Prve procjene govore da štete izazvane požarom iznose oko 220 milijuna kuna, objavio je splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara. Do sada je prijavljeno 829 šteta, od čega se 80 posto odnosi na šume i poljoprivredna dobra u privatnom vlasništvu, a 20 posto na nekretnine i pokretnine, odnosno kuće i automobile. Novi list
Plaže na Žnjanu zasute su pepelom, kupači iz mora izlaze prekriveni sitnim crnim komadićima ugljena. U istočnim kvartovima u gradu osjeća se teški smrad nagorenog odlagališta otpada na Karepovcu. No, problem seže dalje od neugodnih olfaktivnih iskustava, Arteist piše o kakvoći zraka u gradu i opasnosti za građane, budući nije poznato kakva su mjerenja provedena.
Poljoprivrednicima kojima su nedavni požari nanijeli štetu ta će šteta biti sanirana u stopostotnom iznosu, rekao je u nedjelju ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. „Već sutra izlazi Pravilnik za mjeru 5.2 iz programa ruralnog razvoja za obnovu poljoprivrednog zemljišta i poljoprivrednog potencijala na područjima pogođenima elementarnim nepogodama ili katastrofama, u ovom slučaju požarima koji su zadesili Dalmaciju. Natječaj izlazi između 1. i 4. kolovoza, osigurali smo 20 milijuna eura, s tim da ako štete budu veće, imamo još dovoljno novaca da osiguramo onoliko koliko bude trebalo“, umiruje javnost Tolušić. N1
“Valja upamtiti datum, toga historijskoga 18. srpnja 2017. zapravo je umrla Republika Hrvatska. Od čitave države, strukture, sustava i aparata načinjenog da služi i štiti građane, nije ostalo ništa, jedino gomila sebičnih i samodopadnih šupaka koji bi za dvije devizne dnevnice rođenu mater prodali. Nije ipak sve crno i sprženo. Nesreće poput ratova, bolesti, potresa i požara, kao što znate, otkrivaju i ono najbolje i ono najgore u ljudima. Ako nam je požar donio spoznaju kako je država mrtva, plamen s Mosora osvijetlio je i nešto dobro: da je ovo društvo itekako živo. Kraj moralno bezvrijedne političke elite, većini je građana srce i dalje na mjestu. Srčanost s kojom su oni 18. srpnja 2017. ustali da spase svoje bližnje bila je potresna i divna. Volio bih kada bi se od toga zanosa i ljubavi i snage moglo sagraditi nešto bolje od ovoga u čemu živimo, ne znam kako bih to uopće nazvao”, piše Ante Tomić. Jutarnji