Otkriven novi planet na kojem je moguć život, udaljen je samo 20 svjetlosnih godina od nas - Monitor.hr
06.02.2025. (15:00)

Ako ćemo negdje morati početi iznova...

Otkriven novi planet na kojem je moguć život, udaljen je samo 20 svjetlosnih godina od nas

Nazvan HD 20794 d (prema zvijezdi HD 20794, uz koju su ranije otkriveni planeti HD 20794 b i HD 20794 c), ovaj planet ima najmanje 6.5 puta veću masu od Zemljine. To bi ga moglo činiti super-Zemljom, stjenovitim svijetom s rijetkom atmosferom, no također postoji mogućnost da je riječ o planetu sličnom malenom Neptunu s gustim slojevima plinova ili čak globalnim oceanom iznad čvrste jezgre. Od svoje je zvijezde je udaljen otprilike kao Mars od Sunca, dok se na drugom kraju približava zvijezdi na udaljenost sličnu onoj Venere, gdje vladaju visoke temperature. Postoji mogućnost da se na planetu nalazi i voda. Index


Slične vijesti

Prekjučer (18:00)

Manje šećera, više pitanja

Nove američke prehrambene smjernice izazvale kritike zbog mesa, masti i nejasnih poruka

Američke prehrambene smjernice DGA 2025.–2030. izazvale su oštre kritike stručnjaka i nevladinih organizacija zbog prevelikog naglaska na meso, punomasne mliječne proizvode i visoki unos proteina te zbunjujućih poruka o “zdravim mastima”, uključujući maslac i goveđi loj. Kritičari upozoravaju na zanemarivanje znanstvenih dokaza o rizicima crvenog mesa i zasićenih masnoća, kao i izostanak održivosti i okolišnog aspekta. Smjernice se percipiraju kao politički ublažene i prilagođene prehrambenoj industriji. Index

Nedjelja (16:00)

Prvo kemija, pa biologija

Eksperiment potvrđuje da je RNA mogla nastati prirodno na ranoj Zemlji

Japanski znanstvenici eksperimentalno su pokazali da se RNA može spontano formirati u uvjetima kakvi su vladali na ranoj Zemlji prije oko 4,3 milijarde godina. Kombiniranjem riboze, nukleobaza, fosfata, borata i bazaltnih stijena uz cikluse isušivanja i rehidracije, RNA molekule nastale su bez složenih laboratorijskih intervencija. Time je pružena snažna potpora hipotezi o RNA svijetu, prema kojoj je RNA bila prva molekula koja je istodobno nosila genetske informacije i katalizirala kemijske reakcije, omogućivši početak života iz nežive tvari. Index

Subota (16:00)

Mozak se ipak ne predaje

Srušen mit o neizliječivosti Alzheimerove bolesti

Nova studija objavljena u Cell Reports Medicine pokazuje da poremećaj ravnoteže molekule NAD+ ima ključnu ulogu u razvoju Alzheimerove bolesti. Na mišjim modelima, znanstvenici su dokazali da održavanje ili obnova te ravnoteže ne samo da sprječava bolest, nego može i preokrenuti već uznapredovala oštećenja mozga, uz potpuni povrat kognitivnih sposobnosti. Iako rezultati bude optimizam, istraživači upozoravaju na oprez sa suplementima i naglašavaju da su potrebna klinička ispitivanja na ljudima. Index

30.11.2025. (16:00)

Tralalero tralala all over Internet

Smrt interneta: Kako nas AI zatrpava vlastitim izmišljotinama

Kurzgesagt upozorava da generativna AI proizvodi goleme količine netočnih sadržaja koji sve više kontaminiraju internet. Iako je većina AI-teksta točna, oko 20% su samouvjerene izmišljotine koje se brzo šire i dobivaju lažno vjerodostojne izvore. Problem pogađa i znanost: radovi nastaju uz AI, a neki sadrže skrivene poruke za manipulaciju recenzijama. Kako se modeli treniraju na sve zagađenijem internetu, stvaraju petlju pogrešaka. Novi rad pokazuje da LLM-ovi imaju prirodni plafon kreativnosti – razinu prosječnog amatera – što znači da će mrežu sve više gušiti mediokritetski sadržaj. Index

29.11.2025. (23:00)

Ljubav s rezervom

Južnoazijski radnici u Hrvatskoj: integracija s dozom opreza

Istraživanje 130 južnoazijskih radnika u Hrvatskoj pokazuje da većina njih pozitivno doživljava Hrvate i želi integraciju, ali istovremeno osjeća nepovjerenje i socijalnu distancu. Nacionalni identitet jače oblikuje međusobne odnose nego religija. Nepovjerenje proizlazi više iz osjećaja društvene inferiornosti i statusne ugroženosti nego iz stvarnog nasilja. Ekonomska nesigurnost i konkurencija za poslove dodatno pojačavaju animozitet među radnicima. Rezultat je složen miks simpatija, pragmatične integracije i latentnog nepovjerenja. Index

10.11.2025. (00:00)

Slušaj znanstvenika

Brian Cox vraća se u Zagreb s novim znanstvenim spektaklom Emergence

Britanski fizičar i popularizator znanosti Brian Cox vraća se u Hrvatsku 16. rujna 2026. s novom predstavom Emergence, nakon što je 2024. rasprodao Lisinski. U multimedijskom showu spaja astronomiju, biologiju, filozofiju i etiku, istražujući kako nastaje složenost svemira i naše razumijevanje prirode. Cox najavljuje i teme poput umjetne inteligencije, industrijalizacije svemira te uloge znanosti u očuvanju demokracije i kritičkog mišljenja u doba dezinformacija. Index

03.11.2025. (19:00)

A možda će samo više znati o seksu

Znanost odbacuje tvrdnje da zdravstveni odgoj “seksualizira” djecu

Rasprava o uvođenju zdravstvenog odgoja u zagrebačke škole izazvala je burne reakcije konzervativnih krugova, no znanstveni podaci ne podupiru njihove tvrdnje. Istraživanja pokazuju da seksualna orijentacija ima snažne biološke temelje i ne može se promijeniti obrazovanjem. Studije iz više zemalja otkrivaju da uključivanje LGBT+ tema u škole ne utječe na seksualnost učenika, već smanjuje predrasude i nasilje. Djeca odgajana u istospolnim obiteljima također se većinom identificiraju kao heteroseksualna. Strah od “seksualizacije djece” stoga nema znanstveno uporište. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

30.10.2025. (08:00)

Kad pseudoznanost uđe u Sabor, povijest izađe kroz prozor

Znanstvenici odbacili tvrdnje da je Jasenovac bio “radni logor s praksom za djecu”

Zaključci okruglog stola o Jasenovcu, održanog u Saboru pod pokroviteljstvom DOMiNO-a i Hrvatskih suverenista, izazvali su osude povjesničara. Sudionici, bez stručnih kvalifikacija, tvrdili su da u Jasenovcu nije bilo masovnih ubojstava ni dječjih žrtava. Povjesničari poput Gorana Hutinca i Hrvoja Klasića upozorili su na manipulaciju izvorima i negiranje dokaza. Prema znanstvenom konsenzusu, u Jasenovcu je ubijeno između 83 i 100 tisuća ljudi, među njima i više od 20 tisuća djece. Stručnjaci ocjenjuju skup kao pokušaj relativizacije ustaškog režima. Index

25.10.2025. (18:00)

Nijedan je nije zaradio ovdje

Petorica “hrvatskih” nobelovaca između etničkog ponosa i službenih kriterija

Nakon što je fizičar John Martinis potvrdio da mu je otac iz Komiže, otvorila se rasprava o tome koliko Hrvatska zapravo ima Nobelovaca. Iako službena statistika ne bilježi nijednog, jer su Ružička i Prelog nagrade dobili pod švicarskom zastavom, a Andrić pod jugoslavenskom, etnički kriterij širi popis na pet imena: Ružička, Prelog, Andrić, Modrich i Martinis. No taj “labavi” pristup pokazuje da broj Nobelovaca zapravo ovisi o tome što želimo vidjeti – znanstvenu činjenicu ili domoljubni odraz u zrcalu. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

14.10.2025. (13:00)

Kad se i alge počnu znojiti

Klimatske promjene prijete morskim mikrojunacima

Najmanji, ali ključni stanovnici oceana – modrozelene alge Prochlorococcus – mogli bi pretrpjeti pad populacije do 50% u idućih 75 godina zbog porasta temperature mora iznad 27.8 °C, pokazuje istraživanje u Nature Microbiology. Te mikroskopske alge proizvode veliki dio svjetskog kisika i apsorbiraju CO₂, pa njihov nestanak prijeti urušavanjem morskih hranidbenih mreža. Uz toplinski stres, dodatno ih ugrožava zagađenje plastikom. Stručnjaci upozoravaju da bi čak i Jadran uskoro mogao osjetiti posljedice ako se trend zagrijavanja nastavi. Index