena u ratu, progovoriti o zamjeni ratnog nasilja nad ženskim subjektom “mirnodopskim” nasiljem kroz dominantne/muške narative o ratu, te mogućnosti emancipacije od njih kroz kreiranje prostora ženskog sjećanja.

Srpsko narodno vijeće u suradnji s Documentom – Centrom za suočavanje s prošlošću u petak, 31. srpnja 2015., s početkom u 11 sati, u prostorijama Hrvatskog novinarskog društva (Perkovčeva 2, Zagreb) održat će konferenciju za medije na kojoj će, među ostalim aktivnostima povodom obilježavanja stradanja civila u akciji Oluja, biti riječ i o ovom programu.

Srdačno Vas pozdravljamo.

Propaganda
HNK Ivana pl. Zajca


Slične vijesti

31.03.2022. (22:00)

Ipak nismo 'cancelirali' Ruse

Braća Karamazovi – povratak Frljića: Briljantno zamišljen, režiran i odigran

Ujedno bio je to, nakon devet godina, povratak Olivera Frljića u hrvatski teatar – zadnji put je te 2013. godine, upravo u ZeKaEmu, režirao „Hamleta“ Williama Shakespearea. Zahvaljujući vrlo dobro „skrojenoj“, veoma uspješnoj dramatizaciji, koja iznad svega poštuje i slijedi „polifoniju punovrijednih glasova“ što književni teoretičar Mihail Bahtin smatra da je glavna osobina poetike Dostojevskoga. Naime, svi junaci ovog romana razlomljeni su unutar sebe, svaki lik na neki način čini svijet za sebe, a ujedno, gledamo ih iz različitih uglova, predstavljaju nam se iz više perspektiva, što je sve itekako izazovno za rad u teatru. Dostojevski portretira, istodobno, svu silu likova, ali i obrazlaže grandiozne ideje, Frljić ga u tome bespogovorno prati. Tipično Frljićev kazališni postupak kojim reagira i provocira aktualnu društvenu, imanentno političku scenu – ovaj put, naravno, ne može zaobići agresiju Rusije na Ukrajinu… Lupiga

07.11.2018. (21:30)

Oliver Frljić: Sama ta ideja da se ostaje tamo gdje si rođen mi je bila oduvijek strana

“Nova gradska pročelnica za kulturu Ana Lederer je u jednom od svojih nastupnih intervjua jasno rekla da dolje nema mjesta za mene. To je samo nastavak nekih drugih pokušaja da mi se onemogući da radim na tom prostoru. Dugo sam bio sentimentalan prema prostoru bivše Jugoslavije, ali mi se čini da je vrijeme da ubijem te sentimente i da pustim ta društva, u kojem je u jednom gore od drugog, da se raspadaju na najbolji mogući način. Očigledno ni ljudi koji vode ta društva, ni oni koji ih biraju nemaju problem sa stanjem kakvo tamo jest. Što bih ja onda unosio neke disonantne tonove u sve to” – kaže Oliver Frljić u intervjuu za Deutsche Welle.

04.09.2018. (19:01)

Guardian uvrstio Olivera Frljića među pet najuzbudljivijih redatelja Europe

“Frljić je jedan od najkontroverznijih kazališnih redatelja na kontinentu, i jedan od najpotrebnijih. On šokira i izaziva prezir. On nepristojnost gura do ekstrema, bez sumnje, ali ovo nije vrijeme za pristojnost. On izaziva formu i propituje njezine granice, pišući lažne životopise svojih glumaca, citirajući i kritizirajući druge predstave u svojima… Njegovo kazalište, kako je jedan kritičar rekao, nije ništa više i ništa manje od traženja pravog umjetničkog alata kako bi se zaustavio pad u nacionalni pakao.” – piše Guardian

16.06.2018. (15:10)

Opet o gospođi pročelnici

Umjetnički ravnatelj BITEF-a: Zastrašujuće su najave da će Zagreb uskratiti financiranje kritičkoj misli

Ivan Medenica, umjetnički ravnatelj i izbornik Bitefa: “Da, čuo sam uznemirujući stav nove pročelnice kulture Grada Zagreba. To je zastrašujuće. Takva vrsta kazališta, nazovimo ga frljićevskim, bitna je upravo u institucionalnom kazalištu, onom koje je na budžetu, jer je društvo dužno financirati kritičku misao, podržavati kulturu koja će prozivati nedostatke tog istog društva. Sve ostalo manji je ili veći oblik autoritarnosti, a to je pravac u koji, na žalost, klizi cijela Europa, ali i SAD i Rusija. [expand trigpos=”below” title=”više” swaptitle=”manje”]Svugdje vidimo sve više desnog populizma, autoritarnog načina vladanja i to postaje sve dominantnije. Stoga demokratskim društvima treba kritična kultura i nju moraju podržati države i njezini fondovi. Zato su ocjene koje je izgovorila gospođa Lederer vrlo opasne. No, hrvatsko društvo jest demokratsko društvo, a ja se usuđujem o tome govoriti jer sam lani bio predsjednik žirija na Marulićevim danima i svjedočio trenutku kada splitska publika nije dopustila da se prekine Frljićeva predstava, i to tako da su pjevali ono slavno Arsenovo “Kad bi svi ljudi na svijetu…” (pjeva, op. a.) Svjedočio sam i tome kako je hrvatska policija besprijekornom intervencijom omogućila da publika koja to želi i vidi predstavu. Hrvatska policija tada je intervenirala onako kako nedavno u Brnu nije intervenirala češka policija, kada je predstava bila prekinuta. Publika u Splitu tada je definitivno obranila umjetničku slobodu.”[/expand]

15.06.2018. (01:32)

Pih, politički aktivizam

Oliver Frljić na BITEF-u sa čak dvije predstave

Satiričko kazalište Kerempuh po prvi put se predstavlja na beogradskom BITEF-u i to predstavom ‘Šest likova traži autora‘ redatelja Olivera Frljića. ‘Naravno da smo ponosni na predstavu koja je odabrana, a koja ne predstavlja samo Satiričko kazalište Kerempuh, nego i širu zagrebačku i hrvatsku kazališnu scenu’, rekao je ravnatelj Kerempuha Roman Šušković-Stipanović. Osim ‘Šest likova traži autora’, na 52. BITEF-u Frljić će biti zastupljen i s predstavom ‘Gorki – alternativa za Njemačku?‘ berlinskog kazališta Maksim Gorki. Obje se predstave bave fenomenom desnog ekstremizma ne samo u Europi već i globalno. Današnja regionalna najava BITEF-a u kazalištu Kerempuh.

13.06.2018. (14:40)

Naći ćeš se ti u mojoj predstavi već nekako

Oliver Frljić: Ana Lederer lupa ko Maksim po diviziji

‘Zanima me, kad ovako lupa k’o Maksim po diviziji, je li ista ikada čula barem za koncept političkog kazališta? Ako nije, sa zadovoljstvom ću je upoznati s činjenicom da je isto dio nastavnog programa i na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti, na kojoj, gle čuda, predaje i njezin dojučerašnji partner i bratić partijskog joj kolege Zlatka Hasanbegovića – Ozren Prohić. Zlatko Hasanbegović, dok je bio ministar kulture, svojim cenzorskim potezima pokušavao dati kakvu-takvu pravno-formalnu masku. Kroz ovo što radi Ana Lederer vidimo da se ona neće zamarati takvim stvarima. Ona je cenzuru kao svoju kulturnu politiku najavila već u nastupnom intervjuu.’

12.06.2018. (00:58)

Komesarka kulture Zagreba

Burne reakcije na komentare Ane Lederer: Njene izjave nepojmljive su i skandalozne!

“Mislim da je već prva izjava pročelnice Lederer stvarno nepojmljiva i skandalozna, a to je ona izjava da se neće financirati kazališni rad Olivera Frljića zbog toga što je to aktivizam, a ne umjetnost. Zanima me – po kojem to kriteriju?”, komentirao je Vilim Matula gostovanje Ane Lederer u emisiji ‘Točka na tjedan’ na N1 10. lipnja. Slično su komentirali i Velimir Visković, Urša Raukar >> Tportal… Na Lederer se osvrnula i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek: “Mi smo se odmakli od dotadašnje prakse traženja kostura po ormarima (misli na vrijeme dok je ministar bio Hasanbegović, a Leder zamjenica, op.) i prozivanja neistomišljenika te bez odlaganja započeli s reformama u svim područjima kulture. Sve u svemu, previše radimo da bismo se osvrtali na ovakve paušalne izjave.” >> opet Tportal

01.06.2018. (09:19)

Nagrada Grada Zagreba ‘Nada Dimić’ novinarki Sanji Despot i redatelju Oliveru Frljiću

Nagrada građana i građanki Grada Zagreba “Nada Dimić”, koju dodjeljuje nevladin program “Fond za druge”, uručena je jučer ispred Doma Hrvatskih likovnih umjetnika na Trgu žrtava fašizma novinarki Sanji Despot za seriju tekstova na portalu Faktograf o pozadini organiziranog otpora Istanbulskoj konvenciji i kazališnom redatelju Oliveru Frljiću za predstavu “Šest likova traže autora” po predlošku Luigija Pirandella. Nagrada ima i protestni karakter i dodjeljuje se na isti dan kad i službena Nagrada grada Zagreba koju je Bandić bio dodijelio i režiseru Jakovu Sedlaru za njegov “povijesni i filmski falsifikat filma o Jasenovcu”. Novi list

27.05.2018. (11:11)

Oliverova putovanja

Sabotaža Frljića u Češkoj: 30 prosvjednika prekinulo predstavu

Trideset nezadovoljnika upalo je u subotu navečer na scenu kazališta u češkom gradu Brnu u pokušaju da spriječi glumce Mladinskog gledališča iz Ljubljane da izvedu predstavu hrvatskog redatelja Olivera Frljića ‘Naše nasilje, vaše nasilje’ (ovdje video). Ovi aktivisti sami sebe nazivaju ‘Pristojni ljudi’, iako ih češki MUP označava kao ekstremističku skupinu, a na predstavi su pričekali desetak minuta, pa stali između glumaca i publike s ciljem da spriječe predstavu. Policija ih istjerala iz kazališta, predstava se nastavila za sat vremena. Beta