Oni koji svakodnevno voze bicikl su sretniji, kazuje novije istraživanje - Monitor.hr
Danas (19:00)

Možda nisi osvojio Tour de France, ali si svejedno sretan

Oni koji svakodnevno voze bicikl su sretniji, kazuje novije istraživanje

Biciklizam je idealan način za borbu protiv sjedilačkog načina života jer predstavlja aerobnu aktivnost niskog intenziteta koja čuva zglobove, a poboljšava ravnotežu i izdržljivost. Osim fizičkih prednosti, nova istraživanja tvrtki IPSOS i Lime potvrđuju izniman utjecaj na mentalno zdravlje. Čak 90% vozača osjeća se slobodnije, a više od 80% opuštenije i s manje stresa. Zamjena automobila ili javnog prijevoza biciklom eliminira svakodnevne frustracije u prometnim gužvama, vraća kontrolu nad vlastitim vremenom te pruža osjećaj slobode i prisutnosti u trenutku. Jutarnji… Leonardo Dicaprio likes this


Slične vijesti

14.06. (13:00)

Pedaliranje s pogledom

Tri države, dva kotača i jedno more: Biciklistička bajka Alpe-Adria

Biciklistička ruta Alpe-Adria (415 km) povezuje austrijski Salzburg s talijanskim gradom Grado na Jadranskom moru. Ova tehnički umjereno zahtjevna ruta idealna je za rekreativce i e-bicikle jer nudi savršen spoj alpskih vrhova, koruških dolina i mediteranske klime kroz 7 do 8 dana vožnje. Najveći usponi svladavaju se u prvom dijelu rute, dok najatraktivniji trenutak nudi 11-minutna vožnja vlakom kroz tunel masiva Hohe Tauern. Ulaskom u Italiju, ruta postaje znatno ravnija, a biciklisti uživaju u spektakularnim dionicama stare željezničke pruge pretvorene u staze, prolazeći kroz tunele i mostove sve do pješčanih jadranskih plaža. Pun kufer

30.04. (09:00)

Predizborno obećanje na zebri

Zagreb gradi biciklističku mrežu, ali do ljubljanskog standarda dijeli ga još desetljeće i stotine milijuna eura

Od vremena Milana Bandića broj službenih automobila je zaista smanjen za čak dvije trećine. Nova gradska uprava zatekla ih je gotovo 150 a trenutačno ih je manje od 50. Gradska uprava nema službene bicikle, ali je građanima omogućeno korištenje javnih bicikala kroz projekt Bajs. Danas je na raspolaganju oko dvije tisuće bicikala raspoređenih na više od 170 lokacija. Biciklističke staze postoje u centru i uz glavne avenije, noviji projekti povezuju pojedine kvartove i rubne dijelove, a uz mrežu javnih bicikala razvija se i mreža biciklističkih ruta. Tu je i veliki projekt Greenway, čija bi ruta trebala imati oko 120 kilometara. Najveći nedostaci trenutačnog stanja s biciklističkim prometom u Zagrebu su često prekidane ili nepovezane dionice, nedostatak fizičke zaštite na prometnim cestama i sigurnosni rizici na glavnim prometnicama. Saša Leković za H-alter Zagreb uspoređuje s Ljubljanom, koja je ipak manji grad, ali od kojeg možemo (!) nešto naučiti.

24.10.2025. (19:00)

Kad od kave tražiš nešto više

Espresso i biciklizam: Kako kofein stvarno utječe na tvoju vožnju

Biciklisti često povezuju espresso s energijom, no bez šećera on zapravo ne daje “gorivo”, već kratkotrajni poticaj kofeina. Znanstveno je dokazano da umjerene količine (do dvije šalice dnevno) mogu poboljšati performanse i budnost. Oni koji redovito piju više kave taj učinak gube jer se tijelo prilagođava. Espresso može pomoći kad vam ponestane volje ili energije, ali samo privremeno – otprilike sat vremena. Pretjerivanje vodi suprotnom efektu, zato uživajte umjereno i sačuvajte kavu za trenutke kad vam stvarno treba motivacijski “boost”. Biker

20.10.2025. (01:00)

Kad rute imaju više oznaka nego smisla

Hrvatski cikloturizam – deset godina i samo djelić staza

Deset godina nakon Akcijskog plana razvoja cikloturizma, Hrvatska je napredovala minimalno, upozorava Zoran Klarić, jedan od autora plana. Infrastruktura, ključni element razvoja, gotovo da ne postoji, dok turističke zajednice i država prebacuju odgovornost jedni na druge. Pozitivni primjeri su Međimurska županija, Osijek i Koprivničko-križevačka, dok Greenway u Zagrebu stoji u limbu, preskup i nepotrebno kompliciran. Slovenija, Mađarska i Srbija odavno su riješile problem signalizacije i staza. Klarić zaključuje da je hrvatski cikloturizam „uglavnom mrtvo slovo na papiru“, a projekti poput Greenwaya trebaju racionalizaciju i prioritetno povezivanje stvarnih ruta. tportal

03.03.2025. (10:00)

Sigurna vožnja na vlastitu odgovornost

Svake godine u Hrvatskoj pogine dvadesetak biciklista. U prosjeku po jedan svaki drugi tjedan

Prometne nesreće u kojima stradavaju biciklisti nisu samo puka nesreća sudbine. One su rezultat sustavnog zanemarivanja, kulture nesnošljivosti i infrastrukture koja bicikliste gura na marginu, izvan ruba ceste i u opasnost. U Hrvatskoj su biciklističke staze rijetkost ili su dizajnirane na način koji ih čini neupotrebljivima – prekidaju se svakih nekoliko stotina metara, vode preko pločnika punih pješaka, završavaju u parkiranim automobilima. Pogledajte samo Sloveniju i njihovu biciklističku infrastrukturu, ne morate ići dalje od toga, kažu na portalu 3sporta, nakon pogibije još jednog biciklista, inače predsjednika Biciklističkog kluba u Prelogu, i to tijekom biciklističkog treninga.

24.09.2024. (14:26)

Zanimljivost: Francuski biciklist 1962. postigao rekordnu brzinu od 204 km/h na svom biciklu

05.08.2024. (22:00)

Ti bicikliraš, on vozi

Combike – pretvara pametne telefone u praktične ciklokompjutere

Pametni telefoni već odavna mogu dobrim dijelom zamijeniti namjenske ciklokompjutere, a Combike je aplikacija koja upravo to i čini. Naime, osim što omogućava prikaz trenutačne brzine kretanja, skupa s drugim podacima kao što je prijeđeni put, vrijeme potrošene kalorije i slično, tu su i druge mogućnosti. Aplikacija bilježi i povijesti vožnji (i ruta), tu je i prikaz kretanja na mapi pri čemu je prikazana i brzina kretanja, kao i neke druge mogućnosti. Zgodno je to što aplikacija ima društvenu komponentu pa je vožnje moguće dijeliti s drugima, a dok je osnovna inačica aplikacije besplatna, ograničena je mogućnostima. Bug

06.07.2024. (18:00)

Nama koji živimo na dva kotača

Slovenska biciklistička staza koja spaja dva grada prateći željezničku trasu mogla bi nam služiti kao primjer

Gradnja željezničke pruge koja je povezivala slovenske gradove Velenje i Dravograd počela je 1897. godine, a pruga je službeno otvorena 20. prosinca 1899. godine. U svega dvije godine, bez modernih strojeva i ostale tehnologije, samo od Velenja do Mislinje prokopano je 5 tunela, 8 puta premošćena rijeka Paka i izgrađen vijadukt kod Gornjeg Doliča. Za usporedbu, u 21. stoljeću rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka Dugo Selo – Križevci u Hrvatskoj traje već osam godina. No, prugom se nažalost nismo imali prilike provozati vlakom. Ukinuta je 1968. godine i Velenje i Dravograd danas nisu povezani željezničkom vezom. Poslije vlaka, drugi najbolji način održive mobilnosti su bicikli, a Slovenci su to za razliku od hrvatskih političara usvojili. 35 kilometara koji se danas ne može prijeći vlakom, može se prijeći sjajnom biciklističkom stazom. H-alter donosi reportažu (recenziju) slovenske staze kakvih bi moglo biti i kod nas.